Animacijska igra o Padovcu u Karlsruheu, Vanima za Varaždin u Ostravi
Nakon sjajnih uspjeha na brojnim filmskim festivalima i smotrama širom svijeta o kojima smo krajem prošle i početkom ovo godine...
Već 25 godina zaredom Maruševčani slave rođendan svom omiljenom pjesniku i sumještanu Gustavu Krklecu.
Sve je započelo 1999. godine kad su članovi Udruge prijatelja dvorca Maruševca odlučili iz zaborava izvući ime jednog od svakako najvećih hrvatskih pjesnika i književnika 20. stoljeća, Gustava Krkleca i to obilježavanjem njegovog 100-tog rođendana.
U suradnji s mr.sc. Ernestom Fišerom, predsjednikom Ogranka Matice hrvatske Varaždin i financijsku podršku Općine Maruševec, na obiteljskoj kući Krklečevih u Maruševcu, postavljena je spomen-ploča. Tu je nekad mladi Gustav provodio najljepše dane djetinjstva i rane mladosti, a Maruševec doživljavao kao svoj rodni kraj.
Njegov nemirni duh mu je odredio stalna putovanja, školovanje u Varaždinu, Zagrebu, na Sušaku, a zatim i puno dalje. Tada, ali i čitav daljnji život, nosio je u sebi beskrajno vrelo stihova u koje su pretočena sjećanja i uspomene upravo na te sretne dane u zavičaju.
Vrijeme nakon 100-tog rođendana pokazalo je kako Maruševčani shvaćaju koliko bogatstvo može biti sadržano u jednom čovjeku, njihovom Gustavu i odlučili obilježavati svaki sljedeći rođendan, a svakog je puta to bila nova prilika upoznati Gustava Krkleca na novi način.
U tome su im pomagali brojni gosti, zaslužni članovi Društva hrvatskih književnika i Matice hrvatske. Tako su o Krklecu svih proteklih godina govorili Vlaho Bogišić, akademik Miroslav Šicel, prof. dr. Joža Skok, dr.sc. Mario Kolar (sada član HAZU), prof. dr. VinkoBrešić, Enes Kišević, dr.sc. Đurđica Garvanović Porobija, dr.sc Krešimir Bagić, dr.sc. Emilija Kovač, Zlatko Krilić, dr.sc. Hrvojka Mihanović Salopek, a najviše mr.sc. Ernest Fišer.
Njih je spomenula i predsjednica Udruge prijatelja Maruševca, Blanka Glavica-Ječmenica u kratkom obraćanju na početku ovogodišnje svečanosti kod spomen-ploče na obiteljskoj kući Krklečevih, sad u vlasništvu obitelji Varga. To je mjesto na kojem punih 25 godina počinju svečanosti obilježavanja rođendana, a time i životnog djela Gustava Krkleca. Nakon programa KUD-a „Klaruš“ svečanost se preselila u prostore Općine Maruševec.
Načelnik Općine, Mario Klapša, kao domaćin se obratio skupu navodeći kako ovaj poseban jubilej pruža priliku da se prisjetimo bogatog opusa i trajne vrijednosti djela Gustava Krkleca koji je svojim radom ostavio neizbrisiv trag u hrvatskoj književnosti. -Krklec je svojim stvaralaštvom obuhvatio različite žanrove – od poezije i proze, do eseja i književnih kritika. Njegove pjesme, koje su često odražavale osobnu emotivnu dubinu i refleksiju društvenih promjena, još uvijek nadahnjuju čitatelje svih generacija. Krklecov književni rad obilježen je bogatstvom jezika, lirskom senzibilnošću i dubokom promišljenošću. Njegova djela, kao i prozna ostvarenja, svjedoče o izuzetnom talentu i posvećenosti književnosti. Također, njegova aktivnost kao urednika i prevoditelja dodatno je obogatila hrvatsku književnu scenu. Danas, u svijetu koji se stalno mijenja, Krklecove riječi ostaju trajna vrijednost. Stvaralaštvo Gustava Krkleca podsjeća nas na važnost očuvanja kulturne baštine i potiče nas na promišljanje o vlastitom mjestu u svijetu. Neka nam njegovo stvaralaštvo i dalje bude izvor inspiracije i podsjetnik na moć riječi i ljepotu umjetnosti – poručio je okupljenima načelnik Mario Klapša.
U nastavku programa, koji je podijeljen u dva bloka, vođenje programa su preuzeli učenici Osnovne škole Gustava Krkleca Maruševec. Predstavili su se recitalom Pozdrav zavičaju, u izvedbi učenika 7. razreda, a to su bili Tena Gašparić, Patrik Gregar, Martin Hainž, Antonija Matijašec, Sanela Novak, Tamara Peharda, Dorian Zauder i Leon Tekić. Srebrnu cestu recitirale su učenice 8. razreda, Katja Gradiček, Finja Ivko, Antonija Njegovec i Martina Gajski.
Potom je Povijesna grupa škole predstavila nagrađeni projekt Srebrna cesta, koji je na Županijskom natjecanju osvojio prvo mjesto iz područja Građanskog odgoja i obrazovanja, Projekt građanin.
Obilježavanje velike godišnjice Krklečeva rođenja krenulo je ranije s aktivnostima Osnovne škole na podizanju njegove biste, rad kipara Dragutina Jamnića.
Zatim je za Dan škole priređen velik i bogat program pod motom „Važno je krenuti srebrnom cestom“, čiji je sadržaj pretočen u Zbornik, a njega su predstavile učiteljice Ljerka Brezovec i Anica Fatiga.
Glazbeni sastav Srednje škole s pravom javnosti u Maruševcu je izvođenjem pjesama Srebrna cesta (uglazbljeni stihovi G. Krkleca) i Vjerujem, podigao atmosferu i doprinio ljepoti doživljaja stihova.
U drugom je dijelu nastupila pjesnikinja Anka Dorić, koja je krasnosloveći stihove G.Krkleca i govoreći o njemu, oduševila publiku, dok je dojam upotpunila kantautorica Mirjana Pospiš pjesmama uz gitaru, također na stihove Krkleca.
Bili su to stihovi ljubavne poezije Krkleca, koji se rjeđe slušaju pa su neki način bili premijerno iznenađenje.
Udruga prijatelja Maruševca je povodom 125. rođendana izdala prigodnu razglednicu i žig, koji su uručeni okupljenima. Udruga je također pripremila Zahvalnice za sudionike 25 godišnjeg kontinuiranog obilježavanja Krklečeva rođendana, koje im je uručila predsjednica Udruge Blanka Glavica-Ječmenica. Istovremeno je njoj uručena velika Zahvalnica koja je dodijeljena Udruzi od Ogranka Matice hrvatske Varaždin, a uručio ju je mr.sc. Ernest Fišer.
Prilikom preuzimanja Zahvalnice za Maticu hrvatsku, Stjepan Sučić, istaknuti dugogodišnji član Matice hrvatske, održao je emotivan govor, oduševljen viđenim, snagom istrajnošću i ljubavlju kojima se čuvaju Krklec i njegova djela i otimaju zaboravu. Naglasio je da bez obzira na njegov dugogodišnji rad u Matici, nikad nije sreo toliki entuzijazam, vezan uz jednog književnika, toliko posvećenosti očuvanju njegove ostavštine, koliko je vidio u našoj maloj sredini. Cjelokupni dojam viđenog sadržaja koji radi škola, izvrsni recitali učenika, sve upotpunjeno glazbom na Krklečeve stihove i harmonija zajedništva u zajednici, najveća je vrijednost koju može dobiti jedan književnik. To je ujedno i snažan doprinos očuvanju hrvatske književnosti i jezika.
Zahvaljujući se na dobivenom priznanju u ime gotovo petstotinjak članova Društva hrvatskih književnika, dopredsjednica Društva dr. sci. Željka Lovrenčić je naglasila kako ovo lijepo obilježavanje rođendana Gustava Krkleca, koje se održava već 25 godina, potvrđuje da se njegov zavičaj i danas, s puno ljubavi i ponosa sjeća znamenitog književnika, koji ga je proslavio.
U sklopu međunarodne suradnje UNESCO kreativnih gradova glazbe Varaždina i Hannovera, u petak, 4. listopada, u Velikoj koncertnoj dvorani HNK u Varaždinu s početkom u 19 sati nastupit će Däubler Gutu Häckel Trio.
Troje glazbenika iz Hannovera, harmonikaš Nico Gutu, kontrabasistica Clara Däubler i saksofonist Richard Häckel udružili su se kako bi formirali poseban trio koji na jedinstven način spaja različite stilove poput tango nueva, jazza i europskog folklora. Svo troje glazbenika izuzetni su instrumentalisti s iznimnom osjetljivošću za improvizaciju i glazbenu interakciju. Repertoar trija uključuje, između ostalog, djela Astora Piazzolle i Johna Coltranea, kao i autorske kompozicije samih glazbenika. Kao gošća, na koncertu će nastupiti profesorica Glazbene škole u Varaždinu, Karmen Antunović Blažek (harmonika).
Koncert glazbenika iz Hannovera u Varaždinu rezultat je suradnje dvaju gradova u sklopu mreže kreativnih gradova glazbe. Titula prvog hrvatskog UNESCO-vog grada glazbe Varaždinu omogućuje ne samo povezivanje umjetnika, već potiče i razvoj novih glazbenih projekata i međunarodnih kulturnih razmjena, obogaćujući glazbenu scenu grada.
Ulaz na koncert je besplatan.
U ponedjeljak, 30. rujna, na obljetnicu svečeve smrti, u sklopu Dana svetog Jeronima u prostorijama Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu održano je predstavljanje scenarija dokumentarnog filma o svetom Jeronimu i njegovom višestoljetnom štovanju u Štrigovi.
Pozdravivši mnoštvo okupljenih, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu Zoran Turk ukratko je predstavio višegodišnji projekt promocije lika i djela svetog Jeronima, odnosno njegovog kulta, povezan s Danima svetog Jeronima, naglasivši kako brojna turistička ponuda u Hrvatskoj u suvremeno doba počiva upravo na dostignućima humanističkih znanosti.
Istaknuvši stoga važnost koordiniranja popularizacije svetog Jeronima na nacionalnoj razini, najavio je i kako će u srijedu, 2. listopada, predstavnici Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu prošle godine izdani zbornik „Sanctus Hieronymus Stridone parva natus“ promovirati u Skradinu, gradu koji također svoj spomendan i vjerski identitet vezuje uz stridonskog sveca.
Naposljetku, zahvalio je Međimurskoj županiji i Općini Štrigova na financijskoj potpori zahvaljujući kojoj je ovaj projekt započet, odnosno Varaždinskoj biskupiji i Župi svete Marije Magdalene u Štrigovi na čelu sa župnikom Kristijanom Kuharom, koja je zajedno s Ogrankom i nositelj projekta snimanja filma.
Autorica scenarija Kristina Štebih osvrnula se na dosadašnji rad na pripremanju filma u suradnji s Matkom Buvačem u ulozi budućeg redatelja. Pritom je navela kako je planirano trajanje dokumentarnog filma 45 minuta, uslijed čega će biti pogodan ne samo za jačanje turističke ponude Štrigove i Međimurja, već i za uporabu u obrazovne svrhe. O svetom Jeronimu i važnim aspektima njegovog štovanja pred kamerom će govoriti niz hrvatskih, ali i stranih stručnjaka, odnosno osoba iz znanstvenih, crkvenih, turističkih i drugih krugova.
Međimurski župan Matija Posavec razložio je važnost čuvanja spomena na iznimne povijesne ličnosti poput svetog Jeronima za regionalni i nacionalni identitet, naglasivši kako u tom pogledu posebno mora djelovati upravo Međimurska županija. Pritom se osvrnuo na niz povijesnih podataka i dokumenata iz proteklih stoljeća koji su na razne načine tvrdili i dokazivali kako je Jeronimov rodni Stridon upravo Štrigova u Međimurju. Također, napomenuo je i ustrajne napore Međimurske županije i partnera da se u Štrigovi naposljetku otvori i interpretacijski centar vezan uz svetog Jeronima.
Premijera filma planirana je za Dane svetog Jeronima 2025. godine u Štrigovi.