Povežite se s nama

Život i društvo

U Općini Sračinec stvoreni svi preduvjeti za još uspješniji razvoj

Objavljeno:

- dana

Općina Sračinec jedna je od onih koje dobro planiraju proračun, a koji nipošto nije strogo „bankarski“, ali je zato razvojan i vizionarski. Što će se sve graditi u predstojećem razdoblju i koji će se sve projekti realizirati već do sredine ove godine, otkrio nam je općinski načelnik Božidar Novoselec.

Mislili na sve

– Ove godine imat ćemo rekordan proračun od gotovo 41 milijun kuna i smatram da svi čelnici jedinica lokalne samouprave znaju što to znači za ovakvu sredinu, koja inače ima redovne porezne prihode od oko 8 milijuna kuna. Stoga je nadasve zanimljivo vidjeti koji su razlozi doveli do peterostrukog povećanja prihoda i na koji način Općina to namjerava provesti. Primjerice, za provedbu i realizaciju našeg najvećeg projekta odlučili smo se kreditno zadužiti u visini od 20 milijuna kuna. Riječ je o uređenju nerazvrstanih cesta kojima prolazi trasa Aglomeracije. U ovom trenutku je postavljanje kanalizacijskog sustava za naselje Sračinec okončano i preostalo je naselje Svibovec Podravski, koje će novu komunalnu infrastrukturu dobiti do lipnja 2021. godine – ističe Novoselec.

U planiranju su se, napominje, povodili politikom dobroga gospodara, odnosno promišljali su kako na najbolji mogući način iskoristiti namjenska sredstva europskih fondova za sanaciju prometnica. I ne samo to!

– Općina Sračinec u to se uključila svojim dijelom, raspisala je potrebne natječaje i više od polovice iznosa spomenutog kreditnog zaduženja bit će ušteđeno proračunu! Naime, cijeli život i vođenje Općine podredio sam postulatu da nešto što iznimno želimo mora biti ostvareno danas, a ne sutra ili tek za desetak godina. Zato su naše prometnice uspješno uređene i kroz nekoliko mjeseci bit ćemo prva općina u Varaždinskoj županiji, ali i jedna od malobrojnih u Hrvatskoj, koja ima sve nerazvrstane ceste asfaltirane u širini od 5,5 metara. I to s postavljenim rubnicima, provedenom odvodnjom, uređenim nogostupima širine od 1,6 metara i asfaltiranim prilazima svakoj obiteljskoj kući. Definirali smo zelene površine i posađeno je nisko raslinje i drveće, tako da sve skupa prelijepo izgleda – objasnio je načelnik općine u kojoj mještani ne kriju oduševljenje svime dosad napravljenim.

No, svega toga vjerojatno ne bi bilo da se načelnik nije prihvatio posla kao da gradi vlastitu kuću. Nažalost, takvih primjera, kada je čelni čovjek JLS-a i fizički svakodnevno prisutan na terenu na kojem se gradi, ima malo u Hrvatskoj.

– Bilo je situacija kada su provedeni radovi koji nisu bili obuhvaćeni inicijalnim projektom. Trebalo je takve zahtjeve prepoznati i intervenirati, jer su neki mještani željeli pomicati ograde ili pak asfaltirati dio dvorišta da im automobili ne stoje na ulici. Takvim odobrenjima prethodila su usklađenja s izvođačima radova i maksimalno se izlazilo ususret stanovništvu. Provjeravali smo i koja domaćinstva namjeravaju u skoroj budućnosti uvesti plinske instalacije ili priključke za vodu, te je i kod takvih izvedena priprema s ciljem da se ponovno ne kopa i uništava uređene prometnice. Sada imaju tzv. „slijepi priključak“ do svojih parcela, neovisno o tome tko će za 5 ili 10 godina biti korisnik – objasnio je načelnik.

Vizionarski pristup

Štoviše, i kanalizacija je dovedena i uređena u svakoj građevinskoj zoni, iako još ne postoje stambene jedinice. Toga nema ni u razvijenoj Europi, ali zato ima u Sračincu.

– Raduje me što je i građevinska struka ustvrdila da je to vizionarski napravljeno u pravi čas. Kod nas više nema kopanja, a značaj pravovremeno uloženog truda je velika dobrobit za Općinu – ističe Novoselec.

Drugi veliki projekt koji Općina financira iz proračuna, s 8 milijuna kuna, je Park Velika graba, za koji je osigurano još 6 milijuna bespovratnih kuna.

– Radovi će završiti 28. veljače ove godine i nakon ishođenja uporabne dozvole, već sredinom ožujka očekujemo da će epidemiološke mjere omogućiti njegovo nesmetano korištenje. Neki još dvoje je li nam taj park potreban, jer ne razumiju da nam je opcija bila povući 6 milijuna kuna ili ih se odreći. Ni za što drugo se Općina nije mogla prijaviti, a da se za sufinanciranje takvog projekta mogla i znala prijaviti bilo koja druga lokalna samouprava, sigurno bi to napravila. Mi smo za to imali volje i znanja, a projekt je pripreman pet godina. Oduševljenje mještana s područja Sračinca je veliko, a znamo da će i ljudi iz drugih sredina ovdje besplatno uživati od 0 do 24 sata. Svima koji nas žele kopirati, rado ćemo pomoći savjetom u pripremi sličnih projekata – naglašava ovaj poduzetni načelnik.

Iako Park Velika graba već sada vizualno prekrasno djeluje, pravi efekt osjetit će se kroz manje od mjesec dana. Smješten je u neposrednoj blizini Doma kulture i sportskoga kompleksa na kojem je nogometni teren s drugoligaškim uvjetima.

– Park ima prostora za dodatne sadržaje poput minigolfa, skate parka i drugih. Zanimljivo je da drugi itekako primjećuju što mi to gradimo, pa nam stižu ponude za kružne biciklističke staze, koje su trenutno hit u Europi, i drugo. Uz već spomenuta bespovratna sredstva, očekujemo da će Ministarstvo regionalnoga razvoja taj projekt poduprijeti s još milijun kuna. Nažalost, predviđena sredstva koja su nam trebala biti refundirana nisu stizala redovito, te smo ona predviđena za svibanj dobili tek u studenome prošle godine. Za takvu situaciju bili smo spremni jer su u proračunu planski provođene višegodišnje uštede. Odnosno, imali smo prijenos u visini od gotovo 5 milijuna kuna, i to nam je bila „zlatna rezerva“ u ovakvim situacijama – ukazuje Novoselec.

Riječ je, podsjećamo, o ukupnoj svoti ekvivalentnoj onoj s kojom je Općina prijašnjih godina mogla raspolagati s daleko manje izdašnim proračunom.

– Na Općinskom vijeću donijeli smo odluku da se možemo zadužiti preko tzv. bankarskog „cash poolinga“, do najviše 2,5 milijuna godišnje uz gotovo beznačajnu kamatu. I to je bilo jedno od rješenja kojima smo premostili neredovite prihode, koji bi posljedično ugrozili provedbu zacrtanih projekata. Sve je to odraz sposobnosti aktualne vlasti, koja je dobro planirala proračun i financiranje projekata koji dugoročno donose ogromne koristi mještanima – rekao je načelnik Općine Sračinec.

Podsjećamo, prvim sedmogodišnjim kreditnim zaduženjem uređen je i Društveni dom u Svibovcu, a modelom javno-privatnog partnerstva modernizirana je Područna škola. Rate tog kredita iznose oko 120.000 kuna, ali učenici i zaposlenici danas imaju najmoderniju opremu, interaktivne ekrane i ostala pomagala za izvođenje nastavnog programa.

Županija je maćeha

– Slično smo razmišljali i kod dogradnje Dječjeg vrtića, za što je uzet kredit od 3,8 milijuna kuna na rok otplate od 15 godina uz rate od 360.000 kuna. S tim novcem proširili smo ga u roku od šest mjeseci, doplatili nabavku sve potrebne opreme, i kod nas nema čekanja na red za upis djeteta u ovakvu predškolsku ustanovu. Štoviše, naša općina predala ga je na upravljanje privatnicima te nema brigu ni oko zapošljavanja teta. U dvorištu vrtića uredit ćemo i dječje igralište, ali čekamo natječaj Ministarstva demografije. Sve nabrojeno postigli smo s 4,5 milijuna kuna i bilo je gotovo odmah, dok za sličan pothvat u drugim sredinama za slične projekte angažiraju po 10 i više milijuna kuna – ističe naš sugovornik.

Dodao je da mu je iznimno žao što Područna škola u Svibovcu nije uključena u energetsku obnovu od strane Županije, a župan Čačić im je „počasni građanin, dok je njegov zamjenik Paljak žitelj Općine, ali i tajnik u Ministarstvu obrazovanja“.

– Ovaj dvojac Reformista je na čelu županije koja je na svom području energetski obnovila 20-ak škola, ali u Sračincu nisu. Još gore, oporbeni vijećnici nisu dorasli ovakvim izazovima, te se njihov rad svodi na politikantstvo, umjesto da promišljaju kako doprinijeti razvoju mjesta u kojem žive. Kada ih se suoči s dobro argumentiranom prezentacijom, njima to izgleda previše uspješno i protive se kreditnim zaduženjima. Ne slušaju niti se trude razumjeti što nam svima donose razvojni projekti poput spominjanih, pa se još nije dogodilo da u Vijeću donesu jednoglasne odluke. Apsurdno je da Reformisti, SDP i stranka koja okuplja umirovljenike žele da se nešto kvalitetno radi, a pritom ne žele sudjelovati u kreiranju proračuna niti ga podržavaju izglasavanjem. Da me nisu usporavali kod već dogovorenih kreditnih linija s HBOR-om, već u ožujku ove godine imali bismo sve prometnice uređene. Izgubili smo tri mjeseca, a sad neki od „kočničara“ projekata sikću zašto cesta u njihovu kvartu još nije asfaltirana. Takve podsjećam da su trebali dići ruku kada je to bilo u interesu svih i podržati projekte zahvaljujući kojima su ostvarene i velike uštede u proračunu – rezolutan je Novoselec.

Dodajmo da Općina na državnoj cesti koja prolazi Sračincem i uz onu županijsku namjerava postaviti oko 700.000 kuna vrijednu LED rasvjetu na svaki stup. Ona će zamijeniti postojeću natrijevu, koja nije toliko štedljiva i učinkovita.

– Upravo su završili i natječaji za uređenje dvaju malonogometnih igrališta s plastičnom travom u predjelu Potoka kod vrtića i u kvartu Črlenka (Trg slobode) na ulazu u Sračinec. Zbog blizine prometnice tu smo predvidjeli postavljanje zaštitnih mreža iza golova te izgradnju košarkaškog igrališta s gumenom antistres podlogom. I s ovim projektima počeli smo na vrijeme te će svaki od njih stajati manje od 400.000 kuna, odnosno dvostruko manje od prvih izračuna. Naime, na tržištu je velika borba za radna mjesta i poslove, te cijene izvođača radova više ne „lete u nebo“ kao prijašnjih godina – zadovoljan je općinski načelnik.

I Svibovec preporođen

U mandatu našeg sugovornika obnovljen je Dom u Svibovcu Podravskom, koji ima i funkciju Turističko-kulturno-informativnog centra, a onaj stari, pokraj Područne škole Svibovec, uređuje se i obnavlja tako da u njemu mogu imati probe folkloraši KUD-a „Benedikt“.

– U njegovu potpunu obnovu još uvijek ne idemo jer nije definirana konačna namjena objekta. Naime, u njega možemo preseliti Područnu školu ili pak u njemu urediti sportsku dvoranu. Tamošnjem nogometnom klubu u sportskom centru zamijenit ćemo dotrajalu ogradu i urediti svlačionice. Dobit će mještani i prostor za fitness u noćnim satima, a većina svih nabrojenih projekata bit će gotova do sredine lipnja ove godine – zaključio je Božidar Novoselec.

U krizi poduzetnicima ukinuli komunalnu naknadu

Općina Sračinec potrudila se da nijedna udruga ni u jeku koronakrize ne bude uskraćena za financiranje aktivnosti. Sve su dobile dogovoren iznos novaca iz proračuna, a rezerviran je i onaj za organizaciju Srakarskog fašnika, te će se manifestacija provesti ako takvo okupljanje dozvoli epidemiološka situacija.

– Nastavljamo i sa subvencioniranjem gospodarstva te smo lani bili možda jedina općina koja je ukinula komunalnu naknadu za pravne i fizičke osobe. Također, s po 2000 kuna pomogli smo poduzetnicima u plaćanju najamnina poslovnih prostora, dok su neki dobili subvenciju zbog pada prometa u koronakrizi. Razmišljamo i o ukidanju prireza, no i taj, za nas skroman proračunski novac, utječe na osiguravanje kvalitetnog života na području Općine Sračinec. Naši poljoprivrednici već znaju da ćemo ih subvencionirati s 200.000 kuna, a ekvivalentnim iznosom pomogli smo funkcioniranje vrtića u razdoblju trajanja koronakrize – veli poduzetni čelnik Općine Sračinec, koja je lani samo za subvencioniranje zbog COVID-a potrošila oko milijun i pol kuna.

Novu odluku o visini pomoći za siječanj i veljaču 2021. godine donijet će ovih dana.

Život i društvo

Varaždinski “Tigrovi” obilježili 30. obljetnicu osnutka 5. bojne 1. A brigade ZNG-a

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Udruga ratnih veterana 1. gardijske brigade „Tigrovi“ podružnice Varaždinske županije ovih dana svečano obilježava tridesetu obljetnicu ustrojavanja 5. bojne 1. A brigade Zbora narodne garde RH „Tigrovi“.

Program je počeo u srijedu, 12. svibnja, odavanjem počasti svim poginulim i umrlim hrvatskim braniteljima koji su položili svoje živote na oltar domovine polaganjem vijenaca na gradskom groblju u Varaždinu, a nastavljen je svetom misom za sve pripadnike 1. gbr „Tigrovi“ u varaždinskoj katedrali.

Izniman ratni put

Obilježavanje se nastavlja u petak, 14. svibnja, u 11 sati u Vinici ispred spomen-obilježja postrojbi i u atriju dvorca Vinica Donja (kurija Köröskeny-Rupčić), odnosno u ratnoj bazi spomenute postrojbe bit će upriličena središnja svečanost obilježavanja jubileja, na kojoj se, između ostaloga, očekuje obraćanje zapovjednika, domaćina i gostiju okupljenima te prikaz ratnog puta postrojbe uz prezentaciju, podjelu plaketa i izložbu ratnih fotografija.

Podsjećamo, sukladno nalogu ministra unutarnjih poslova 2. travnja 1991. godine pripadnici Nastavnog centra MUP-a preuzimaju objekt za predvojničku obuku Teritorijalne obrane Vinica, u kojem ustrojavaju Centar za obuku jedinica za posebne namjene MUP-a. Nositelj zadaće obuke bio je novoustrojeni 4. bataljun 1. A brigade kodnog naziva „Oblak”.

– Cilj ustrojavanja ovakve profesionalne postrojbe bio je novačenje i obuka dragovoljaca, sposobnih i čestitih mladića s područja sjeverozapadne Hrvatske, obuhvaćajući pritom današnje županije Varaždinsku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Koprivničko-križevačku, ali se popunjava i dragovoljcima s cijelog teritorija Republike Hrvatske – objasnio je Tomislav Kranjčec, tajnik Udruge ratnih veterana 1. gardijske brigade „Tigrovi“ podružnice Varaždinske županije.

Uz izvođenje obuke, glavne zadaće bile su praćenje kretanja postrojbi tzv. JNA, osiguranje vitalnih objekata u gradu i okolici te osiguranje varaždinskog aerodroma. Ubrzo po ustrojavanju ostvarena je suradnja s varaždinskim tvrtkama u izradi i prilagodbi naoružanja, pa se u to vrijeme postrojba oprema i prvim oklopnim borbenim vozilom, koje su izradile varaždinske gradske tvrtke, nazvanom „Ruža hrvatska“.

– Već krajem travnja dio postrojbe upućen je u Erdut te ima i vatreno krštenje u Borovu Selu 2. svibnja, gdje sudjeluje u izvlačenju pripadnika Specijalne policije koji su upali u četničku zasjedu. Odlukom predsjednika Franje Tuđmana 5. svibnja 1991. godine donosi se ustroj ZNG-a, a temeljem nje ministri obrane i unutarnjih poslova donose uputu koja se odnosi na prevođenje jedinica za posebne namjene MUP-a u ZNG RH, čime je i 4. bataljun 1. A brigade preveden iz policijske u postrojbu ZNG-a. Ujedno je Centar za obuku jedinica za PN MUP-a postao Centar za obuku jedinica ZNG-a. Već tad je kroz postrojbu prošlo između 300 i 400 pripadnika, koji su po završetku obuke premješteni u druge postrojbe, pa sudjeluju u ustrojavanju 2., 3. i 4. A brigade ZNG-a. Dana 15. svibnja 1991. godine 4. bataljun mijenja naziv u 5. bataljun 1. A brigade ZNG-a RH, čime postaje prva profesionalna vojna postrojba u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Kasnijim preustrojem brigade od 27. srpnja bojna nosi naziv „Tigrovi”, koji je brigada preuzela od 1. bataljuna Rakitje – ističe Kranjčec.

Krajem srpnja postrojba broji oko 80 pripadnika, obučenih i naoružanih lakim pješačkim naoružanjem, pa se postrojba u kolovozu uvodi u borbena djelovanja na području Hrvatske Kostajnice. Glavna zadaća i angažman bili su držanje položaja na rijeci Uni i osiguranje prometnice prema Dubici, gdje ostaju sve do pada Hrvatske Kostajnice 12. odnosno 13. rujna 1991. godine. Dio postrojbe, ukupno 13 bojovnika, uspijeva se probiti iz okruženja, dok ih 20 doživljava sudbinu većine branitelja Kostajnice, odnosno zarobljeni su i odvedeni u koncentracijski logor Manjača kraj Banje Luke.

Istovremeno, početkom rujna jedna satnija upućena je u selo Vrbovljani sa zadaćom zaustavljanja napada i napredovanja neprijateljskih snaga iz smjera Okučana, gdje postrojba doživljava i prvi gubitak pogibijom gardista Dine Kunića. Nakon akcije u selu Vrbovljani postrojba se premješta na potez Okučani – Gornji Rajić – Kozarice – Novi Grabovac – Jasenovac, s ciljem sprečavanja prodora banjolučkoga korpusa prema Novskoj te otvaranja koridora prema Zagrebu, gdje odolijeva teškim napadima od strane brojčano i tehnički nadmoćnijeg neprijatelja, odnosno postrojbi tzv. JNA i domaćih četnika.

– Dio postrojbe koji nije bio angažiran na Zapadnoslavonskom bojištu angažira se u akcijama oslobađanja vojarni „Jalkovečke žrtve“ i „Kalnički partizani“ u Varaždinu. Zadaću završava 22. rujna 1991. godine oslobađanjem vojarni s ostalim snagama iz Varaždina. Odmah po završetku borbenih djelovanja u Varaždinu postrojba se popunjava novim pripadnicima, naoružava se zarobljenim naoružanjem iz vojarni i okolnih skladišta te se upućuje na Zapadnoslavonsko bojište. Potom su u jeku srbočetničke ofanzive početkom listopada 1991. godine upravo pripadnici 5. bojne 1. A brigade odigrali ključnu ulogu u zaustavljanju daljnjeg prodora neprijateljskih snaga u Starom Grabovcu. I to unatoč velikim gubicima – dva poginula i 29 ranjenih pripadnika – zaustavljen je kombinirani tenkovsko-pješački napad iz pravca Paklenice.

lako tehnički i brojčano nadmoćniji, neprijatelj je zaustavljen, pretrpjevši velike gubitke. Na tom smjeru neprijateljske snage nikada više nisu uspjele izvesti masovniji napad, a crta obrane je zadržana sve do oslobodilačke operacije „Bljesak“ 1995. godine. Tijekom operacije „Orkan 91.” u razdoblju od 29. listopada do 3. siječnja 1992. godine postrojba 5. bojne napadom na selo Paklenica uspjela je probiti prvu crtu neprijateljske obrane, međutim, naišavši na snažan i uporan otpor neprijateljskih snaga jačine brigade uz potporu tenkovske satnije, bila je zaustavljena u daljnjem napredovanju. Unatoč gubicima od četiri poginula i tridesetak ranjenih, bojna je s pridruženim snagama ostvarila cilj: vezanje udarnih neprijateljskih snaga na sebe, što je pogodovalo daljnjem tijeku operacije na glavnom pravcu napada – ističe naš sugovornik, od kojeg doznajemo i to da postrojba na Novljanskom bojištu ostaje do 27. travnja 1992. godine, kada se priključuje ostatku brigade na Južnom bojištu.

Ispunili sve zadaće uz velike žrtve

Po dolasku na to bojište bojna zaposjeda položaje u Imotici i Topolu te s tih položaja kreće u oslobodilačke akcije u operaciji „Tigar“ za ovladavanje Gornjim i Donjim Drijenom, Treskavcem, Trnovicom, Lisnikom, Slanim, Trstenom, Mokošicom, Osojnikom te konačno u pomorski desant na Cavtat i zauzimanje dominantnih kota u konavoskim brdima u akciji „Slobodna zemlja“. Za osobite zasluge, iskazanu hrabrost u taktičkim postupcima i borbenim zadaćama na Južnom bojištu bojna je pohvaljena od strane zapovjednika Južnog bojišta. Tijekom boravka na Južnom bojištu bojna se posebno istaknula u kontinuiranome napadnom djelovanju na izrazito taktički zahtjevnom terenu. Važno je napomenuti da je bojna, iako trpeći gubitke, pa i teško ranjavanje zamjenika zapovjednika bojnika lvana Korade, sve pred nju postavljene zadaće krajnje profesionalno i časno obavila.

Postrojba je odlikovana Redom kneza Domagoja s ogrlicom i Redom Nikole Šubića Zrinskog te Poveljom Republike Hrvatske za izniman doprinos u stvaranju neovisne i suverene Republike Hrvatske.

– Po završetku deblokade Dubrovnika i oslobađanja dubrovačkog zaleđa 5. bojna 1. A brigade ZNG-a se u prosincu 1992. vraća u Varaždin te se u skladu s preustrojem OSRH-a 23. prosinca 1992. gasi kao 5. bojna 1. A brigade ZNG-a RH „Tigrovi“ i transformira u 7. gardijsku brigadu „Puma“. Tim činom ova junačka postrojba odlazi u povijest, a njezin slavni put nastavila je 7. gardijska brigada, čiju okosnicu zapovjednoga i vojnoga kadra čine upravo prekaljeni borci 5. bojne – zaključio je Tomislav Kranjčec.

Dodajmo da je u ime 1. A brigade „Tigrovi“ utkano 838 dragovoljaca, među kojima i 29 žena, uglavnom Varaždinaca, Međimuraca i Zagoraca koji su beskompromisno, ni trenutka ne dvojeći u presudnom trenutku suvremene hrvatske povijesti, stali na branik domovine, velikog srca i s oskudnim resursima krenuli u obranu tek stečene hrvatske državnosti. Tako su mirni i radišni sjevernjaci postali ratnici.

Protuzrakoplovci brigade oborili dva neprijateljska zrakoplova

Tijekom varaždinskih dana rata formiran je i samostalni vod PZO-a u sastavu 5. bojne 1. gardijske brigade. U sastavu voda bila su tri samohodna borbena oklopna vozila s trocijevnim protuzrakoplovnim topovima kalibra 20 mm. Samostalni vod PZO-a sudjelovao je u oslobađanju grada Varaždina te je do sredine prosinca 1991. godine obavljao zadaće u neposrednoj okolici Varaždina.

– Sredinom prosinca vod se pridružuje 5. bojni na borbenim položajima u Starom Grabovcu kod Novske, gdje ostaje do 27. ožujka 1992., a od 3. travnja samostalni vod PZO-a odlazi na južno bojište. U neumskom zaleđu 24. travnja vod zajedno s protuzračnom obranom 1. gardijske brigade ruši neprijateljski školsko-borbeni avion Galeb G-4. Prilikom rušenja pilot Nikolaj Đerfi se katapultirao i pao na borbene položaje 1. gbr te je zarobljen i kasnije razmijenjen. Potom, 7. svibnja 1992. iznad mjesta Klek, u neposrednoj blizini Smrden-grada, vod PZO-a pogađa još jedan neprijateljski avion, G-4, koji se uspio udaljiti te pada u more. Od sredine svibnja 1992. vod PZO-a obavlja zaštitu samohodnih haubica kalibra 122 mm. U listopadu 1992. sudjeluje i u desantu na Cavtat te se u sljedećim mjesecima nalazi u neposrednoj blizini zračne luke Ćilipi – prisjeća se veteran ove postrojbe Damir Belaj.

Vod PZO-a vraća se u Varaždin 17. prosinca 1992. godine, dok vozila ostaju u Zagrebu u sastavu 1. gardijske brigade.

Nastavite čitati

Život i društvo

Lepoglava: sanirat će se cesta u naselju Sestranec

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gradonačelnik Marijan Škvarić i predsjednik Uprave Colasa Hrvatska Siniša Košćak potpisali su 12. svibnja 135.000 kuna vrijedan ugovor o sanaciji ceste u naselju Sestranec.

Oštećena i dotrajala asfaltirana cesta bit će sanirana korištenjem nove tehnologije odnosno smjese bitumenske emulzije i kamena koja je znatno jeftinija od samog asfalta.

– U Lepoglavi pratimo inovativne trendove što potvrđujemo i ovim zahvatom na uređenju ceste u naselju Sestranec. Želimo građanima omogućiti da nesmetano koriste cestu koja prolazi ovim gradskim naseljem. To ćemo učiniti koristeći novu tehnologiju koja pruža dobar odnos kvalitete i cijene što je itekako važno jer pruža mogućnost sanacije većeg broja lokalnih cesta uz znatno manji trošak. Pri tom ne umanjujemo kvalitetu sanacije – poručio je gradonačelnik Škvarić.

Inače, riječ je o tehnologiji koja se uvelike koristi u Austriji i Sloveniji, potvrdio je Košćak.

– Grad Lepoglava jedan je od prvih gradova na sjeveru Hrvatske u kojem će se za sanaciju cesta koristiti ova tehnologija koja se u velikoj mjeri već koristi u Austriji i Sloveniji. U Sloveniji su tako sanirane i ceste u pograničnom području koje graniči s Gradom Lepoglavom. I u Hrvatskoj smo na ovaj način sanirali lokalne ceste, posebice na otocima gdje nema asfaltnih baza – rekao je Košćak. Sa sanacijom ceste krenut će se u nadolazećim danima.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!