Povežite se s nama

Tema dana

U Italiji nakon ovrhe ostajete u kući, a kod nas postajete najmoprimac koji plaća stanarinu

Objavljeno:

- dana

Ilija Rkman, predsjednik Hrvatskog saveza udruga potrošača, govori o pravima potrošača, Ovršn

Oko 300 tisuća hrvatskih građana ima ovrhu nad svojim računom, a uslijed aktualnih gospodarskih prilika nemali broj ih gubi kuće i druge nekretnine. Zbog toga se prišlo izmjenama i dopunama Ovršnog zakona u vezi čega je Društvo Potrošač poslalo četiri otvorena pisma predsjedniku Vlade RH Zoranu Milanoviću i ministru pravosuđa Orsatu Miljeniću.

O ovrhama na računima, stanovima i obiteljskim kućama razgovarali smo s Ilijom Rkmanom, predsjednikom Hrvatskog saveza udruga potrošača i potpredsjednikom zagrebačkog Društva Potrošač, koji je član Glavne skupštine ANEC-a u Bruxellesu.

Banke – prijetnja

Koliko je ukupno osoba ili obitelji deložirano iz vlastitih stanova ili obiteljskih kuća zbog ovršnih postupaka?
Prema novom broju je oko 270 tisuća blokiranih računa. Ako je slučajno to jedini prihod za obitelj, taj broj se povećava puta dva ili tri i u crnom scenariju do četiri puta. Dakle, u ovom trenutku pola milijuna do milijun ljudi, mediji su prihvatili tu brojku od milijun ljudi koji su ostali bez sredstava za život zbog blokade računa! O broju deložiranih iz obiteljskih kuća ili stanova ne može se govoriti, jer je taj broj nepoznat. To zna jedino Ministarstvo pravosuđa, ili MUP, ili ovršitelji. Taj broj se jednostavno ne prikazuje. Međutim, on je upozoravajuć s obzirom na činjenicu na francuski, španjolski ili talijanski poučak gdje je i policija obustavila deložacije iz obiteljskih kuća posebice ako je to prva nekretnina ili jedini krov nad glavom.
U vezi deložacija i ovrha nad računima poslali ste otvorena pisma premijeru RH Milanoviću i ministru pravosuđa Miljeniću. Što ste pisali?
Pisali smo i guverneru HNB-a. Moramo znati da potrošač nije broj, već prije svega ljudsko biće! U dokumentima EU i Shumanovoj deklaraciji stoji jedno načelo, a to načelo temelji svoj rad pučkih stranaka i glasi da je čovjek kao ljudsko biće apsolutne vrijednosti koji ima svoja univerzalna ljudska prava, dostojanstvo, prava na zaštitu, svoja prava i obveze. Međutim, u nekim najnovijim dokumentima korisnik financijskih usluga ili komunalnih oni postaju slabija strana gdje potrošači kao žrtve ovršnog postupka postaju ili beskućnici ili sirotinja ili je došlo do raspada obitelji.

Potrošač nije broj, već prije svega ljudsko biće!

Ovaj aktualni i još uvijek na snazi Zakon o ovrsi je tijekom 2011., 2012. i prvih 9 mjeseci 2013. godine napisao svoju crnu knjigu o tužnim i teškim pričama o obiteljima koje su ostale bez primanja, bez krova nad glavom, ljudske sudbine koje su došle do situacije da su se razboljeli. Prema tome, mi smo preporučili u tim pismima da ovaj novi nacrt Zakona treba biti prije svega odraz života! Mora biti prije svega ljudski, human! On ima svoju psihološku komponentu, financijsku, pravnu i zdravstvenu. Mi smo do sada krenuli u priču da smo u četvrtom pismu tražili redefiniranje modela provedbe i smanjenje troškova ovrhe kao činjenice na siromaštvo i dužničku krizu građana! I tu smo se pozvali na izjavu pape Franje gdje je on rekao da su “banke prijetnja obitelji!”.
Kako su banke “prijetnja za obitelj”?
Imate ovakvu situaciju: vrlo često dobivate prijedlog za ovrhu ili rješenje za ovrhu, a da je ta ovrha ležala u ladicama. Zbog čega? To je rekao i potpredsjednik Sabora Nenad Stazić koji je bio i sam žrtva ovrhe prema nekom dugu od parkinga od 1996. I taj je dug od 600 kuna narastao na 20 tisuća kuna. On je naglasio da neće platiti, da će podići tužbu protiv vlastite države i naglasio dvije stvari: pogodovanje trgovcu i otezanje rješavanja problema! U tom otezanju problema dolazi do rasta kamata.

Vlada šuti

Jeste li dobili odgovor Vlade na otvorena pisma?
Nikad nismo dobili nikakav odgovor. Nama je i off-record rečeno da ćemo biti pozvani u skupinu za izradu novog Ovršnog zakona. Međutim, ovih dana je napravljena radna skupina, po meni jednostrana, sastavljena od sindikata, pravnih stručnjaka, međutim nitko nije u tu radnu skupinu pozvao našu odvjetnicu koja je vrlo uspješno i koja vrlo uspješno već godinama rješava mnoge kompleksne i teške ovršne postupke. Imamo najbolju bazu podataka. To su stotine i stotine predmeta koje smo rješavali. To je posebna priča o javnoj raspravi nacrta izmjena. Oni su najavili i stavili website Ministarstva pravosuđa. Online javna rasprava završila je 1. studenog.
Što je konkretno u tom pogledu poduzelo Društvo Potrošač?
Mi smo poslali neke amandmane kako bismo Ovršni zakon spustili na tlo, odnosno u život! Kako bismo taj odnos dužnika i vjerovnika doveli na pravu razinu. Pozvao sam građane da se uključe u javnu raspravu koja je nedavno završila. U ovom trećem pismu zatražili smo da se redefinira i detaljno specificira članak 172., a taj članak govori o sredstvima koja su izuzeta od ovrha.

Predložili smo Zakon o osobnom stečaju (bankrotu)

O čemu je, dakle, u tom spornom članku riječ?
Ima deset kategorija. Vidim da su oni promijenili točku (kategoriju) 9., dakle iznose za uzdržavanje djeteta uplaćene na poseban račun kod banke. Međutim, kad čitate taj članak 172. iz Zakona tada ćete vidjeti da su sve te kategorije, njih svih 10, napravljene na razini općeg ili osobnog. Otvara se, dakle, manevarski prostor koji će omogućiti bankama, Fini i ostalim vjerovnicima veće ovlasti na štetu građana!
Kako Društvo Potrošač vidi izlaz iz ovakvih situacija?
Nakon skupa kod predsjednika RH Ive Josipovića još u ožujku prošle godine, gdje smo razgovarali o izmjenama i primjeni novog Ovršnog zakona, predložili smo Zakon o osobnom stečaju (bankrotu) prema najboljim iskustvima i modelima iz nekoliko država članica EU. Kao mogućnost tražili smo moguće varijante da ovršni proces postaje humaniji, smanjuje troškove i omogućuje ljudima da kroz neke druge mehanizme rješavaju problem s bankama, poduzećima, kućama za osiguranje. Dakle, s bilo kojim davateljima usluga. I nadalje čekamo donošenje nacrta prijedloga Zakona o osobnom bankrotu.
Kakva su iskustva u vezi s ovrhama u ostalim državama EU?
Vrlo bogato iskustvo iz niza članica EU. Stečajni zakon je premosnica u zemljama EU iz ovrhe do izbacivanja na ulicu. Tada je naglašeno, mada smo već tada napravili zakon prema kombinaciji britanskog, francuskog, njemačkog i slovenskog. Međutim, šutnja državne administracije je razlog naše zabrinutosti.

Društvo Potrošač

Što konkretno građanin potrošač može očekivati od Društva Potrošač kad se vama obrati za pomoć?
Bit ću ovom prilikom slikovit i dat ću samo jedan od uspješno rješenih slučajeva. Jedna mlada žena koja je trebala ovih dana roditi došla je u banku i željela dignuti novce. Račun je bio blokiran. Službenik umjesto da pozove Finu, on je tamo šalje, a Fina je opet šalje “s trbuhom do zuba” u banku. Takav postupak prema mladoj trudnici je nehuman i hladno birokratski. Onda se ona javila nama i mi smo baš napravili “frku” i upozorili na sramotu i na nehumanost, pa i nastupili smo čak i grubo prema banci. Bilo je to i u medijima i njezin je problem za 16 sati uključujući i noć bio riješen! Međutim, adminstracija ima poseban mentalni sklop koji upućuje „u šetnju“ svih dobnih kategorija građana FINA-banka i obratno u nedogled! To nije EU niti su to demokratske i civilizacijske vrijednosti EU, a postali smo dio uljudbene obitelji Europske unije. Mi smo zato tražili mogućnost da se taj članak 172. napravi puno jasnije i da bude precizno specificiran bez modela “sira ementaler”.

Za pomoć nam se najčešće obraćaju žene, njih 61 posto

Dakle, da ili predlagatelj, Ministarstvo pravosuđa ili saborski Odbor za zakonodavstvo napravi i javno objavi vjerodostojno tumačenje i napravi pojašnjenje toga člnaka 172. Međutim, nitko nije reagirao. Mi smo ponudili još jedan model za knjigovodstvo poduzeća, ako se vodi na internetu. Mi smo tražili da punoljetna osoba neovisno od problema može otvoriti zaštićeni račun i da knjigovodstvo odmah usmjerava sredstva na dva računa: normalni i zaštićeni. Međutim – ne! I predlagatelj i svi ostali ustraju na otvaranju zaštićenog računa nakon blokade! I onda deblokada, prebacivanje traje barem mjesec dana. Vi gubite vrijeme, strpljenje i novac, posebice bolesne osobe i stariji ljudi. I naglasili smo sljedeće, novi zakon mora biti, to je samo odraz života. Oni su samo promijenili kategoriju (točka) 9, članka 172. Tražili smo postupak učiniti transparentinijim, zaustaviti odugovlačenje postupka i pogodovanje trgovcu i vjerovniku, smanjiti trošak, definirati zastaru, tražili smo partnerstvo s Ministarstvom, potporu s HNB-om da završimo pravnu i financijsku pismenost potrošača, tražili smo žurno donošenje Zakona o osobnom stečaju.
Međutim, od svega toga mi nismo našli niti odgovor niti pokušaj partnerstva. Sad će se organizirati okrugli stol na temu Ovršni zakon i ljudska prava. Međutim, taj okrugli stol nije napravila niti Vlada niti Ministarstvo nego pučka pravobraniteljica! To je prvi puta nakon našeg prvog otvorenog pisma da se organizira takav okrugli stol nakon što je objavljeno da preko 270 tisuća građana ima blokiran račun. I k tome ima oko 360 tisuća nezaposlenih. Prema tome, vlast nema sluha za naše sugestije i opet donose zakon bez odraza stvarnoga života! Jasno je rečeno da neće u ovom zakonu biti implementiran taj model Španjolske,
Italije bez deložacije iz prvog ili jedinog doma! Međutim, to se može iščitati tako da ostanete u kući, ali kao zaštićeni stanar i u vlastitoj kući ćete plaćati stanarinu. Međutim, bez Zakona o osobnom stečaju opet taj problem nećemo riješiti u cijelosti.

Prosječan BDP per capita hrvatskih građana je značajno ispod europskog BDP-a

Što je s pravima podstanara? Sada se opet na “velika zvona” govori da se podstanare ne prijavljuje.
Vlasnik nekretnine mora postupiti prema slovu zakona; mora potpisati ugovor s podstanarom i definirati sve obveze koje mora imati neke elemente iz Zakona o obveznim odnosima i Zakona o vlasništvu i drugim pravima, definirati obveze i prava podstanara, jer ako je podstanar napravio grešku – npr. nije plaćao režije, moraju se staviti u ugovoru i njegove obaveze i terećenje ide na račun podstanara. Dakle, u takvim ugovorima mora biti dio i „instrumenti osiguranja“. Kad je sve to ovjereno kod bilježnika, onda je najmodavac zaštićen, ali i najmoprimac.
Što je sa statusom zaštićenog najmoprimca?
Prema novom zakonu, najmoprimci će do određenog im roka morati pokušati od najmodavaca stan ili nekeretninu kupiti ili iseliti iz stana.
Koje skupine ljudi vam se najčešće obraćaju za pomoć?
Najčešće su to žene, njih 61 posto, a muškaraca 31 posto.
 

Pomoć traže žene

S kojim se problemima najčešće javljaju za pomoć?
Teme su zastupljene oko zakinutosti u elektroničkim medijima i ovrhama zbog toga, komunalne ovrhe i sl. Imali smo problem koji se pretvorio u prekogranični spor. Trgovac se preselio u Sloveniju i onda problem preuzima hrvatski ECC (Hrvatski europski centar za potrošača). Inače, logo i ime Potrošač su postali europski brand – iako je zaštićeno intelektualno vlasništvo, redovito se koristi u medijima. Isto ime sam našao u BiH, Republici Srpskoj i u Čačku u Srbiji. Kroz suradnju i partnerstvo s „24 sata“ i oni su napravili podlistak Potrošač. Od 2007. djelujemo na globalnoj sceni. Godišnje čitanje je bilo oko 220 tisuća građana na portalu www.potrosac.hr. U 2012. bilo je 7 milijuna “fajlova” koji su skinuti.
Međutim, najviše smetaju potrošača dvostruki standardi kvaliteta. Primjerice, prašak za rublje iz Austrije se pokazao kvalitetniji od istoga proizvedenog za Hrvatsku i države Istočne, Srednje i Jugoistočne Europe. Inače, hrvatski potrošači ne uživaju ista prava kao i potrošači u EU. Hrvatska je danas došla na 26. mjesto u EU. Ispod nas su samo Grčka i Cipar. Ovo me jako ljuti jer smo mi do 2009. radili “ko švicarska vurica”. Nakon toga dolazi do administrativne blokade. Važno je ipak kazati kako i u Hrvatskoj i u EU potrošači više vjeruju svojim udrugama potrošača negoli tijelima vlasti koje se bave tim pitanjima!
Cijene nakon ulaska Hrvatske u članstvo EU? Koliko cijene proizvoda koji nam se nude u trgovinama, a koje su “otišle u nebo” diktiraju način kupnje, a ne kvaliteta proizvoda?
Jedan dio građana koji imaju iznadprosječna primanja tražit će visoku kvalitetu proizvoda neovisno o tome je li hrvatski ili inozemni. Svi ostali: njihov izbor je cijena. Ulaskom u EU bilo je riječi kako će pasti cijene nekih proizvoda. Konkurencija je tu odredila i cijene se polako spuštaju na razinu EU (međutim, prosječan BDP per capita hrvatskih građana je značajno ispod europskog BDP-a, posebice u državama starim članicama EU).
Kako ocjenjujete rad Nevena Mimice u EK koji je zadužen za zaštitu potrošača?
Razgovarao sam s g. Mimicom prije odlaska u Bruxelles. Raspravljali smo o aktualnoj razini zaštite potrošača u RH, problemima potrošača, o financijskim problemima udruga potrošača, problemima komunikacije između nacionalnih nositelja zaštite potrošača. Dogovorili smo se o načinima komunikacije i suradnje. Komunikacija je započela. Danas, nakon samo nešto više od 3 mjeseca, teško je dati ocjenu o njegovu radu. Međutim, naglasio je svoje prioritete i otvorio nam komunikacijske kanale. S pravom, očekujemo od njega pomoć u zadaći „vratiti hrvatsku zaštitu potrošača s 26. mjesta među 10 najučinkovitijih sustava zaštite potrošača u EU!“

Pojeftinjenje struje i financijskih usluga?

Što je s pojeftinjenjem električne energije? Kako su to dočekali potrošači?
Struja se zbog konkurentske utakmice spušta. Tako da ćemo očekivati da će HEP zbog velikog broja održavanja kućanstava i poslovnih subjekata morati spustiti cijenu tako da će jedan kilovat struje imat 9 % manju cijenu nego na početku godine. Dakle, ova konkurencija polagano „čisti“ cijenu od kojekakvih parafiskalnih davanja do trenutka kada ćemo dobiti golu cijenu jednog kilovata plus PDV.
A financijske usluge? Hoće li one pojeftiniti?
Financijske usluge se polagano i presporo snizuju. Imao sam priliku čuti jednog bankara koji je nakon ulaska Hrvatske u EU kazao: „Nemojte očekivati nagli pad kamatnih stopa“. To me čudi jer su sve banke u Hrvatskoj, osim jedne, kćeri banke koje imaju svoje matere u EU i jedna ima majku u Rusiji. Banke su počele polagano mijenjati praksu.
Kamatne stope će se međutim presporo smanjivati. Onog trenutka kada će Sabor usvojiti novi Zakon o kreditiranju, tada ćemo vidjeti da će cijena kredita ili bilo koji bankarski proizvod pasti, ali tek 2015. možemo očekivati pad od 22 posto.

Imperativ – smanjiti broj parafiskalnih davanja

Hoće li ovrhe nad dugovanjem malih poduzetnika većem od dvije tisuće kuna dovesti u bezizlazan položaj još veći broj građana?
Krenuo je taj val ovrha kod osoba koje imaju preko 2 tisuće kuna duga i to će iznjedriti još 20 tisuća novih ovršenika. Mi ćemo lobirati u Saboru i prema institucijama EU. Jedan čovjek iz Švicarske je bio šokiran da je račun bio blokiran u Hrvatskoj dok je u Švicarskoj to svetinja. Inače, ovrhe nad malim poduzetnicima riješava HGK, odnosno HOK pruža pravnu pomoć svojim članovima obrtnicima. Životni imperativ je žurno smanjiti broj parafiskalnih davanja od 570 davanja koja su teret i građanima i poduzetnicima. Sjećam se kad je 2008. premijer Sanader tražio od ministra Šukera popis fiskalnih i parafiskalnih nameta i oni su s brojke 254 do danas porasli do 574! Često članovi komora traže pomoć od nas. Mi smo ih redovito uputili na pravne službe komora. Nakon nekog vremena isti čovjek se vraća nama jer ga njegove komore upućuju k nama, ali mi po zakonu ne možemo njima dati pravnu savjet za fizičke osobe. U lipnju 2013. moje kolege i ja razgovarali smo s ministrom Linićem koji je jedini ministar koji otvara vrata svojega ministarstva i traži rješenje u dijalogu. Tada smo vidjeli da je i on svjestan da je čovjek postao žrtvom ovrhe ne zbog vlastite aljkavosti nego zato što je netko drugi njemu ostao dužan. Čovjek radi šest mjeseci i ne dobiva plaću, a stiže ovrha. Tko je, dakle, kriv? Koga tu treba ovršiti? Onoga tko je žrtva ili pravi dužnik? Naglašavamo i probleme neuredne dostave dopisa vjerovnika, odvjetnika ili bilježnika! Ljudi gube vrijeme i nakon nekoliko mjeseci i više godina čovjeka “ovrha sačeka iz zasjede”.

Izvor:
Foto:

Glazba

Porin ove godine slavi četvrt stoljeća, među nominiranima su čak tri iz Međimurske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

porin

Nagrada Porin ove godine doživljava jubilarno, 25. izdanje, a među nominiranima su i tri imena iz Međimurja.

U kategoriji nagrade Porin “Novi izvođač godine” nominirana je Carla Belovari iz Svete Marije, pri čemu su u toj kategoriji nominirani i bend Fluentes te Boris Štok. Osim Carle, nominirana je i mlada Zsa Zsa, pravim imenom Jelena Žnidarić, iz Pušćina. Njezino se ime našlo u kategoriji “Najbolja vokalna suradnja”. Zsa Zsa je u duetu s Vannom otpjevala singl “Tragom svojih tragova”. U istoj kategoriji nominiran je i duet Olivera Dragojevića i Željka Bebeka (“Ako voliš ovu ženu”) te Bang bang feat. Saša Antić (“Kako stoje stvari”).

Mirko Švenda-Žiga sa suradnicima, Krunoslavom Lajtmanom te Tonijem Eterovićem, nominiran je za “Najbolji album popularne duhovne glazbe”. Radi se o albumu “Tri kralja jahahu”.

porin

Toni Eterović, Krunoslav Lajtman i Mirko Švenda Žiga

Najviše nominacija, čak 9, ove godine ima Mia Dimšić i suradnici. Nominacije i nagrade raspoređene su u 35 kategorija, a pristiglo je 1645 prijava. Pobjednici će biti proglašeni na svečanoj dodjeli 23. ožujka u splitskoj Spaladium Areni.

Nastavite čitati

Tema dana

Uspješno odrađen kamp

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

KOŠARKA

Košarkaški kamp u organizaciji KK Grafičar opravdao je svoje postojanje.

U sedam dana mladi ludbreški košarkaši, uz pomoć kvalitetnih trenera s područja naše i susjednih županija kao te posebno gostujućih trenera iz KK Cedevita napravili su veliki pomak u svom košakšakom znanju. Zanimljivo ej bilo i gostovanjre prof. Ante Tomas, a među demonstartorima bili su sadašnji i budući prvoligaški igrači. Kroz kamp je prošlo sedamdesetak mladih, a izdvojio je dvojac Grafičara Vađunec i Virag, od kojih u klubu mnogo očekuje u sljedećim sezonama. Mladi trenerski kadar ludbreškog kluba odradio je najveći dio posla oko kampa a u tome su sudjelovali Siniša Beser i trener mlađih kategorija Tomislav Horvat, a svoj udio dali su i trener Danijel Papp te Igor Dijanošić.

Izvor:
Foto:

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje