Povežite se s nama

U fokusu

U MUP-u tvrde da nemaju od čega živjeti

Objavljeno:

- dana

Nemaju samo zaposleni u pravosudnim tijelima vrlo niske plaće, već istu sudbinu po pitanju mjesečnih primanja dijele i državni službenici i namještenici u sustavu Ministarstva unutarnjih poslova.

Kako dalje?

Podsjetimo, početkom lipnja ispred zgrade suda u Ulici braće Radić u Varaždinu organiziran je prosvjed kako bi se ukazalo na nimalo lagan položaj državnih službenika i namještenika u sustavu pravosuđa, koje se, navedeno je na prosvjedu, tretira kao da su zadnja rupa na svirali – rade za minimalac bez obzira na godine staža, bolesni jer ih nema tko zamijeniti, svakodnevno su omalovažavani, uskraćeni za dostojanstvo radnog čovjeka i drugo.

Prosvjed su podržali i neki od sindikata vezanih uz policiju, što je i bio razlog da predsjednika Sindikata policije Hrvatske (SPH) Dubravka Jagića upitamo jesu li i državni službenici i namještenici u sustavu MUP-a u sličnoj ili istoj situaciji kao i njihovi kolege u pravosudnim tijelima.

– Nalaze se u gotovo identičnoj situaciji jer su koeficijenti službenika i namještenika u sustavu pravosuđa i MUP-a među najnižima. Smatramo da im je materijalna egzistencija ugrožena zbog niskih primanja, posebno ako u kućanstvu primaju samo tu plaću ili još jednu sličnu plaću, od sličnih poslova, osobito kod porasta troškova života kakvom svjedočimo – rekao je Jagić.

Navodi da Sindikat policije Hrvatske kontinuirano poduzima aktivnosti usmjerene na povećanje materijalnih prava državnih službenika i namještenika, prvenstveno kroz onaj dio na koji Sindikat može izravno utjecati putem pregovora, a to su odredbe Kolektivnog ugovora, odnosno potpisivanje Kolektivnog ugovora.

– Novi Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike potpisan je 6. svibnja i njime je ugovoren niz novih pogodnosti, kao i poboljšanja Kolektivnog ugovora u odnosu na prethodni, a uvedeni su i novi instituti i dodatna materijalna prava, o čemu smo već govorili nakon potpisivanja. Potpisivanjem Kolektivnog ugovora započeli smo socijalni mir, a nakon završetka turističke sezone pregovarat ćemo o daljnjem povećanju osnovice u drugom dijelu godine za sve državne službenike i namještenike. Naravno, sve što tražimo, tražimo za sve državne službe, ne samo za zaposlenike MUP-a – rekao je Jagić, podsjetivši da je Sindikat policije Hrvatske reprezentativan za cijelo područje državne službe i potpisnik Kolektivnog ugovora, a ta se pitanja rješavaju putem pregovora.

S obzirom na to da raspolažemo saznanjima da je prije dvije do tri godine došlo do povećanja koeficijenata državnih službenika i namještenika u pravosuđu, čime je nastala još veća razlika u plaćama odnosno primanjima službenika Ministarstva pravosuđa i MUP-a, zanimalo nas je kako to komentira predsjednik ovog sindikata. Jer, odnedavno zastupaju i državne službenike i namještenike MUP-a, a ne, kao dosad, samo policijske službenike.

– To je problem i iz tog se razloga ne zalažemo za parcijalna rješavanja pitanja pojedinih radnih mjesta, a osobito u okviru službeničkih mjesta. Imali smo situaciju s posebnim kategorijama službenika, poput policijskih, pravosudnih policajaca, carinskih službenika i poreznika, s obzirom na specifičnosti posla i činjenicu da je riječ o osobama koje provode najvažnije ovlasti koje država ima, gdje se mogu raditi određene distinkcije. Kod ostalih službenika, upravo to što se dogodilo 2019. godine bio je dokaz da ne treba u promjene ići parcijalno, nego navedeno treba konačno riješiti putem, primjerice, Zakona o plaćama državnih službenika, odnosno plaćama u javnom sektoru. SPH kao potpisnik Kolektivnog ugovora sva takva pitanja rješava putem pregovora, a ne na ulici, kako su sindikati koji su izgubili reprezentativnost prinuđeni činiti. Takve njihove aktivnosti potiču pitanje o njihovoj legalnosti, osobito u vrijeme radnog vremena u pojedinim situacijama – zaključio je Jagić.

A da je plaća zaposlenika sa srednjom stručnom spremom u sustavu MUP-a još niža u odnosu na pravosuđe, doznali smo u razgovoru s nekoliko zaposlenih u sustavu Ministarstva unutarnjih poslova.

– Svakim povećanjem plaće stvara se sve veća razlika između srednje, više i visoke stručne spreme, s tim da MUP ima manje plaće od pravosuđa jer im 2019. nije dizan koeficijent plaće. Posebno se to odnosi na zaposlenike početnike bez radnog staža, kojima plaća jedva doseže 4000 kuna, uključujući i putne troškove – ističu naši sugovornici.

Podsjetili su da je, na primjer, Vlada u jeku mjera vezanih uz COVID-19 iznos od 4000 kuna potpore davala privatnom sektoru (konobarima, frizerima, općenito uslužnim djelatnostima), a oni su, navode, iznosom bili “zgroženi” jer se “s tim iznosom ne može živjeti”.

– A nama, koji smo cijelo vrijeme koronakrize uredno radili i sa strankama, i puno prije toga, to je još uvijek, zapravo cijelo vrijeme normalna plaća s kojom moramo živjeti, i još svakodnevno trpjeti uvrede od nekih stranaka i slušati neke neugodne komentare koji su nam svakodnevno upućivani. Smatramo da se poslodavac nekorektno odnosi prema nama, a njihova obećanja da će se uskladiti plaće, što bi za MUP značilo povećanje, slušamo već godinama. Posljednje obećanje je da će usklađenje plaća biti 2023. godine. Ne vjerujemo – ogorčeno su istaknuli.

Na primjer, plaća daktilografa, tajnika ili referenta iznosi oko 4300 kuna (srednja stručna sprema), odnosno 4600 (viša stručna sprema). – S obzirom na količinu posla i odgovornost, to je apsurd i nije čudo da kronično nedostaje ljudi, gotovo na svakom radnom mjestu. I da, znamo da će nas javnost ovim istupom sada “slati na sezonu” da zaradimo. No netko i taj naš posao mora raditi – objašnjavaju nam rezolutno.

Pomalo očajni, otkrivaju i to da namještenici (spremačice, kuriri, domari) povećanje od 4 % na plaću s 1. svibnja uopće nisu osjetili jer je njihov limit za plaću – minimalna plaća, što znači da im se više od 3750 kuna ne može isplatiti na račun.

U fokusu

Bez kamenoloma na Ivanščici nema ni brze ceste od Varaždina do Ivanca, Lepoglave i Krapine!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Da sjever Hrvatske očekuju brojni veliki projekti, među kojima je možda najvažniji onaj koji predviđa izgradnju brze ceste na trasi Varaždin – Ivanec – Lepoglava i dalje prema Krapinsko-zagorskoj županiji, odavno nije novost. Naime, o tom projektu u javnosti se govori već desetak godina, a prema najavama, radovi bi uskoro trebali postati stvarnost.

Od jalovine nema fajde

Nažalost, za realizaciju spomenutog projekta, osim značajnih novčanih sredstava, potrebne su i iznimno velike količine građevinskog materijala, koji bi trebao osigurati još uvijek nepostojeći kamenolom, oko čije izgradnje vladaju veliki prijepori. Podsjećamo, Varaždinska i susjedna Krapinsko-zagorska županija (KZŽ) imaju nekoliko kamenoloma čiji kapaciteti se već dugo iskorištavaju te slijedi njihovo zatvaranje sa sanacijom. Zbog toga već uvelike traju istraživanja i aktivnosti na otvaranju novih. A upravo je tema budućega kamenoloma, točnije onoga koji bi se trebao naći na području Općine Budinščina u predjelu zvanom Siljevac, ovih dana itekako aktualna u javnosti. Stoga se o problematici, osim “zelenih” – koje brine sudbina budućega Regionalnog parka Hrvatsko zagorje – oglasio i predstavnik investitora Stjepan Jug, direktor zagrebačke tvrtke Geomin.

– Nakon što smo dobili koncesiju za istražne radove na području Siljevca, sve dosad poduzete radnje isključivo su vezane uz zakonsku proceduru, koju provode Ministarstvo graditeljstva i državne imovine, Ministarstvo poljoprivrede te Ministarstvo gospodarstva. Postupak, koji je u cijelosti transparentan, traje već nekoliko godina. Sva rješenja i dozvole za provođenje istražnih radnji javno su dostupne na mrežnim stranicama resornih ministarstava, što samo potvrđuje da se u cijeloj priči ništa ne radi mimo zakona, pa ni struke ili propisane procedure – ističe Jug.

Lokacija istražnog polja Siljevec je na području Općine Budinščina u Krapinsko- zagorskoj županiji i cijeli postupak izdavanja suglasnosti te koncesije za istražne radove Geomin je pokrenuo 2018. godine. Štoviše, vrlo je važan dokument koji je donijela Vlada Republike Hrvatske, a potom potvrdio Hrvatski sabor, kojim je istražni prostor Siljevec u Općini Budinščina određen strategijom na nacionalnoj razini!

– Na početku cijele priče krenulo se prema KZŽ-u s pismom namjere koje je bilo vezano uz predmetnu studiju Hrvatskoga geološkog instituta. Njome je ta lokacija predviđena kao istražni prostor na kojem bi se, ako se dokažu kvaliteta i količina mineralne sirovine, mogla obavljati eksploatacija. Postupak ishođenja potrebne dokumentacije potpuno je javan, ali i dugotrajan, s obzirom na to da su u to uključene brojne službe nadležnih ministarstava. Kako bi se počelo s istražnim radnjama, bilo je nužno ishoditi 11 rješenja i četiri dozvole nadležnih službi uključenih ministarstava – objasnio je direktor Geomina.

Promjene u prostoru svesti na minimum

Osvrnuo se i na mukotrpan proces uoči dobivanja mogućnosti izvođenja istražnih radova.
– Ministarstvo gospodarstva provelo je natječaj za odabir najpovoljnijeg izvođača, te je slijedom toga s Ministarstvom poljoprivrede zaključen ugovor o služnosti državnog zemljišta na godinu dana. Treba znati i to da su nam privatni šumoposjednici na čijim se česticama obavljala aktivnost istražnog bušenja za to dali suglasnost – napominje Jug i dodaje da je trenutno u izradi Studija utjecaja na okoliš.

Ako ona bude usvojena, sljedeći korak je ishođenje lokacijske dozvole zahvata u prostoru. Potom slijede izrada glavnoga rudarskog projekta, ishođenje odobrenja za eksploatacijsko polje te natječaj za koncesiju za eksploataciju mineralne sirovine.

– Sva će ta dokumentacija, kao i dosad, biti javno dostupna na mrežnim stranicama nadležnih ministarstava – najavljuje direktor Geomina.

Spomenimo i to da je investitor dobio koncesiju za istražne radove, koji su obavljeni bušenjem tla u razdoblju od studenoga 2021. do travnja ove godine. Istražnim bušenjem na jezgri utvrđene su količine mineralne sirovine, stijena ili kamena na površini od oko 27 hektara.

Prema Jugovim riječima, na preostaloj površini istražnog prostora (od oko 44 hektara) nisu potvrđene količine i kvaliteta materijala koje bi bile ekonomski isplative za eksploataciju. Preciznije, to znači da je istražni prostor ograničen i smanjen s prvotna 44 na 27 hektara. Nakon rješenja Ministarstva gospodarstva o potvrđenoj kvaliteti i količini mineralnih sirovina, potvrđen je elaborat o rezervama tehničko-građevnoga kamena u istražnom prostoru Siljevec. Potom se prišlo izradi idejnog projekta eksploatacije, na osnovi kojeg se u ovom trenutku provodi Studija utjecaja na okoliš.

– Studija će zbog Nature 2000 na predmetnom prostoru biti provedena prema posebnim uvjetima. To znači da će izrada Studije i svih vezanih radnji trajati do dvije godine. Isti postupak u normalnim okolnostima traje do godine dana. Studijom utjecaja na okoliš treba odrediti zaštitu vrsta i staništa na toj lokaciji i u to su uključene mnoge stručne službe, od biologa, zoologa i drugih – veli naš sugovornik, od kojeg doznajemo i to da svi projekti ovakve naravi, gdje se zadire u prostor, izazivaju promjene tog prostora u smislu konfiguracije, vizure i drugog.
Sva zadiranja u prostor čine promjene, ali Studijom utjecaja na okoliš i odgovornim gospodarenjem te se promjene mogu svesti na minimum.

Izravna šteta

– Po završetku eksploatacije prostor se mora sanirati, kako sigurnosno, tako i hortikulturno. Svi želimo imati dobar i kvalitetan standard, što podrazumijeva dobre prometnice, dobru infrastrukturu te lijepe i čvrste domove. Sve to nije moguće ako nemamo lokaciju na kojoj možemo posegnuti za materijalom koji će nam omogućiti da se te ceste i ostala infrastruktura naprave. Sve što se rudari i eksploatira, jednom se iscrpi, kako količina, tako i kvaliteta, a isti je slučaj sa svim kamenolomima na području sjeverozapadne Hrvatske. S obzirom na to da se u godinama koje su pred nama pripremaju veliki infrastrukturni projekti, od brze ceste Varaždin – Ivanec – Lepoglava – Macelj pa do željezničke pruge od mađarske granice, Čakovca, Varaždina, Ivanca, Lepoglave, Golubovca, Bedekovčine, Zaboka do Zagreba, za njih će biti potrebne velike količine nasipnoga stijenskog materijala. Ako to ne osiguramo, spomenuti projekti neće se moći provesti, a upitno je tada i povlačenje europskih sredstava za te projekte, čije neprovođenje bi bilo izravno na štetu toga kraja, odnosno ljudi koji tu žive – zaključio je Stjepan Jug.

Razmišljanje Dubravka Šinceka – komu treba kamenolom u srcu ekološke mreže natura 2000?

Dubravko Šincek, poznati varaždinski planinar, GSS-ovac, vrsni štovatelj prirode i njezine flore i faune (autor knjige “Biljni svijet Ivanščice i Ravne gore”) te jedan od najboljih poznavatelja brdskog dijela sjeverozapadne Hrvatske, podsjeća da je još 1905. veliki hrvatski prirodoslovac Dragutin Hirc u svojoj knjizi “Prirodni zemljopis Hrvatske” između ostaloga zapisao:

“Ponosna Ivančica (Ivanščica) je temelj-kamen, na kojemu počiva cijela arhitektonika orografičkog sustava Zagorja. Od nje ishode sve sporedne grane ovog sustava, a cijelo lice Zagorja od nje dobiva značajan svoj oblik. Svaka od ostalih skupina mogla bi se sa lica zemlje izbrisati, a da Zagorje ipak ne bi izgubilo svoga značaja; nestane li ipak Ivančice, to je ujedno i Zagorja – kao orografičke cjeline – nestalo.”

Krajobraz znači određeno područje, viđeno ljudskim okom, čija je narav rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika.

Neumoljive konvencije

– Kao što je Ivanščica najvažniji element za sliku krajobraza cijeloga Hrvatskog zagorja, tako su Veliki i Mali Siljevec važni za potpunu sliku središnjeg dijela Ivanščice. Iako ne dominiraju visinom, oba vrha zbog svoga stožastog izgleda imaju iznimnu krajobraznu ljepotu. M. Siljevec je s 516 metara za 11 metara viši od V. Siljevca (505 m). Hrvatski sabor potvrdio je Europsku konvenciju o krajobrazima, European Landscape Convention (NN br. 144/02), koja je usvojena je u Strasbourgu 19. srpnja 2000. godine. Konvencija za ciljeve ima promicanje zaštite krajobraza, upravljanje i planiranje te organiziranje europske suradnje o pitanjima krajobraza. Cilj kvalitete krajobraza znači, za određeni krajobraz, stav nadležnih javnih vlasti kojim izražavaju težnje javnosti u pogledu značajki krajobraza iz njihova neposrednog okruženja – objašnjava Šincek.

Zaštita krajobraza znači djelovanje u cilju zaštite i održavanja značajnih ili karakterističnih obilježja takvoga krajobraza, što se opravdava njegovom vrijednošću kao baštine, a koja je proizašla iz prirodne konfiguracije i/ili ljudske aktivnosti.

– Geološka baština je sve ono što je sačuvano u strukturi i teksturi stijena i tla, kao što su geološke, geomorfološke, hidrogeološke pojave i objekti te paleontološki nalazi, te čini sastavni dio krajobraza. Geološka baština je površinski i pripovršinski dostupan i saglediv dio litosfere pomoću kojeg rekonstruiramo povijest nastanka našeg planeta i razvoja života na njemu. Zbog činjenice da je geološka baština stanište mnogih biljnih i životinjskih vrsta, njezino očuvanje je i očuvanje biotske, a naročito krajobrazne raznolikosti. Prirodna raznolikost obuhvaća bioraznolikost, georaznolikost i krajobraznu raznolikost. Bez georaznolikosti ne bi bilo bioraznolikosti u obliku u kojem je danas poznajemo. Dio georaznolikosti je uvjetovan bioraznolikošću. Zaštita bioraznolikosti je neefikasna bez adekvatne zaštite georaznolikosti – upozorava naš sugovornik.

Ivanščica je jedna od najvažnijih hrvatskih planina, najviša je hrvatska planina sjeverno od rijeke Save, ona je kao otok za mnoge biljne vrste koje inače ne rastu u širem okruženju. Recentnim istraživanjima na njoj je pronađeno nekoliko biljnih vrsta koje inače rastu samo na Dinaridima. Od više od 1000 vrsta biljaka koje na noj rastu, 83 su strogo zaštićene, a 69 biljaka je s Crvenog popisa vaskularne flore. Na njoj je dosad zabilježeno 38 vrsta kaćunovki, vrsta iz porodice orhideja (Orchidaceae), i devet endemičnih vrsta. Ivanščica je uvrštena u IPA – Important Plant Area, Botanički važna područja Hrvatske. To su prirodni ili poluprirodni lokaliteti koji pokazuju izvanredno botaničko bogatstvo i izniman sastav rijetkih, ugroženih i endemičnih vrsta i vegetacije visokoga botaničkog značaja. Vlažne livade uz potok Željeznica pod Velikim Siljevcem jedno su od u Hrvatskoj rijetkih staništa biljke ljekovite krvare i leptira velikoga livadnog plavca i zagasitoga livadnog plavca. Ljekovita krvara (Sanguisorba officinalis) je biljka koja cvate ljeti na nizinskim košanicama. Nizinske košanice s velikom ili ljekovitom krvarom ugrožen su stanišni tip na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Zajedno s krvarom ugroženi su i leptiri veliki livadni plavac (Maculinea teleius) i zagasiti livadni plavac (M. nausithous), koji spadaju u kritično ugrožene vrste danjih leptira u cijeloj Europi, pa su zato i u nas strogo zaštićene Zakonom o zaštiti prirode. Ovaj rod leptira zanimljiv je i zbog mirmekofilije, simbioze s mravima roda Myrmica. Odrasle jedinke leptira lete od druge polovice lipnja do kolovoza. Nakon parenja ženke leptira polažu jaja na cvatove ljekovite krvare. Mlade, tek izležene gusjenice hrane se sjemenkama biljke. Nakon četvrtog presvlačenja gusjenica napušta biljku hraniteljicu i pada na tlo. Na tlu mravi prihvaćaju gusjenicu jer im nudi slatki sok iz medne žlijezde i odnose je u podzemne mravinjake, zaštićujući je tako od predatora. U mravinjacima bez vidljiva humka gusjenice se aktivno hrane mravljim ličinkama, u njima prezime, a u lipnju se zakukulje u komorici blizu površine i potkraj mjeseca izlijeću kao odrasli leptiri. Prašina iz kamenoloma nepovoljno bi utjecala kako na samu krvaru, tako i na ugrožene leptire plavce – ističe Šincek.

Zbog svega toga gotovo je cijela Ivanščica uvrštena u ekološku mrežu Natura 2000, koja je sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije.

– Njezin cilj je očuvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova. Postavlja se pitanje: Čemu išta zaštititi ako se dozvoli otvaranje kamenoloma u srcu ekološke mreže Natura 2000? Još 2013. godine napravljena je Stručna podloga za zaštitu Regionalnog parka Hrvatsko zagorje, u koji bi spadala Ivanščica zajedno sa Strahinjščicom, Ravnom gorom i Maceljskim gorjem. Do danas nije bilo proglašenja Regionalnog parka – zaključio je Dubravko Šincek.

Fijasko projekta upropastio bi stotinjak radnih mjesta

Projekt provođenja istražnih radova u svrhu dobivanja koncesija za eksploataciju istražnog prostora Siljevec trebao bi, izravno ili neizravno, zaposliti stotinjak ljudi uglavnom iz tog okruženja. Što se tiče kamionskog prometa, jednog dana, ako dođe do otvaranja kamenoloma, smjerovi izvoza odredit će se Studijom utjecaja na okoliš i za tu svrhu izrađen je idejni projekt prometnice koja ide trasom Siljevec – Zasjek, ispod vrha Pokojca te na županijsku cestu kod Belskog dola. Jug uvjerava da se promet zasigurno neće odvijati preko vrha Pokojca jer je to tehnički neizvedivo s obzirom na to da prometnica ne može imati nagibe veće od 10 %. U postupku Glavne studije predviđena je javna rasprava i uključit će mještane Suhe Željeznice kako bi se eventualno izgradnjom dijela nove prometnice i značajnom rekonstrukcijom postojeće dobila njihova suglasnost.

– Ako to neće biti moguće, orijentirat ćemo se na idejnim projektom predviđen pravac izvoza – rekao je Jug.

I dodao:

– Moram svakako naglasiti da sam rođen u blizini ovoga kraja, u Kameničkom Podgorju u Lepoglavi. Ondje boravim gotovo svakog vikenda. I meni, ali zasigurno i svima koji imamo korijene odavde ili živimo ovdje i volimo ovaj kraj, strane su bilo kakve radnje koje bi imale za posljedicu narušavanje prirodnog sklada prirodnih ljudskih resursa. Primjer područja Istarske županije može nam poslužiti kao dobar uzor pametnog i održivog razvoja u kojem se ostvaruje simbioza elitnog turizma s više od 30 aktivnih kamenoloma na tom području. Ono je, štoviše, površinom jednako površini Hrvatskog zagorja. Da ondje nije bilo toliko kamenoloma i izvora mineralne sirovine, ne bi bilo moguće izgraditi prometnu i komunalnu infrastrukturu te velik broj elitnih hotela na obali i u unutrašnjosti Istre. Kao što sam obrazložio, uz pametno i održivo gospodarenje mogu se pomiriti sve strane, uz očuvanje okoliša i prirode, a sve za dobrobit zajednice – rezolutan je Stjepan Jug.

Nastavite čitati

U fokusu

Bruno Ister: Varkom je financijski stabilan i može završiti projekt aglomeracije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Da će svi građani Varaždinske županije na ovaj ili onaj način osjetiti posljedice afere ˝Pročistač˝, sasvim je izgledno.

U kolikoj mjeri će Varkom uspjeti amortizirati probleme, ostaje za vidjeti. Zasad je poznato da projekt aglomeracije ide dalje, a Varkom je na sebe preuzeo financijske obveze prema izvođačima.

Na sjednici Nadzornog odbora Varkoma donesena je odluka da će Varkom nastaviti projekt i da će zasad iz vlastitih izvora plaćati radove koji su obavljeni i radove koji su došli na naplatu jer su sredstva iz EU fondova obustavljena. Drugog dana od početka istrage došlo je, naime, do obustave plaćanja iznosa koji isplaćuju Hrvatske vode, a kako kaže direktor Varkoma Bruno Ister, cijeli projekt je kontaminiran aferom.

Podsjetimo, predsjednik Uprave GK Grupe Robert Gotić, bivši direktor Varkoma Željko Bunić te vlasnik tvrtke Ecoenergy i bivši direktor Coninga Stjepan Ptiček trenutno su u istražnom zatvoru.

Europski istražitelji sumnjaju u davanje i primanje mita za projekt dogradnje i rekonstrukcije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. I dok ne dobijemo pravosudni epilog ove afere, ostaje niz nepoznanica. Najcrnji scenarij je 100 % penalizacija na kompletan projekt.

O trenutnoj situaciji u Varkomu, planovima i načinu financiranja razgovarali smo s direktorom Brunom Isterom.

Rekli ste da bi posljedice afere mogli osjetiti svi građani. Kakva je trenutna situacija, hoće li se projekt nastaviti i na koji način će se financirati? Ima li Varkom financijskih mogućnosti da se taj projekt izvede do kraja?

U ovom trenutku malo znamo, tek da nam je obustavljeno mjesečno plaćanje radova i usluga vezanih uz izgradnju mreže na svim pravcima aglomeracije Varaždin. Čekamo pisano obrazloženje takozvane “opravdanosti sumnje”, koja je temelj za postupanje posredničkih tijela. S obzirom na to da počinju godišnji odmori, to će, očito, malo pričekati.

Varkom je financijski stabilno društvo i može taj projekt, u slučaju potrebe, i sam iznijeti do kraja. Ne znamo što nam nose iduće godine u smislu poskupljenja, koja uvelike utječu na naše poslovanje. U tijeku je nužna kadrovska obnova, očekuje se rasplet oko pripajanja Ivkom-voda, intenzivirali smo rekonstrukcije i dogradnje mreže. Sve to predstavlja financijski teret i tu bi nam mogla trebati pomoć. Vjerujem, ipak, da to neće biti slučaj.

Što u slučaju najcrnjeg scenarija, odnosno stopostotne penalizacije?

Poduzimamo sve što možemo, a vjerujte da to nije puno u našoj moći. Nadamo se da će oni koji odlučuju o sudbini ovog projekta prihvatiti naš prijedlog, koji se temelji na selektivnom pristupu jer tvrdimo da veći dio projekta nije kontaminiran.

Što je s ostalim projektima, od onih tekućih, poput pucanja vodovodnih cijevi, pa do, primjerice, projekta sanacije baliranog otpada (pod pretpostavkom da i Grad sufinancira projekt aglomeracije kako bi se on mogao izvesti do kraja)? Konkretno, može li se dogoditi da zbog novonastale situacije i ostali projekti dođu u pitanje?

Svi ostali projekti koji se financiraju iz drugih izvora teku predviđenom dinamikom i tako će i ostati. Tu prvenstveno mislim na interventno i preventivno održavanje, kao i na projekte izgradnje i dogradnje naše infrastrukture.

Grad je izrazio spremnost da nam kao najveći suvlasnik pomogne ako bude potrebe, hvala gradonačelniku, no zasad uspijevamo i sami. Ipak, kad će se znati konkretnije posljedice ove afere, trebat će nam pomoć svih, pa i Vlade RH.

Rješavanje baliranog otpada u Brezju konačno je započelo prema propisanom hodogramu. Započeo je postupak javne nabave, dogovoreno sufinanciranje Fonda, i mogu tvrditi da problemi s aglomeracijom neće na taj projekt utjecati ni na koji način.

Svjedoci smo ovih dana da su se određene interesne skupine udružile i da pod krinkom brige za grad intenzivno rade na opstrukciji svih projekata koje nova Uprava pokreće ili nastavlja. Građani se ne trebaju brinuti, svi projekti idu dalje. Računamo da bi bale iz Brezja mogle krenuti već ove godine. To što bi te interesne skupine htjele, neće se dogoditi.

Jeste li već razgovarali s članovima Skupštine Varkoma i jesu li upoznati s novim planom za realizaciju projekta aglomeracije? Što kažu?

U kontaktu smo svakodnevno s našim suvlasnicima, koji nam u ovom trenutku daju bezrezervnu podršku. O nastavku financiranja projekta iz vlastitih izvora Nadzorni odbor donio je jednoglasnu odluku kojom se odobrava takav plan. Svjesni su ljudi iz Nadzornog odbora da štete, kakve god da budu, mogu biti i veće ako ne dovršimo posao do kraja. Najgori mogući scenarij je da nas penaliziraju a da ne dovršimo posao do kraja. Dakle, u ovom trenutku najvažniji zadatak je ishoditi uporabne dozvole za sve podsustave i priključiti korisnike na postojeći uređaj, koji je dovoljnog kapaciteta. Nažalost, neugodni mirisi i dalje će se povremeno osjećati u neposrednoj blizini uređaja.

Uskoro istječu dozvole za aglomeraciju Ludbreg. Kakav je plan dalje?

Za aglomeracije Ludbreg i Novi Marof sve je spremno, osim što zasad nije poznat izvor financiranja. Zahtjev za produženje valjanosti dviju od triju građevinskih dozvola za Ludbreg predan je na vrijeme.

U javnosti se ponovno govori i o Bunićevoj otpremnini, ali i o Vašem imenovanju.

Mandat mog prethodnika, prema ugovoru, započeo je 1. veljače 2018. i trebao je trajati do 1. veljače 2023. godine. Novoj Upravi nije bilo prihvatljivo da on odradi svoj mandat do kraja iz mnogo razloga, o kojima je nepotrebno dodatno govoriti. Mislim da je to danas većini građana jasno. Nije bila niti opcija da ostane u sustavu na mjestu i u platnom razredu koji si je pripremio kao rezervni položaj. Jedina opcija bila je nagodba koja ne bi društvo stajala previše. I takvu je nagodbu gradonačelnik kao većinski suvlasnik dogovorio s g. Bunićem. Prema ugovoru, on je imao pravo na 12 mjesečnih plaća uz otkazni rok od tri mjeseca, dakle na ukupno 15 mjesečnih plaća. Prema dogovoru o kojem je izvješten Nadzorni odbor, koji nije imao nikakvih primjedbi, napravljen je raskid i isplaćeno mu je samo šest mjesečnih plaća. Takav hvalevrijedan pristup nove Uprave trebao bi naići na razumijevanje svih kojima je stalo do dobrog gospodarenja u gradu. Svjedočimo danas da nije tako i da neki i to koriste za stjecanje jeftinih političkih poena.

Što se mog imenovanja tiče, mnogo je svakakvih mišljenja izneseno u javnosti. Zbog nedorečenosti nekih odredbi Zakona o vodnim uslugama došlo je do selektivnog, a kod nekih i tendencioznog tumačenja, za potrebe političkog prepucavanja. Sveobuhvatno pravno mišljenje, koje je završilo na svim bitnim adresama, pokazalo je da je moje imenovanje potpuno zakonito. Ako netko smatra da to nije slučaj i ima drugačija saznanja, nemam ništa protiv da pokrene Zakonom predviđen postupak.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje