Povežite se s nama

U fokusu

U novčanicima nam zazveckaju euri, evo kako su se snašli Varaždinci i što ih je šokiralo

FOTO: IVAN AGNEZOVIC / ILUSTRACIJA

Objavljeno:

- dana

S novom godinom dobili smo i novu valutu – euro. To je nekima stvorilo prilike, a nekima neprilike. Uz sve benefite eura o kojima pričaju ekonomisti, prvenstveno vezano za gospodarstvo, poput primjerice ukidanja valutnog rizika, lakšeg poslovanja u turizmu, otvaranja tržišta, tu su i problemi za one koji su i do sad jedva krpali kraj s krajem, a takvih je nažalost sve više.

Rast inflacije popraćene povećanjem cijena gotovo svega, od hrane, režija, pa do uslužnih djelatnosti, ruši ionako loš standard. Cijene doduše nisu počele rasti s novom godinom, već rastu unazad godinu dana, a neki su uvođenje nove valute samo iskoristili ne bi li povisili cijene za još koji euro ili cent. To je sasvim očekivano stvorilo negodovanje kod većine naših sugrađana. Stoga je i Vlada odlučila intervenirati pa je već prošlog tjedna na teren izašla i inspekcija. Državni inspektorat utvrdio je ono što smo znali i ranije, da su pojedini proizvodi i prije eura poskupjeli gotovo 20 posto, a usluge i do 80 posto.

Zakon je jasan, ali…

S jedne strane trgovci tvrde kako su samo zaokružili cijene, a upozoravaju i kako im nabavna cijena proizvoda raste, dok s druge treba uzeti u obzir da su zemlje u okruženju, poput primjerice Slovenije i dalje jeftinije.

Naime, sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj proces konverzije kune u euro ne smije rezultirati povećanjem cijena. Stoga je iz Vlade stigla poruka svima koji su neopravdano povisili cijene da ih vrate na razinu od 31. prosinca. U protivnom će, najavio je premijer Andrej Plenković, snositi posljedice.

– Upozoravali smo na minimalna povećanja cijena, no ono čemu svjedočimo u pojedinim slučajevima je čisto profiterstvo i mi ćemo se tome snažno suprotstaviti mjerama Vlade. Ključno je povjerenje, a mi smo ga pokazali prema našem gospodarstvu. Prelazak na euro nije situacija u kojima pojedini subjekti žele to iskoristiti. Naša je politika da upravljamo krizama te da smo na usluzi i građanima i gospodarstvu. Svi nadležni će pridonijeti tome da se otkriju nepoštene prakse. Državni inspektorat, porezna i carinska uprava, dobit će precizan zadatak da djeluju čim vide nepravilnosti – istaknuo je Plenković na prošlotjednoj sjednici Vlade.

Kriza i slobodno tržište

Koliko je dobro ili loše miješanje politike, u ovom slučaju hrvatske Vlade, u slobodno tržište je drugi par cipela. Činjenica je da to miješanje ne može biti dugoročno. Uzimajući u obzir da je povećanje cijena krenulo nakon lockdowna, kad se poremetilo globalno tržište zbog zatvaranja trgovinskih puteva i kad je rasla potražnja, teško je da će se preko noći to tržište i ustabiliti. Međutim, svjedočili smo i brojnim medijskim napisima o rastu cijena zbog rata u Ukrajini, što djelomično i jest razlog, ali već tada su mnogi dizali cijene, ne zbog realnih razloga, već zato jer su vidjeli dobru priliku. Tada nije bilo nikakvih upozorenja. Kriza je u Hrvatsku ušla na velika vrata, sve je poskupjelo, a većini su plaće i mirovine ostale iste, isti su i nameti koje država ubire i to je začarani krug iz kojeg se nije jednostavno izvući, a na kraju krizu najviše osjećaju one najranjivije skupine.

Kako su se snašli s novom valutom pitali smo prošlog tjedna Varaždinke i Varaždince. I dok su neki rekli da nema nikakvih problema, drugi su se požalili kako se teško privikavaju. Varaždinski plac bio je pak poluprazan, a na vratima frizeraja, mesnica i brojnih drugih uslužnih djelatnosti naišli smo na natpis da su na godišnjem odmoru. Odmaraju li od dočeka ili od glavobolja zbog uvođenja eura, nije poznato.

Za razliku od varaždinskog placa gdje nije bilo gužve, u bankama i Fini bili su poprilični redovi. Brojni sugrađani požalili su nam se da je, primjerice, u Fini radio samo jedan šalter i da se čekalo satima u redu ako ste htjeli promijeniti kune u eure. Faza prilagodbe na novu valutu sigurno će trajati još neko vrijeme dok se ne naviknemo da će nam novčanici biti puno teži zbog kovanica, a stanje na računu puno niže. Međutim, puno teže bit će privikavanje na to da si mnogi neće moći priuštiti ni ono najosnovnije, a da ono što nam je do nedavno bilo pod normalno, postaje luksuz.

Pretvaranje kuna u euro (ni)je prošlo bez glavobolja

I to smo dočekali, da kumice moraju imati jednu kasu za kune, a u drugu za eure. Banke su nam osigurale sitniš i imamo dovoljno centi. Jedini je problem manjak kupaca te prodavače možete izbrojati na prste jedne ruke. Ne znam koji je razlog, možda su još u mjenjačnicama ili bankama.”

DANICA BAN (Varaždin)

Varaždinski pekari rade ozbiljan posao i ni prvog dana nakon uvođenja eura nismo si dozvolili situaciju da ne možemo kupcima uzvratiti sitan novac. Najvažnije je da svi skupa pokažemo razumijevanje i strpljenje, ako nastanu manje gužve na blagajni. U našoj prodavaonici u Zagrebačkoj ulici cijene nismo povećavali.”

VERICA RADOŠ (Varaždin)

U “Maderu” uglavnom svraćaju stalni gosti, a plaćaju podjednako kunama i eurima. Pažljiviji su, kontroliraju cijene, a potom zbrajaju i preračunavaju novac. To je jedina promjena, nemamo zastoja u poslu, a cijene su u odnosu na prošlogodišnje tek minimalno korigirane. Građani znaju da za neka poskupljenja nisu krivi euri, već cijene energenata koje su lani doslovno poludjele.”

NIKICA BREŠKI (Varaždin)

Nova godina je tu i na tržnici je sve po starom. Mušterije plaćaju uglavnom kunama, a ima ih koji preferiraju eure. Već 40 godina prodajem povrće na placu i ovu obiteljsku tradiciju ništa neće poremetiti. Nisam još “snimio” cijene u dućanima, ali me zateklo poskupljenje usluge parkiranja.”

HLEB DRAGO (Nedeljanec)

Smatram da su se svi ugostitelji dobro pripremili na uvođenje eura i nema nikakvih problema s gostima koji plaćaju kunama. Znam da se građani tuže na poskupljenja, ali u mojem slučaju cijene su korigirane minimalno, od 5 do najviše 10 %, i “Bard” je ostao najjeftiniji kafić u Varaždinu.”

GAMA” (Varaždin)

S uvođenjem eura i preračunavanjem nisam imala nikakvih problema, moj suprug godinama radi u inozemstvu i naučeni smo ih koristiti. Nisam sigurna jesu li trgovci ili pak prodavači na varaždinskom placu podigli cijene, ali izgledaju manje jer su izražene u eurima.”

JASNA PEHARDA (Sračinec)

U fokusu

Habijan o radu na izborni dan: Neradni je dan, a oni koji žele radnike na poslu moraju platiti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Već neko vrijeme traju polemike o tome je li dan izbora neradni dan ili poslodavci mogu radnicima naložiti da dođu na posao.

Danas smo pisali o slučaju gdje je poslodavac, odnosno tvrtka iz Ludbrega, svojim radnicima naložila da 17. travnja dođu na posao.

Dan izbora je neradni dan? Očito ne i za radnike jedne poznate ludbreške tvrtke

O toj temi danas se oglasio i ministar gospodarstva Damir Habijan.

Izborni dan je neradni te su poslodavci obvezni osigurati radnicima ostvarivanje njihova biračkog prava, a oni koji na izborni dan 17. travnja budu radili imaju pravo na povećanu plaću za taj dan, izjavio je Damir Habijan.

Habijan naglašava da zakon propisuje da je to neradni dan, a i Državno izborno povjerenstvo je reklo da su poslodavci obvezni radnicima osigurati ostvarivanje njihova biračkog prava.

Dodaje i da zakon propisuje kako radnici koji rade u dane blagdana i neradne dane imaju pravo na povećanu plaću.

Svima treba osigurati izlazak na izbore, a onima koji rade uvećati plaću za taj dan, rekao je Habijan.

Nastavite čitati

U fokusu

Ovo su imena ljudi na HDZ-ovoj listi u našoj izbornoj jedinici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon sastanka stranačkih tijela, predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković predstavio je izborni program “Za sve izazove” kao i izborne liste.

-S nama na liste idu dosadašnji partneri – HSLS, HDS, HNS, Hrvatska stranka umirovljenika i Marijana Petir. Naša ključna poruka bila je politička stabilnost, koju smo zadržali i održali. Rezultat je to politike desnog centra, liberalnih stranaka, demokršćanskih stranaka i manjinskih stranaka. Sastavit ćemo Vladu, bit ćemo relativni pobjednici – rekao je Plenković.

Nositelji HDZ-ovih lista bit će: Andrej Plenković (prva izborna jedinica), Gordan Jandroković (druga), Anđelko Stričak (treća), Ivan Anušić (četvrta), Marin Piletić (peta), Davor Božinović (šesta), Tomo Medved (sedma), Oleg Butković (osma), Ivan Malenica (deveta), Branko Bačić (deseta), dok će listu za dijasporu (11 izborna jedinica) nositi državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas.

Lista u III. izbornoj jedinici izgleda ovako:

1. Anđelko Stričak

2. Zoran Gregurović

3. Ljubomir Kolarek

4. HNS (Predrag Štromar)

5. Damir Habijan

6. Žarko Tušek

7. Sanja Borovec

8. Dražen Srpak

9. Ljubica Jembrih

10. Siniša Jenkač

11. HNS (Robert Šplajt)

12. Gordana Ramušćak

13. Zdravko Tušek

14. Goran Kaniški

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje