Povežite se s nama

Život i društvo

U Hrvatskoj je lani 97 djece rođeno kod kuće, „Tražimo da porođaj izvan rodilišta izađe iz sive zone“

Objavljeno:

- dana

U srijedu, 3. ožujka, Hrvatska komora primalja i udruga Roda poslale su Ministarstvu zdravstva pismo o nužnosti uključivanje primaljske skrbi u redovni sustav zdravstvene zaštite. Tekst pisma donosimo u nastavku.

Povod je bila tragična smrt novorođenčeta na porodu kod kuće u Ivancu, koji je ponovo aktualizirao nejednaku dostupnost zdravstvene skrbi, smatraju Hrvatska komora primalja i udruga Roda.

– Smatramo važnim skrenuti Vašu pozornost na potrebu hitnog rješavanja problema izvanbolničkih poroda u Hrvatskoj. Ovo područje dobro je definirano u nekim državama EU te želimo iskoristiti ovu priliku kako bi Vam približili takve primjere koji jasno ukazuju na prednosti omogućavanja primaljske skrbi tijekom poroda, gdje god se on odvijao (kod kuće, u kući za porode, u ambulanti ili u rodilištu, u obliku tzv. primaljske sobe ili odjela). Cilj nam je, za koji smo sigurne da ga dijelimo s Vama, stvoriti preduvjete da se u budućnosti izbjegnu ovakvi tragični događaji – stoji u pismu.

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u Europskoj uniji u kojoj je primaljska skrb dostupna isključivo unutar rodilišta, a izvanbolnički porodi nisu dio zdravstvenog sustava. To znači da za zdrave trudnice, rodilje i babinjače skrbe liječnici ginekolozi i porodničari, a ne primalje. Važnost primaljske skrbi unutar redovnog sustava zdravstvene zaštite pokazao se kao jedan od ključnih faktora u krizi uzrokovanoj koronavirusom. U tom su vremenu tzv. COVID jedinice u rodilištima organizirane kao samostalne primaljske jedinice, gdje su primalje pružale ženama svu potrebnu skrb, uz uključivanje liječnika po potrebi. Rodilje s otoka i udaljenih mjesta koje su u uobičajenim vremenima hospitalizirane u terminu (najčešće u 38. tjednu trudnoće) i u rodilištu dva tjedna čekale termin poroda, sad moraju, zbog epidemioloških mjera, čekati porod na otoku.

– Ovo je rezultiralo time da su upravo primalje, na onim rijetkim otocima ili mjestima u kojima slučajno žive primalje, putovale sa ženom kao pratnja u porodu, do udaljenih rodilišta. Napominjemo da one to rade iz vlastite savjesti, volonterski, a ne u sklopu redovne zdravstvene zaštite – navode u pismu.

U drugim europskim zemljama, primaljska skrb je dio uobičajene zdravstvene skrbi za niskorizične trudnice, rodilje i babinjače te žene mogu slobodno birati mjesto poroda uz punu podršku zdravstvenog sustava. U praksi to znači da kada se žena odluči za porod izvan bolnice, ona može jednostavno doći do odabrane licencirane primalje koja će skrbiti o njoj tijekom trudnoće i poroda, a primalja druge specijaliste uključuje u skrb sukladno svojoj stručnoj procjeni i potrebi žene. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, takva skrb je učinkovitija, ekonomičnija i prikladnija, osobito za zdrave žene koje žive udaljene od najbližeg rodilišta. Ovakav sustav je, uostalom, u Hrvatskoj postojao do prije pedesetak godina.

Tijekom dvadeset godina djelovanja, udruga Roda zagovara mogućnost odabira primaljske skrbi unutar rodilišta, u odvojenoj kući za porode ili u vlastitom domu za sve niskorizične trudnice koje takvu skrb žele ili kojima je primaljska skrb prikladnija zbog mjesta stanovanja. Isto čine i primaljske udruge ali i Hrvatska komora primalja. No, usprkos tome, Ministarstvo zdravstva do sada nije poduzelo potrebne korake za osiguranje primaljske skrbi i sigurnog poroda izvan bolnice. Naime, primaljska skrb i dalje nije uključena u sustav redovne zdravstvene zaštite. 

– To je u direktnoj suprotnosti s Nacionalnom strategijom za razvoj zdravstva 2012.-2020., koja je predvidjela task shifting odnosno prenošenje dijela zadataka i ovlasti s liječnika na druge visokoobrazovane zdravstvene djelatnike, u ovom slučaju primalje. Iako nova Nacionalna strategija još nije objavljenja, Nacionalna razvojna strategija 2030., zagovara: Razvojni smjer 2: Jačanje otpornosti na krize, koje podrazumijeva demografsku revitalizaciju i bolji položaj obitelji, ali i zdrav, aktivan i kvalitetan život. Ovaj dokument predviđa da će se jačati domovi zdravlja i izvanbolnička zdravstvena zaštita, s posebnom pozornošću na dostupnost medicinskih usluga na otocima i ruralnim područjima. Uključivanje primalje u redovnu primarnu zdravstvenu zaštitu i omogućivanje njima da u praksi pružaju usluge predviđene Zakonom o primaljstvu pridonijelo bi svim tim ciljevima – smatraju Robe i Hrvatska komora primalja.

Prema podacima Ministarstva uprave, u Hrvatskoj je u 2020. godini 97 djece rođeno u planiranim kućnim porodima; to je povećanje od 40 % u odnosu na prethodnu godinu. Te žene imaju pravo na odgovarajuću zdravstvenu skrb i država ima obvezu pružiti im je.

Iako je taj postotak mali, s obzirom na to da broj planiranih kućnih poroda ukazuje na kontinuirano povećanje, očekujemo da ćemo u određenom razdoblju postići postotak koje imaju zemlje poput Austrije, gdje se porođaji izvan rodilišta odvijaju u jasnim okvirima. Da bi se to ostvarilo u Hrvatskoj, potrebne su izmjene sljedećih zakona i pravilnika:

– Zakon o zdravstvenoj zaštiti

– Zakon o obveznom zdravstvom osiguranju

– Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti

– Plan i program mjera zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja

Osnaživanje i omogućavanje samostalnog rada visokoobrazovanih primalja kroz sustav redovne zdravstvene zaštite bi, uz sve navedeno, pridonijelo i rješavanju problema nedostatka ginekologa i porodničara.

Uz primalje, ginekolozi i porodničari bi se rasteretili velikog broja nadzora zdravih trudnica, rodilja i babinjača te bi se mogli usredotočiti na one trudnice, rodilje i babinjače koje imaju kompleksne zdravstvene potrebe, kojima su stručnost i iskustvo ginekologa i porodničara itekako potrebni. Rasterećenje bi posljedično dovelo i do većeg zadovoljstva liječnika, smanjenja burn-outa, ali i povećanja zadovoljstva žena.

Zadesni porodi na putu do rodilišta, ali i planirani porodi kod kuće događaju se i uvijek će se događati. To je stvarnost koja se događa bez obzira na neodgovarajuću zakonsku regulativu.

– I Vi sami ste prepoznali i naglasili u svojim medijskim izjavama da žene imaju pravo birati gdje i uz koga će rađati. U nesređenoj situaciji, kakva je sada u Hrvatskoj, žene koje žele porod kod kuće su primorane pozvati primalju iz inozemstva, čiji rad Vaše ministarstvo ne nadzire. Uslijed epidemioloških mjera zaštite i otežanog prelaska državnih granica, ni primalje iz inozemstva nisu uvijek dostupne ili zbog čekanja rezultata testa njihov dolazak ne može biti dovoljno brz. Sve to ženu koja odluči roditi kod kuće, kao i njeno dijete, dovodi u nepotreban rizik, koji ne bi postojao da je u Hrvatskoj omogućena primaljska skrb u redovnom sustavu zdravstvene zaštite. Želimo ovom prilikom istaknuti da ni Hrvatska komora primalja ni udruga Roda ne podržavaju planirane neasistirane porode kod kuće, zbog povećanog rizika za majku i dijete. Ukazujemo da bi takvih situacija također bilo značajno manje da je omogućena puna primaljska skrb za planirane porode kod kuće.

Broj žena koje rađaju izvan rodilišta, što zadesno što planirano, malen je ali i te žene i njihova djeca i dalje zaslužuju najbolju zdravstvenu zaštitu, onu koja je dio redovnog zdravstvenog sustava.

Hrvatska ima sve veći broj prvostupnica primaljstva koje imaju kompetencije za pružanje samostalne primaljske skrbi trudnicama i rodiljama, imamo i zakonski okvir koji proizlazi iz Zakona o primaljstvu. Na Ministarstvu zdravstva je odgovornost da taj zakon žurno provede u djelo i time omogući ženama porod izvan bolnice uz stručnu podršku primalje kao integrirani dio redovnog zdravstvenog sustava. Tada bi rizik tragedija poput ove posljednje bio sveden na minimum.

– Stoga vam predlažemo sastanak na kojem bismo zajedno pronašli najbolje i najbrže rješenje za ovu situaciju koja potencijalno ugrožava živote rodilja i njihove djece – zaključuju iz Roda i HKP-a.

Život i društvo

Jelena Geček iz Disc golf kluba Varaždin druga u konkurenciji od preko 500 igračica

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Jelena Geček iz Disc golf kluba Varaždin osvojila je drugo mjesto u konkurenciji od preko 500 igračica iz cijelog svijeta na turniru Women’s Global Event (WGE) koji se 8. svibnja igrao u brojnim zemljama diljem svijeta od SAD-a do Kine, Australije, Finske, pa i do Hrvatske.

Hrvatski turnir Black Cats Open + WGE, igrao se u Varaždinu na privremenom terenu u šumi uz varaždinsko groblje za što je Disc golf klub Lagoda, na čelu s direktorom turnira i predsjednikom kluba Dinkom Šimencom, dobio dozvolu od gradskih nadležnih institucija.

– Ovaj događaj je za mene bio sjajno iskustvo i zaista sam sretna što smo, igrajući Women Global Event, imali priliku testirati ovaj novi teren Varaždinu, koji je prilagođen za početnike. Drago mi je kad vidim kako ženski disc golf raste u Hrvatskoj i kako smo imali igračice u više divizija. S obzirom na to kako je moja divizija bila ukupno najbrojnija, u potpunosti sam zadovoljna što sam odigrala dvije od svojih najbolje rangiranih PDGA rundi ikad, što sam osvojila sam Black Cats Open, ali i ono najvažnije što sam zauzela 2. mjesto na globalnom poretku WGE-a – rekla je nakon turnira Jelena Geček.

Ukupno je na ovogodišnjem WGE-u sudjelovalo rekordnih 3228 igračica koje su se natjecale u 24 divizije određene prema godinama i jakosnim skupinama, a osim Jelene Geček iz Hrvatske je sudjelovalo još 10 žena i djevojčica koje su također ostvarile fenomenalne rezultate.

Pobjeda za 5-godišnju Kaju

Za istaknuti je Varaždinku sa zagrebačkom adresom, Anu Gorički, koja se natjecala u Juniorskoj diviziji do 18 godina u kojoj je osvojila treće mjesto.

Maja Šimenc iz novoosnovanog varaždinskog Disc golf kluba Lagoda osvojila je odlično četvrto mjesto u Intermediate diviziji, dok je Danica Pajtak iz Disc golf kluba Varaždin završila 80. u Advanced diviziji.

Priča dana svakako je bio nastup petogodišnje Kaje Gorički iz Zagreba koja se natjecala u diviziji Junior Girls do šest godina u kojoj je pobijedila

Tu je i fantastičan rezultat Ire Molnar Gorički koja je diviziji žena iznad 40 godina osvojila fantastično drugo mjesto.

– Zaista sam se radovala ovom turniru jer promovira sudjelovanje žena i djevojaka u našem sportu i dio je velikog WGE natjecanja. Po prvi puta je moja najmlađa kći Kaja (5 godina) sudjelovala na turniru i pobijedila je u svojoj diviziji, a ja sam joj bila podrška i caddy u prvom krugu. Kad sam vidjela koliko uživa u igri i nadmetanju, i meni je bilo lakše igrati. Veliko hvala organizatorima što su omogućili ovo natjecanje i pripremili ovaj sjajni novi teren u Varaždinu – rekla je nakon turnira Ira Molnar Gorički.

Ukupno, igračice iz Hrvatske su na globalnom turniru u konkurenciji od 3228 igračica osvojile čak četiri postolja, od čega jedno prvo, dva druga i jedno treće mjesto.

Osim spomenutih igračica, na varaždinskom WGE-u natjecale su se i Diana Bokulić (96. Mjesto u Novice), Marina Starčić Krvavica (159. Mjesto u Novice), Martina Cikač (348. Mjesto u Novice), Laura Žiković (405. Mjesto u Novice) i Tina Milenković (87. Mjesto u Recreational Women)

Cilj globalnog turnira pod nazivom je povećati participaciju žena u disc golfu.

Zato je 2012. pokrenut Women’s Global Event kako bi potaknuo participaciju žena u disc golfu, a ovo je drugi put da je i jedan hrvatski turnir dio globalnog eventa.

U muškoj konkurenciji pobjeda Riječaninu, drugi i treći Varaždinci

Na turniru je osim žena sudjelovalo i 16 muških igrača koji su se natjecali u MPO diviziji, a najbolji je bio Riječanin Vjeran Tuhtan iz Disc golf kluba Eagle. Za drugo mjesto izborio se Aleksandar Aki Vucković iz Disc golf kluba Varaždin, dok je treći bio Nino Đurak, također iz DGK Varaždin.

– Vau! Što reći? Moja prva PDGA pobjeda! Zaista sam sretan što se to dogodilo na ovom prekrasnom novom terenu u centru Varaždina. Sretni što smo dio ovog turnira i što vidimo neke nove igračice u Hrvatskoj jer je ovo bio dio PDGA-ovog globalnog ženskog turnira. Dvije uzastopne solidne runde bile su dovoljne za pobjedu, ali posebna čestitke želim uputiti našim igračicama koje su postigle sjajne rezultate na WGE globalnoj ljestvici – zaključio je Tuhtan iz riječkog Disc golf kluba Eagle.

Nastavite čitati

Život i društvo

Vitamin A za bolji vid, jači imunitet i pravilan razvoj stanica

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vitamin A je prvi otkriveni vitamin topljiv u mastima, a identificiran je 1913. godine. Kao i brojni drugi vitamini, i ovaj ima mnoge važne uloge u organizmu.

Naime, vitamin A pomaže u očuvanju zdravlja očiju – sudjeluje u sintezi fotopigmenta iz oka koji ima ključnu ulogu u prilagodbi oka na svjetlost, piše portal Vitamini.hr. Ovaj vitamin ima i imunološku funkciju. Njegov deficit oslabljuje imunološki sustav, što nas čini podložnijima različitim infekcijama. Neophodan je za pravilan rast i razvoj svih stanica, stoga je adekvatan unos od izrazite važnosti za djecu i adolescente. Osim toga, vitamin A ima i reproduktivnu funkciju, odnosno nužan je za pravilan razvoj embrija u maternici.

Deficit vitamina A

Simptomi nedostatka ovog vitamina su opadanje kose, razna kožna oboljenja, suhoća očiju, slab rast noktiju, slaba zubna caklina, oslabljen vid noću i povećana osjetljivost na infekcije. Deficit vitamina A vodeći je uzrok sljepoće u zemljama u razvoju, dok u razvijenim zemljama većina ljudi osigurava dovoljno ovog vitamina putem pravilne prehrane.

Vitamin A najčešće se u hrani javlja u obliku retinola, a rijetko se pojavljuje u drugim oblicima ovog vitamina kao što su retinal ili retinoična kiselina, navodi portal Vitamini.hr. Dok se retinol nalazi samo u namirnicama životinjskog podrijetla, neke vrste voća i povrća sadržavaju fitonutrijente koji se nazivaju karotenoidi, a koje naš organizam prema potrebi pretvara u vitamin A. Najpoznatiji takav karotenoid je beta-karoten, koji se naziva i provitamin A.

Rizična skupina za razvoj deficita vitamina A su vegani, s obzirom na to da se vitamin A nalazi samo u namirnicama životinjskog podrijetla. Iako se provitamin vitamina A nalazi u brojnom voću i povrću, sav provitamin A se ne pretvara u retinol, odnosno aktivni oblik vitamina A.

Odgovarajuća prehrana

Potrebe za vitaminom za vitaminom A moguće je zadovoljiti odgovarajućom prehranom, odnosno unosom namirnica koje su bogate ovim vitaminom, kao što su goveđa, janjeća i guščja jetra, masna riba i riblje ulje, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, tamnozeleno lisnato povrće (špinat, blitva, kelj), voće i povrće žute, odnosno narančaste boje (bundeva, batat, mrkva, dinja, marelica, breskva), rajčice te obogaćene namirnice poput mliječnih proizvoda, margarinskih namaza i žitarica.

S obzirom na to da je vitamin A topljiv u mastima, apsorpcija je puno bolja ako se navedeni vitamin konzumira zajedno s izvorom masti. Većina namirnica životinjskog podrijetla koje su izvori vitamina A bogata je i mastima, ali to se ne odnosi i na izvore provitamina A iz namirnica biljnog podrijetla, stoga je dobro salatu obogatiti s nekoliko kapi maslinova ulja, a pire pripremiti od batata ili bundeve sa žličicom maslaca.

I dok većina ljudi može putem hrane unijeti preporučenu dnevnu dozu, osobe koje imaju dijagnosticiran deficit ovog vitamina ili osobe s povećanim potrebama te vegani mogu imati koristi od vitamina A u obliku dodatka prehrani.

Prekomjerni unos

Prekomjerni unos vitamina A može uzrokovati hipervitaminozu, koja se može javiti kao posljedica pretjerane konzumacije vitamina A iz dodataka prehrani te pretjeranom konzumacijom jetara ili ribljeg ulja. Suprotno tomu, visok unos provitamina A ne može uzrokovati hipervitaminozu.
Neki od simptoma i posljedica toksičnosti uključuju mučninu, povraćanje, glavobolju, zamućenje vida, bol u kostima i zglobovima, suhu kožu te slab apetit.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!