Muzej Međimurja Čakovec u narednim će danima ugostiti dvije izložbe. Obje izložbe dio su programa ovogodišnjih Dana Međimurske županije.

Prva, čije je otvorenje na rasporedu u srijedu, 20. travnja, je izložba slika, skulptura i fotografija Stephana Lupina naziva „Lupinizam“.

Lupino će presjek svojega opusa čakovečkoj publici predstaviti u svim raspoloživim izložbenim prostorima MMČ-a: u atriju, Izložbenom salonu i Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja.

Otvorenje će se održati u 19 sati, a radovi će za razgled biti dostupni do 27. kolovoza 2022. godine. Glazbeni gost na otvorenju bit će Zack Dust. Dio fotografija bit će prodajnoga karaktera, a zarada ide u humanitarne svrhe.

Brend

Stephan Lupino poznat je ne samo kao ime već i kao gotov brend hrvatske umjetničke aktualne scene, popraćen epitetom kontroverznog i osebujnog stvaratelja. Njegov kreativni put započeo je u New Yorku osamdesetih godina 20. stoljeća.

Objavljuje fotografije njujorškoga života u avangardnom časopisu „Details Magazine“, no radi i za ostale časopise zvučnih imena poput „Vogue“, „Photo“, „Zoom“, „King“, „Max“, „Playboy“, „Lˊ Europeo“ i druge.

Lupino je, za razliku od ostalih naših umjetnika, išao obrnutim putem prema slavi – prvo je postao poznat na svjetskoj razini, a zatim je nastavio izgrađivati karijeru kod kuće, u Hrvatskoj. Početkom devedesetih potaknut ratnim zbivanjima vraća se u domovinu, pokreće i uređuje časopis „Kult“ te intenzivira svoju izložbenu djelatnost.

Svako desetljeće donosi novi preokret u Lupinovom umjetničkom izrazu, tehnici i prikazanim temama.

Ulaskom u novi milenij, početkom 2000.-ih, svoj fotografski interes u potpunosti neočekivano zaokreće u sasvim drugom smjeru – u humanitarni rad i fotografiranje djece oboljele od neizlječivih bolesti u serijama poznatim pod imenima „Moji anđeli“ i „Čarobna djeca“.

Zakoračivši u 2010., ponovno iznenađuje skretanjem u posve neočekivanom pravcu, ovaj put kao kipar i slikar, koristeći materijale željezo i drvo.

Kako ga likovni kritičari nisu uspjeli smjestiti ni u jedan dosad ostvaren i prepoznatljiv stil, bez ikakvih vidljivih umjetničkih referenci, osim osobnih unutarnjih iskonskih poriva, tako je za njegovu umjetnost iskovan novi naziv -„lupinizam“.

U najnovijim radovima dotaknuo se i svjetskih problema s kojima se čovječanstvo trenutno bori, a to su pošast pandemije COVID-a 19 i rat u Ukrajini. U zlokobnim odrazima bezličnih ljudskih glava zamrznutih u izrazu patnje i straha sasvim jasno očitava se teror kroz koji čovječanstvo trenutno prolazi.

Bavi se i izradom namještaja, no njegove stolice nisu za sjedenje, već su personifikacije svjetskih vođa poput Napoleona Bonapartea, a svoju ironičnu stolicu-portret dobio je nedavno i Putin, trenutno najomraženiji svjetski vođa.

Dvor Veliki Tabor

Druga izložba koju će ovih dana ugostiti Muzej Međimurja je izložba „Juraj Rattkay Velikotaborski (1613.-1666.)“ Dvora Veliki Tabor. Otvorenje će se održati u ponedjeljak, 25. travnja, u 18 sati u prostoru stalnog postava na drugom katu palače.

Dvor Veliki Tabor bio je tijekom tri stoljeća, od 1502. do 1793., glavno sjedište obitelji Rattkay, čiji su se pripadnici isticali u vojnom, političkom, crkvenom i kulturnom životu tadašnje Hrvatske.

Autorica Nadica Jagarčec izložbom će publici predstaviti jednog od najistaknutijih članova obitelji Rattkay – Jurja II. Rattkaya, autora prve tiskane hrvatske povijesti „Memoria regum et banorum regnorum Dalmatiae, Croatiae et Sclavoniae“, odnosno „Spomen na kraljeve i banove kraljevstva Dalmacije, Hrvatske i Slavonije“, koja je tiskana prije 370 godina, 1652. u Beču. Ovo djelo Rattkay je posvetio kralju Ferdinandu IV, Nikoli Zrinskom (1620. – 1664.) i bratu mu Petru (1621. -1671.).

Juraj Rattkay borio se zajedno s Petrom Zrinskim protiv Šveđana u Tridesetogodišnjem ratu. Rattkayeva „Memoria“, rasprava o hrvatskoj povijesti, podijeljena je u šest knjiga, od potopa do 1651. godine.

Prema navodima dr. Mije Korade, sve u Rattkayevu djelu bilo je povezano s braćom Zrinski i njihovim „urotničkim“ idejama, a „Memoria“ je trebala poduprijeti stalešku i političku kampanju Zrinskoga.

Osim originalnog izdanja „Memorie“, na izložbi će posjetitelji moći vidjeti i ratnu opremu poput dva viteška oklopa iz 16. i 17. stoljeća te nekoliko pušaka i mačeva iz 17. stoljeća.

Izložba će za razgled biti otvorena do 27. kolovoza 2022. godine.