OBRTNICI

Mariju Milaku, “friškom” predsjedniku varaždinske Županijske komore, neće biti lako. Naslijedio je najgoru situaciju u povijesti obrtništva. Dok je 2009. godine u obrtničkim radionicama Županije bilo zaposleno 5905 radnika, lani ih je ostalo svega 4770. Konkretno – u 423 zatvorene radionice bez posla je ostalo 1135 obrtnika.

Imena u obrtničkom registru bilo je sve manje, a ništa nije upućivalo da bi situacija mogla biti bolja. Bez obzira na to, ili baš zbog toga, za mjesto predsjednika kandidirao se novomarofski stolarski majstor Milak. Mario Milak zapravo je cijeli život u obrtništvu. Istim se poslom bavio njegov djed, pa kasnije otac, da bi potom on naslijedio obiteljski posao.

Stara i nova garda

Dosadašnjeg predsjednika Udruženja obrtnika Novi Marof, kandidirala su dva obrtnička udruženja – varaždinsko i novomarofsko. Protukandidata Nedeljka Čerepinka iz ivanečkog udruženja pobijedio je u omjeru 13:7 glasova te osvojio mandat predsjednika Obrtničke komore Varaždinske županije od 2014. do 2018. godine. Dosadašnji predsjednik Vladimir Habek nije se kandidirao. Izboru su prethodile nesuglasice među samim obrtnicima, konkretnije predstavnicima “stare i nove garde”, jer dosadašnje vodstvo, kako saznajemo, nije bilo spremno na najavljene promjene. Mario Milak odmah po izboru komentirao je: – U protekla dva mandata Komora se nije pretjerano dokazala. Da su mogli napraviti puno više za obrtnike – mogli su. Komora je trebala biti aktivnija u komunikaciji s jedinicama lokalne i područne samouprave kako bi se raznim, raspoloživim mjerama poticalo obrtništvo. Usto je trebala biti bolja komunikacija sa školama za obrtnička zanimanja. Pa komunikacija s bankama – ne velim da se tu može puno napraviti, ali ako si stalno prisutan, ipak te uvažavaju. Odnos prema obrtnicima je podcjenjivački, potrebna je agilnija financijska disciplina, osobito u smislu pravovremenog plaćanja prema obrtnicima, jer zbog svega toga često završavaju s blokiranim računima. Jačanje kapaciteta i podizanje konkurentnosti za nastupe na tržištima EU, uključujući tu i povezivanje u klastere, kao i suradnju s ostalim gospodarskim subjektima i institucijama. Nužno je i iniciranje izjednačavanjeaprava obrtnika u statusu s pravom zaposlenika kao kod ostalih poslovnih subjekata. Primjerice, pravo beneficiranog radnog staža za vlasnike obrta koji su ujedno i vozači svojih kamiona na isti način kako ga imaju i zaposleni radnici-vozači. Manjkalo je takvih aktivnosti. Pa, borba protiv sive ekonomije i nelojalne konkurencije… Ništa. Status quo. Obrtnici su mogli jedino gledati kako im propadaju kolege pa potom i oni sami.
 

Zar dosadašnji komorski sustav nije riješavao takva pitanja?
Komorski je sustav bio lišen svake demokratičnosti, nije se poštovao Statut. No, nije vrijeme za kukanje nad prolivenim mlijekom. Treba se okrenuti budućnosti i naći što brže i efikasnije mjere za vraćanje županijskog obrtništva na mjesto koje zaslužuje – na nacionalni vrh.

Borba za opstanak

Moram reći da zvuči prilično nerealno očekivanje da će se, barem ne tako skoro, iznaći način za izvlačenje iz krize županijskog obrtništva koje je u totalnoj dubiozi?
– Za početak je najvažnija borba za očuvanje postojećih obrta, potom promicanje obrta i na kraju poticanje na otvaranja novih obrta. U tom procesu obrtnici mogu i moraju biti partneri u kreiranju zakona i propisa. Korištenje svih raspoloživih izvora financiranja, osobito onih iz EU fondova, redovita naplata, borba protiv sive ekonomije i nelojalne konkurencije… Osnovat ćemo i Centar kompetencije za obrtništvo Varaždinske županije s tendencijom prerastanja u Regionalni centar, govori Milak.
 

Činjenica je da sustav školstva baš i ne prati potrebe obrtnika?
Smatram da osobitu pažnju valja usmjeriti školovanju obrtnika – inicirat ćemo strukovna obrazovanja za kadrove potrebne u obrtništvu, inzistirati na strukovnom obrazovanju, ostvarivati uvjete i poticati obrtnike na primanje i osposobljavanje naučnika… Izuzetno je važna veća suradnja sa srednjim školama, posebno onima u kojima se obrazuju učenici za obrtnička zanimanja. Suradnja će se uspostaviti i s drugim obrazovnim institucijama koje mogu dati doprinos povezivanju znanosti i praktične primjene novih tehnologija u gospodarstvu.

 

Milak (HNS) pobjedio reformista Čerepinka i postao novi predsjednik Županijske Obrtničke komore

Treba poraditi i na podizanju kvalitete majstorskih ispita. No, sve je to nemoguće bez suradnje cijelog gospodarskog sustava. Isto tako, upravo su sami obrtnici oni bez kojih nema educiranja i osposobljavanja za obrtnička zanimanja.
Hoće li se promijeniti politika Komore prema Strukovnoj školi čiji su učenici besplatno odrađivali obrtničke poslove i time dodatno otežavali obrtnicima?
Pitanje srednjih škola koje obrazuju za obrtnička zanimanja a istovremeno su konkurencija obrtnicima vrlo je kompleksno. HOK već poduzima određene aktivnosti kojima ćemo se i mi pridružiti. Zapravo smo već, kao što znate, ukazali na nelogičnost konkuriranja škola u odnosu na obrtnike i nije mi poznato što je sve poduzeto od strane odgovarajućih nadležnih institucija, kao npr. Porezne uprave. Treba naglasiti da su u sličnim situacijama i mali poduzetnici, pa će jedna od skorih aktivnosti biti povezivanje s Gospodarskom komorom, Županijskom komorom Varaždin, i rješavanje problema zajedničkim snagama.

Ključ rješenja u velikoj se mjeri nalazi u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, pa i Ministarstvu financija, koji moraju odrediti što spada u obrazovanje, a što u gospodarsku djelatnost. Naravno da očekujemo i potporu Županije u tome, jer je ona osnivač srednjih škola, a vjerojatno im je isto tako u interesu razvoj gospodarstva.
 

Često se veli da je starije “obrtnike pregazilo vrijeme”, da stoje na mjestu i ne idu naprijed unatoč novim tehnologijama?
Zato je bitno cjeloživotno učenje – moramo se potruditi da Komora bude organizator edukativnih radionica u kojima će obrtnicima biti prezentirana sva potrebna znanja za vođenje obrta, tumačenja propisa, novosti s naših i svjetskih tržišta te novi trendovi, inovacije i dostupnost novih tehnologija.

Tržište, ne burza

Velite da banke ne olakšavaju poslovanje obrtnicima. Pretpostavljam da ćete financijsku injekciju potražiti putem EU fondova?
– Tražit ćemo od onih koji znaju i čiji je to posao. Razvit ćemo jače povezivanje s razvojnim agencijama AZRA, Sjever DAN te garancijskom agencijom GARA, osobito zbog bolje pripremljenosti za korištenje kreditnih linija, državnih poticaja i korištenja sredstava iz EU fondova. I na kraju ono najvažnije – racionalno i transparentno ćemo gospodariti obrtničkim novcem jer povjerenje je stup na kojem se jedino može graditi bolja budućnost za sve županijske obrtnike.

 

Osobito velika pažnja usmjerit će se obrazovanju za obrtnička zanimanja

Kao što znate, svakim je danom sve više obrtnika s blokiranim žiro-računima. Obrtnik je zadnji kojemu se plaća, ali se strogo prati podmirenje svih obveza. Istovremeno, prvi je kojemu se npr. zbog jednog neplaćenog računa trenutno iskopča struja, dok za velike firme to nije pravilo. Sve ide preko leđa naročito malog obrtnika, čak su i inspekcijske kontrole rigoroznije. Obrtnik je pod velikim opterećenjem, teško nabavlja obrtna sredstva, uopće po postojećim bankarskim uvjetima je gotovo kreditno nesposoban. Mora poznavati propise i uvjete poslovanja, voditi brigu o nalaženju posla i zaposlenicima, što je stvarno velik raspon poslova za fizičku osobu i ljudi se kojekako snalaze. Govorim o prosječnom obrtniku, iako ima i onih jačih, kojima je donekle lakše, ali i slabijih, koji su u nezavidnom položaju, a takvih je sve više. U posljednjih pet godina nestala su 423 obrta na području Varaždinske županije i 63 na području Udruženja Novi Marof. Uvjeti poslovanja sve su rigorozniji, teško je opstati, ali slažemo se da reda i discipline mora biti, jer to uostalom zahtijevaju i propisi EU, a mi nismo izvan toga.

 

Funkcioniranje komorskog sustava bilo je lišeno svake demokratičnosti, nije se poštovao Statut.

Ima li Županija uopće sluha za probleme obrtnika?
Suradnja s Varaždinskom županijom važna je kao primjer dobre prakse u stipendiranju učenika, povoljnim kreditnim linijama za poduzetnike i obrtnike, promoviranju obrtništva, nastupima na sajmovima, prezentacijama gospodarstva Varaždinske županije u zemlji i inozemstvu. Upravo se u suradnji sa Županijom nadamo pokretanju novih inicijativa i organiziranja obrazovanja za zanimanja koja su potrebna tržištu rada, a ne za burzu.

Veliki vs mali

Učestale su kritike obrtnika usmjerene resornom Ministarstvu?
Ministarstvo obrta i malog poduzetništva je imalo nesuglasice s HOK-om, koje su uglavnom riješene. No i dalje smatramo da je sustav obrazovanja za obrtnička zanimanja trebao ostati u nadležnosti Hrvatske obrtničke komore, što potvrđuje praksa. Ministarstvo potiče razvoj obrtništva i poduzetništva kreditnim potencijalom i povoljnim kamatnim stopama, ali uglavnom ih mogu koristiti koristiti iznimno jaki i uspješni.

To znači da velik dio obrta koji je u blokadama i porezno zadužen neće moći doći do sredstava s kojima bi možda spasili i unaprijedili poslovanje. Drugim riječima, osnažuju se jaki, a slabi ne mogu do pomoći, što nam ne ide u prilog.

Centar kompetencije za obrtništvo

Centar bi se trebao osnovati s ciljem unapređenja obrtništva. Konkretno, unapređenje obrazovanja za obrtnička zanimanja, otvaranje mogućnosti za nastavak školovanja za profile obrtničkih zanimanja na višem stupnju obrazovanja, školski programi za obrazovanje koji će omogućiti direktan ulazak u svijet rada, što znači prije svega kompetencije za konkretne radne procese, suradnja i povezivanje obrazovnih institucija i gospodarstva, jačanje konkurentnosti, povezivanje sa svim strukturama lokalne i područne samouprave

Podloga za osnivanje

na području Varaždinske županije,
Prisutnost raznovrsnih obrta koji kvalitetno posluju,
Tradicija obrazovanja za obrtnička zanimanja,
Prisutnost velikog broja srednjih škola koja obrazuju za obrtnička zanimanja,
Mogućnost organiziranja naukovanja kod obrtnika za raznovrsne profile,
Iskustva na suradnji škola i učenika s tvrtkama koje u proizvodnom procesu trebaju određene profile obrtničkih zanimanja i već stipendiraju učenike za te potrebe,
Potreba licenciranja obrtnika kod kojih učenici mogu obavljati praksu,
Spremnost lokalne samouprave za uključivanje i suradnju.

Izvor:
Foto: