Premda je novouređeno prošireno parkiralište u Prešernovoj ulici dobar primjer kako treba rješavati problem parkiranja u pojedinim varaždinskim kvartovima, po tko zna koji put se pokazalo da gunđala još uvijek uspijevaju opstruirati dobre projekte.

Ide naplata

Naime, iako se prostor mogao proširiti za više od 50 dodatnih parkirnih mjesta, u gradu toliko potrebnih, na gradilištu su se pojavili građani kojima je smetalo uklanjanje nogostupa, zelenog otoka i nekoliko stabala.

– Na kraju je odlučeno da se ne ide u rušenje drveća te su uređena ukošena parkirna mjesta. No, i zbog njih su pod nadzorom stručnih zaposlenika uklonjene dvije jako oštećene lipe, a i dio korijena preostalih stabala je morao biti uklonjen. Hoće li to na njih ostaviti posljedice, tek će se vidjeti. U najgorem slučaju, ako stabla odumru, na njihovo mjesto posadit će se primjerenije novo drveće – ističe Roberto Krajcer, privremeni pročelnik Upravnog odjela za komunalne poslove, urbanizam i zaštitu okoliša, od kojeg doznajemo i da stanarima višekatnica u Prešernovoj i Zagrebačkoj ulici ne preostaje drugo nego da čekaju na odluku o tome kako će na ovome mjestu biti reguliran režim parkiranja.

Odluka bi u konačnici trebala biti nekakvo kompromisno rješenje s ciljem zadovoljavanja intencije da se parkiralište stavi pod naplatu. No, pritom gradske vlasti moraju osigurati određeni povlašteni status vlasnika vozila koji imaju stanove u zgradama u Zagrebačkoj 13, 15, 17 i 19 te u višekatnicama u Prešernovoj 2 i 4. Dodajmo da je od početka projekta postojala ideja da se pristup parkiralištu osigura rampama, koje nisu idealno rješenje jer je riječ o uređajima koji se često zablokiraju.

– Postoje prijepori o tome kako idealno regulirati režim parkiranja u Prešernovoj. Naime, u ovom trenutku jednostavno nema garancije da će stanar povlasticom tu uvijek pronaći parking. No, velike su šanse da će ga po povlaštenoj cijeni moći koristiti i onaj tko mu dođe u posjet – pojasnio je Krajcer, napomenuvši da su problemi s parkiralištima za stanare višestambenih zgrada „posljedica urbanizma i izgradnje višekatnica od 50-ih do kraja 80-ih godina prošlog stoljeća“.

Podsjećamo, tek kasnijih godina su se značajnije mijenjale odredbe o potrebnom broju parkirnih mjesta koje je nužno osigurati uz takve stambene objekte.

– Primjerice, prije 60 godina uz višekatnicu je bilo dovoljno osigurati pet parkirališnih mjesta, a danas gotovo imamo situaciju da su potrebna dva po jednom izgrađenom stanu. GUP u Varaždinu propisuje osiguranje jednog i pol parkirnog mjesta po stanu kao uvjet za izdavanje građevinske dozvole. To se odnosi na novogradnje, a zgrade u Prešernovoj odnosno Zagrebačkoj ulici imale su 80-ih godina prosjek manji od jednog automobila po stanu. Danas je drugačije, pa ovisno o broju ukućana imamo situaciju da po jednom stanu treba osigurati parkirni prostor za tri automobila – ukazuje Krajcer.

Dodao je da njihovi stanari zapravo imaju dovoljno prostora za parkiranje sve do trenutka kad pristignu vozila sa strane.

– Čim stanari ujutro odu na posao ili pođu nešto obaviti, njihova mjesta zauzet će pridošlice koji žele besplatno parkirati. Tu nastaje kolizija, jer grad nisu napustila vozila kojima nije mjesto na parkiralištima bez naplate uz stambene zgrade. Još gore, ima i vozača koji izbjegavaju parkirna mjesta pod naplatom i u popodnevnim satima, čime nam situaciju u gradu dodatno pogoršavaju – zaključio je Roberto Krajcer.

Komentari

Komentara