S novom godinom dobili smo i novu valutu – euro. To je nekima stvorilo prilike, a nekima neprilike. Uz sve benefite eura o kojima pričaju ekonomisti, prvenstveno vezano za gospodarstvo, poput primjerice ukidanja valutnog rizika, lakšeg poslovanja u turizmu, otvaranja tržišta, tu su i problemi za one koji su i do sad jedva krpali kraj s krajem, a takvih je nažalost sve više.
Rast inflacije popraćene povećanjem cijena gotovo svega, od hrane, režija, pa do uslužnih djelatnosti, ruši ionako loš standard. Cijene doduše nisu počele rasti s novom godinom, već rastu unazad godinu dana, a neki su uvođenje nove valute samo iskoristili ne bi li povisili cijene za još koji euro ili cent. To je sasvim očekivano stvorilo negodovanje kod većine naših sugrađana. Stoga je i Vlada odlučila intervenirati pa je već prošlog tjedna na teren izašla i inspekcija. Državni inspektorat utvrdio je ono što smo znali i ranije, da su pojedini proizvodi i prije eura poskupjeli gotovo 20 posto, a usluge i do 80 posto.
Zakon je jasan, ali…
S jedne strane trgovci tvrde kako su samo zaokružili cijene, a upozoravaju i kako im nabavna cijena proizvoda raste, dok s druge treba uzeti u obzir da su zemlje u okruženju, poput primjerice Slovenije i dalje jeftinije.
Naime, sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj proces konverzije kune u euro ne smije rezultirati povećanjem cijena. Stoga je iz Vlade stigla poruka svima koji su neopravdano povisili cijene da ih vrate na razinu od 31. prosinca. U protivnom će, najavio je premijer Andrej Plenković, snositi posljedice.
– Upozoravali smo na minimalna povećanja cijena, no ono čemu svjedočimo u pojedinim slučajevima je čisto profiterstvo i mi ćemo se tome snažno suprotstaviti mjerama Vlade. Ključno je povjerenje, a mi smo ga pokazali prema našem gospodarstvu. Prelazak na euro nije situacija u kojima pojedini subjekti žele to iskoristiti. Naša je politika da upravljamo krizama te da smo na usluzi i građanima i gospodarstvu. Svi nadležni će pridonijeti tome da se otkriju nepoštene prakse. Državni inspektorat, porezna i carinska uprava, dobit će precizan zadatak da djeluju čim vide nepravilnosti – istaknuo je Plenković na prošlotjednoj sjednici Vlade.
Kriza i slobodno tržište
Koliko je dobro ili loše miješanje politike, u ovom slučaju hrvatske Vlade, u slobodno tržište je drugi par cipela. Činjenica je da to miješanje ne može biti dugoročno. Uzimajući u obzir da je povećanje cijena krenulo nakon lockdowna, kad se poremetilo globalno tržište zbog zatvaranja trgovinskih puteva i kad je rasla potražnja, teško je da će se preko noći to tržište i ustabiliti. Međutim, svjedočili smo i brojnim medijskim napisima o rastu cijena zbog rata u Ukrajini, što djelomično i jest razlog, ali već tada su mnogi dizali cijene, ne zbog realnih razloga, već zato jer su vidjeli dobru priliku. Tada nije bilo nikakvih upozorenja. Kriza je u Hrvatsku ušla na velika vrata, sve je poskupjelo, a većini su plaće i mirovine ostale iste, isti su i nameti koje država ubire i to je začarani krug iz kojeg se nije jednostavno izvući, a na kraju krizu najviše osjećaju one najranjivije skupine.
Kako su se snašli s novom valutom pitali smo prošlog tjedna Varaždinke i Varaždince. I dok su neki rekli da nema nikakvih problema, drugi su se požalili kako se teško privikavaju. Varaždinski plac bio je pak poluprazan, a na vratima frizeraja, mesnica i brojnih drugih uslužnih djelatnosti naišli smo na natpis da su na godišnjem odmoru. Odmaraju li od dočeka ili od glavobolja zbog uvođenja eura, nije poznato.
Za razliku od varaždinskog placa gdje nije bilo gužve, u bankama i Fini bili su poprilični redovi. Brojni sugrađani požalili su nam se da je, primjerice, u Fini radio samo jedan šalter i da se čekalo satima u redu ako ste htjeli promijeniti kune u eure. Faza prilagodbe na novu valutu sigurno će trajati još neko vrijeme dok se ne naviknemo da će nam novčanici biti puno teži zbog kovanica, a stanje na računu puno niže. Međutim, puno teže bit će privikavanje na to da si mnogi neće moći priuštiti ni ono najosnovnije, a da ono što nam je do nedavno bilo pod normalno, postaje luksuz.
Pretvaranje kuna u euro (ni)je prošlo bez glavobolja
I to smo dočekali, da kumice moraju imati jednu kasu za kune, a u drugu za eure. Banke su nam osigurale sitniš i imamo dovoljno centi. Jedini je problem manjak kupaca te prodavače možete izbrojati na prste jedne ruke. Ne znam koji je razlog, možda su još u mjenjačnicama ili bankama.”
DANICA BAN (Varaždin)
Varaždinski pekari rade ozbiljan posao i ni prvog dana nakon uvođenja eura nismo si dozvolili situaciju da ne možemo kupcima uzvratiti sitan novac. Najvažnije je da svi skupa pokažemo razumijevanje i strpljenje, ako nastanu manje gužve na blagajni. U našoj prodavaonici u Zagrebačkoj ulici cijene nismo povećavali.”
VERICA RADOŠ (Varaždin)
U “Maderu” uglavnom svraćaju stalni gosti, a plaćaju podjednako kunama i eurima. Pažljiviji su, kontroliraju cijene, a potom zbrajaju i preračunavaju novac. To je jedina promjena, nemamo zastoja u poslu, a cijene su u odnosu na prošlogodišnje tek minimalno korigirane. Građani znaju da za neka poskupljenja nisu krivi euri, već cijene energenata koje su lani doslovno poludjele.”
NIKICA BREŠKI (Varaždin)
Nova godina je tu i na tržnici je sve po starom. Mušterije plaćaju uglavnom kunama, a ima ih koji preferiraju eure. Već 40 godina prodajem povrće na placu i ovu obiteljsku tradiciju ništa neće poremetiti. Nisam još “snimio” cijene u dućanima, ali me zateklo poskupljenje usluge parkiranja.”
HLEB DRAGO (Nedeljanec)
Smatram da su se svi ugostitelji dobro pripremili na uvođenje eura i nema nikakvih problema s gostima koji plaćaju kunama. Znam da se građani tuže na poskupljenja, ali u mojem slučaju cijene su korigirane minimalno, od 5 do najviše 10 %, i “Bard” je ostao najjeftiniji kafić u Varaždinu.”
“GAMA” (Varaždin)
S uvođenjem eura i preračunavanjem nisam imala nikakvih problema, moj suprug godinama radi u inozemstvu i naučeni smo ih koristiti. Nisam sigurna jesu li trgovci ili pak prodavači na varaždinskom placu podigli cijene, ali izgledaju manje jer su izražene u eurima.”
Vrijeme je da se maknu Čačić, Čehok i Budimo grad/Budimo Petrići, koji su odgovorni što su bale i dalje na vodozaštitnom području… Zbog njih, ali i SDP-a koji nije uspio održati stabilnost te sada imamo izbore, jedan od najvećih problema ovoga grada i dalje nije riješen. Ako opet u Gradsko vijeće dođu isti ljudi, oni koji rade nered i ne žele riješiti bale zbog egoizma i svojih interesa, ništa se neće promijeniti i za četiri mjeseca opet ćemo imati izbore, proći će cijela godina da se u gradu ništa ne radi, poručio je Patafta.
Varaždinski gospodarstvenik i nezavisni kandidat Davor Patafta danas je Gradskom izbornom povjerenstvu predao kandidacijsku listu za izvanredne izbore za članove Gradskog vijeća Grada Varaždina.
Pritom je poslao poruku da je vrijeme da se grad Varaždin očisti od bala, ali i politike koja samo uzima, a ne daje, i koja punih 18 godina nije riješila probleme.
– Dolazim iz gospodarstva i nisam političar, ali sam se opet odlučio uključiti u ovu izbornu utrku jer osjećam obvezu i dužnost prema svojim sugrađanima, koji su, vjerujem razočarani u politiku. Od politike ne živim, niti mi ona treba za ispunjenje osobnih ambicija, iza mene ne stoje redovi ljudi sa stranačkim iskaznicama željni pozicija ili udobnih fotelja. Zaista mi je teško sa strane gledati u što ga politika pretvara i kako štetočine koče razvoj mog Varaždina, jer volim ovaj grad u kojem sam odrastao – poručio je Patafta.
Teret odgovornosti za bale, ukazuje, snose svi varaždinski političari.
– Preslagivanja političkih opcija dovela su do toga da 100.000.000 kilograma otpada već 18 godina trune na vodozaštitnom području, odnosno na mjestu kroz koje prema vodocrpilištu protječe voda koju svakodnevno svi mi pijemo. Zato je vrijeme da zajedno maknemo one koji su radili štetu. Naime, prije 18 godina Radimir Čačić i Ivan Čehok smjestili su bale u Brezje i rekli da će tamo biti privremeno. Zatim su se zbog egoizma posvađali i radili na tome da te bale u Varaždinu, na vodozaštitnom području, ostanu do danas. Njima nije u interesu da se bale riješe jer bi onda postali nebitni, a to njihov ogromni ego ne bi mogao podnijeti. Tu su i samoprozvani aktivisti iz Varaždinskog smeća (Budimo grad i Budimo Petrići) koji su, zbog osobnih interesa i opstrukcije, također direktno odgovorni što je 100.000.000 kilograma smeća još uvijek u Brezju. Njih je u cijelu priču uključio Čačić, koji je zajedno s Habušem, radio na tome da se bale ne riješe. Sve to je tada podržavao i SDP, koji je ujedno odgovoran što sad imamo izbore jer nisu uspjeli očuvati stabilnost pošto su bili u koaliciji s Čačićem i Budimo grad. Svi varaždinski političari snose dio odgovornosti jer su im stranačke boje, neslaganja i ideološke razlike bile ispred dobrobiti ovoga grada – poručio je Davor Patafta i dodao kako je vrijeme za promjene, a sad je i prilika da se Brezje oslobodi otpada te da se tamo napokon otvore tisuće radnih mjesta.
– Drage Varaždinke i Varaždinci, razumijem vas ako ste izgubili povjerenje u politiku, ali 16. travnja imate u svojim rukama priliku koju vam politika ne može oduzeti, a to je da odlučite o budućnosti našega grada. Jer, ako opet u Gradsko vijeće dođu isti ljudi, oni koji rade nered i ne žele riješiti bale zbog egoizma i svojih interesa, ništa se neće promijeniti i za četiri mjeseca opet ćemo imati izbore, proći će cijela godina da se u gradu ništa ne radi. Vrijeme je da zajedno Varaždin očistimo od bala i politike koja ih 18 godina nije riješila. Dajte mi priliku i garantiram vam da ćemo zajedno riješiti problem bala u roku od maksimalno 18 mjeseci te da će se taj otpad maknuti jednom zauvijek – poručio je na kraju Patafta.
Tvrtka KOKA, vodeća domaća peradarska kompanija koja posluje u sastavu Grupe Vindija, ispunila je sve uvjete za certificiranje proizvoda pod brendom Cekin oznakom „PROIZVEDENO BEZ UPORABE ANTIBIOTIKA“. Koka je time postala jedna od prvih domaćih prehrambenih kompanija s tom potvrdom kvalitete, koju dodjeljuje certifikacijska kuća DNV Adriatica d.o.o. na temelju STP 80 specifikacije za uzgoj bez antibiotika.
„Antibiotik free“ certifikat od sada će nositi 49 različitih proizvoda svježeg mesa brenda Cekin među kojima su dobro poznati klasici poput cijelih pilića i ostali proizvodi iz rasjeka. Proizvod koji se certificira kao „antibiotik free“ mora se jasno identificirati u cijelom lancu proizvodnje, koji počinje na farmi, a proteže se kroz ishranu peradi te brigu o zdravlju pilića pa sve do prerađivačkih procesa, kontrole i pakiranja. Pritom je jedan od najvažnijih čimbenika upravo sama ishrana peradi, koja utječe na sastav mesa i proizvoda, kao i vrlo rigorozno kontrolirana i provođena tehnologija na samim farmama. Riječ je o pomnoj kontroli procesa ispitivanja i identifikacije te samoj kontroli mjerne opreme, kao i rukovanju, pakiranju, skladištenju i dostavi.
Besprijekorna kvaliteta proizvoda i briga o dobrobiti i zdravlju potrošača za nas je apsolutni prioritet. Stoga svakodnevno na razini cijele Grupe pomičemo granice u procesima uzgoja, kontrole, pakiranja i označavanja naših proizvoda, a sve s ciljem osiguravanja beskompromisne pouzdanosti koja nas na domaćem tržištu i čini sinonimom za kvalitetu te vodećom prehrambenom industrijom. Osim te za nas i naše potrošače ključne potvrde kvalitete, to dokazuju i dodatni certifikati iz područja sigurnosti i zdravstvene ispravnosti hrane – ističe Stjepan Sabljak, predsjednik Uprave tvrtke KOKA d.d.
Ispunjavanje svih strogih kriterija Koka zahvaljuje prije svega proizvodnom procesu koji je organiziran kao integrirana peradarska proizvodnja od uzgoja matičnih jata kokoši nesilica za proizvodnju rasplodnih jaja, valionice jednodnevnih pilića, tova brojlera, vlastite veterinarske službe i laboratorija, tvornice stočne hrane Blagodar do industrije mesa i proizvodnje finalnih proizvoda od mesa peradi. Zahvaljujući takvom lancu proizvodnje i distribucije, Cekin proizvodi stižu na police trgovina diljem Hrvatske u roku od maksimalno 24 sata.
Uz nedavni certifikat „Dokazana kvaliteta Hrvatska“ i sada dodijeljen „PROIZVEDENO BEZ UPORABE ANTIBIOTIKA“ koji potvrđuje uzgoj pilića bez uporabe antibiotika, Koka jedina u Hrvatskoj ima vlastiti znak „5 HR“ koji dokazuje da se svih pet faza integrirane peradarske proizvodnje provodi u Hrvatskoj. Uz to, podsjetimo da je Cekin piletina nositelj znaka „MESO HRVATSKIH FARMI – rođeno i uzgojeno u RH“ koji izdaje HPA-HAPIH/Ministarstvo poljoprivrede za izvorno hrvatske proizvode dokumentirane sljedivosti od polja do stola. Od 2021. godine Koka d.d. nositelj je žiga za nacionalni projekt Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo „Živjeti zdravo“ kojim se potrošači informiraju o tome da proizvodi Koke imaju nutritivni sastav preporučljiv za pravilnu prehranu.
Sigurnost i kvaliteta proizvoda temelj je poslovanja vodeće peradarske kompanije u Hrvatskoj, tako da je proces proizvodnje u tvrtki Koka usklađen sa važećim propisima RH i EU-a te je certificiran svim relevantnim standardima sigurnosti i kvalitete (SSOP, HACCP, HALAL, KOSHER, IFS i BRCGS, AOECS gluten free te područje upravljanja kvalitetom kroz ISO 9001).
Sva navedena priznanja i certifikati kvalitete rezultat su najstrožih provjera akreditiranih laboratorija iz RH i EU-a te na čelu s posljednjim predstavljaju rezultat dugogodišnje brige o ishrani i zdravlju životinja, kao i dosljednosti načelu od polja do stola, a briga za zdravlje životinja briga je za zdravlje ljudi.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
