Zlatna žutica vinove loze karantenska je bolest koju uzrokuje fitoplazma Candidatus Phytoplazma vitis.

Riječ je o jednoj od najopasnijih bolesti vinove loze u Europi, čiji je prvi nalaz u Hrvatskoj potvrđen 2009. godine u Vivodini u Karlovačkoj županiji. Iako su već tada poduzete različite mjere da bi se zaustavilo ili barem usporilo njezino širenje, zaraženost zlatnom žuticom je danas potvrđena u gotovo svim županijama.

Širenje zaraze

Pošteđena ove vrlo opasne bolesti vinove loze nije ostala ni Međimurska županija. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u Međimurskoj županiji bolest je registrirana u 12 katastarskih općina: Gradiščak, Lopatinec, Sveti Martin na Muri, Martinuševec, Robadje, Selnica, Štrigova, Sveti Urban, Vukanovec, Zasadbreg, Zebanec i Železna Gora. Puno gora situacija je u dvije susjedne županije. U Varaždinskoj županiji zaraženo je čak 39 katastarskih općina, a u Koprivničko-križevačkoj županiji svega dvije manje.

– Pod pojmom zaraženog vinograda podrazumijeva se onaj vinograd u kojem je prikupljen uzorak vinove loze koji simptomima upućuje na sumnju u zarazu štetnim organizmom, a u kojem je laboratorijskom analizom potvrđena zaraza fitoplazmom.

Prikupljanje uzoraka vinove loze za laboratorijske analize u nekom vinogorju ne provodi se u svakom pojedinom vinogradu. Ukoliko se u nekom uzorku potvrdi zaraza zlatnom žuticom, područje u kojem je uzet uzorak proglašava se demarkiranim područjem, sukladno Naredbi o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze – odgovorili su nam na naš upit iz Ministarstva poljoprivrede.

Zaraženo područje je širine najmanje jedan kilometar od mjesta na kojem je utvrđena prisutnost štetnog organizma. Sigurnosno područje je širine najmanje pet kilometra od granice zaraženog područja.

U vinogradima u kojima se pojavi, bolest se brzo širi, a prenositelj je američki cvrčak te, ukoliko se na vrijeme ne poduzmu odgovarajuće mjere, ubrzo poprima razmjere epidemije, uzrokujući velike gospodarske štete koje se očituju u gubitku uroda i propadanju zaraženih trsova.

– Sukladno navedenom, za provođenje propisanih fitosanitarnih mjera u svrhu sprečavanja širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze, popis katastarskih općina koje se nalaze u demarkiranom području relevantniji je podatak od ukupne površine zaraženih vinograda. Kada bismo navodili isključivo podatke o površini zaraženih vinograda, oni bi bili neusporedivo manji od površine područja zahvaćenih zlatnom žuticom – dodaju u Ministarstvu.

Jedna od mjera sprečavanja širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze je uklanjanje zaraženih trsova. Tako je u Međimurskoj županiji u 2017. godini fitosanitarna inspekcija naredila krčenje cijelih vinograda ili vađenje i uništavanje pojedinačnih trsova na površini od 2,3 hektara vinograda, dok je 2018. godine obuhvaćeno 8,44 hektara vinograda i 3529 trsova. U Varaždinskoj županiji je 2017. godine zbog zaraze iskrčen 0,91 hektar vinograda, a prošle godine dodatan 1,31 hektar.

Bez kazni

Da su vinogradari ozbiljno shvatili problem vezan uz širenje zaraze zlatnom žuticom, potvrđuje podatak da su svi nalozi fitosanitarne inspekcije povezani s krčenjem i uništavanjem zaraženih vinograda i pojedinačnih trsova uspješno provedeni.

– Fitosanitarna inspekcija je tijekom 2017. i 2018. za Međimursku županiju izdala 42 rješenja, kojima je naredila krčenje cijelih vinograda ili vađenje i uništavanje pojedinačnih trsova. Sve naređene mjere u 2017. godini posjednici vinograda su i proveli pa nije bilo potrebno propisivati kazne, dok za 2018. još nisu istekli rokovi provođenja mjera pa ne možemo govoriti o potrebi izricanja kazni – potvrdili su nam iz Ministarstva poljoprivrede.

Simptomi zlatne žutice vinove loze postaju vidljivi od kraja lipnja i uočavaju se do kraja vegetacije. Kod bijelih sorti grožđa rubovi lišća uvijaju se prema naličju tako da list poprima kopljasti izgled, nepravilno je žut i krt pa se kod stiskanja rukom drobi. Kod crvenih sorti grožđa lišće crveni, ostali simptomi su jednaki kao kod bijelih sorti. Mladice na zaraženom trsu početkom jeseni ne odrvenjavaju, već ostaju zelene.