Povežite se s nama

U fokusu

U samo jednoj godini sjeverozapad Hrvatske izgubio općinu veličine Donje Voće

Objavljeno:

- dana

Državni zavod za statistiku 20. srpnja objavio je podatke o prirodnom kretanju stanovništva u Hrvatskoj u 2017. godini, po kojima je sjeverozapadna Hrvatska lani izgubila 2405 stanovnika, čak 304 stanovnika više nego prethodne, 2016. godine.

Krapinsko-zagorska županija ostala je bez 777 stanovnika, Koprivničko-križevačka bez 647, dok je Varaždinska županija „vodeća“ u tom dijelu Hrvatske s 854 stanovnika manje, a Međimurska bez „samo“ 127.

Nedelišće “u plusu”

To znači da je u samo jednoj godini sjeverozapadna Hrvatska ostala bez, primjerice, općine veličine Donje Voće u Varaždinskoj županiji ili općine veličine Svete Marije u Međimurskoj županiji. U Donjoj Voći, prema podacima objavljenima u zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine, živjela su 2443 stanovnika, a u Svetoj Mariji, prema najnovijem popisu napravljenom prije sedam godina, živjelo je 2317 stanovnika.

U Općini Maruševec prošle su godine umrla 94 stanovnika, isto koliko i u Gradu Lepoglavi

Iako je Međimurska županija prije dvije godine jedina u Hrvatskoj zabilježila više rođenih nego umrlih, taj se trend ove godine promijenio. No, utjeha je što se upravo u toj županiji rodilo najviše djece na 1000 stanovnika, iako statistički podaci na razini Hrvatske pokazuju da se na taj korak odlučuje sve manje stanovnika.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Međimurskoj županiji prošle je godine rođeno 1182 djece, dok je umrlo 1309 stanovnika, pa tako najsjevernija hrvatska županija ove godine bilježi negativan prirodni prirast!
Više umrlih nego rođenih zabilježeno je u 15 međimurskih općina, među kojima se ističu Općina Pribislavec, u kojoj je umrlo 67 osoba, i Općina Sveti Juraj na Bregu, s 50 umrlih u godinu dana.

U Općini Donji Vidovec prošle je godine rođeno pet puta manje djece u odnosu na broj umrlih

U sedam je međimurskih općina zabilježen pozitivni prirodni prirast. U Općini Dekanovec rođeno je i umrlo šest osoba, dok su u Maloj Subotici rođene 72 osobe, a umrlo ih je 57. U Orehovici je rođeno 49, a umrlo 25 osoba, dok je u Pribislavcu rođeno 67, a umrlo 27 osoba. Potonja općina ima i najveći vitalni indeks (broj živorođenih na 100 umrlih), koji iznosi 248,1, što znači da je u toj općini u 2016. godini rođeno mnogo više osoba nego što ih je umrlo.

Trend negativnoga prirodnog prirasta slijede i Strahoninec, u kojem je prošle godine rođeno 28 djece, a umrle su 22 osobe, te Sveti Juraj na Bregu, koji je lani bilježio 50 rođenih i 40 umrlih osoba.
Najviše je u „plusu“ Općina Nedelišće, s vitalnim indeksom od 119,1. U toj je najvećoj međimurskoj općini u prošloj godini rođeno 168 djece, najviše od svih općina, dok je umro 141 stanovnik.

339 stanovnika rođeno je u 2017. godini u Gradu Varaždinu, koji bilježi negativni prirodni prirast, odnosno više umrlih stanovnika nego rođene djece

Od gradova u Međimurskoj županiji negativni prirodni prirast bilježi Čakovec, u kojem je prošle godine rođeno 288 djece, 24 manje nego 2016. godine, a umrlo 296 osoba. Mursko Središće i Prelog također su u „minusu“. Zajedno imaju 141 rođenog i 172 umrla.
Negativni prirodni prirast imaju i svi gradovi Varaždinske županije, u kojoj se prošle godine rodilo 1400 djece, a umrle su 2254 osobe. Pozitivnim prirodnim prirastom može se pohvaliti samo Općina Petrijanec, dok je u Općini Klenovnik, nakon dužeg razdoblja u kojem je ta općina bilježila negativni prirodni prirast, prošle godine taj broj izjednačen – umrlo je i rođeno je 19 osoba.

94 stanovnika izgubio je prošle godine Grad Lepoglava, isto koliko i Općina Maruševec, koja je od svih općina u 2017. godini izgubila najviše stanovnika

Iako su ti statistički podaci razveselili načelnika Općine Klenovnik Mladena Blaška, volio bi da Općina bilježi više rođenih od umrlih.
– Ove smo godine već imali prijam rodilja u Općini, financiramo ih, a od sljedeće godine planiramo povisiti naknade za njih, pa time možda motiviramo mlade roditelje za ostanak u Općini. Određeni broj mladih otišao je i u inozemstvo u potragu za boljim poslom, ali većina se vrati i živi u Općini. Evo, trenutno tri mlade obitelji u Općini grade svoje kuće – rekao je općinski načelnik.

Otkrio je i to da je u Općini u prvih šest mjeseci ove godine rođeno šestero djece te da se prosječno u godinu dana u Klenovniku rodi 15-ero djece. Također, Općina je dobila 70.000 kuna za projektnu dokumentaciju za natječaje vezane uz dogradnju vrtića, čime bi se za 44-ero djece osigurao prostor veći od dosadašnjih 200-tinjak četvornih metara.
Iako je Općina Sračinec dugi niz godina bilježila pozitivan prirodni prirast, ove se godine ponavlja scenarij iz 2015. godine, kada je također rođeno manje stanovnika nego što ih je umrlo. U toj je općini lani rođeno 46-ero djece, dok je umrlo 48 osoba. Tako se izjave načelnika Općine Sračinec Božidara Novoselca ipak nisu obistinile, odnosno Sračinec se prošle godine nije vratio „na staro“ – s pozitivnim trendovima.

48 stanovnika umrlo je prošle godine u Općini Sračinec, a rođeno je 46-ero djece, čime se ponavlja scenarij iz 2015. godine, kada je rođeno manje stanovnika nego što ih je umrlo

Od šest gradova Varaždinske županije najniži vitalni indeks imaju Varaždinske Toplice, 51,4. U tom je gradu prošle godine rođeno 38-ero djece, a umrle su 74 osobe, što je gotovo dvostruko više od broja rođenih!
Od općina, najniži vitalni indeks prošle je godine imao Breznički Hum. U toj je općini prošle godine točno tri puta više stanovnika umrlo nego što ih je rođeno. Rođeno je samo devetero djece, a umrlo je čak 27 mještana!
Ništa bolje nije ni u Općini Donja Voća, u kojoj je vitalni indeks bio 34,3, nešto viši u odnosu na Breznički Hum. U toj je općini u 2016. godini rođeno 12-ero djece, a 35 stanovnika je umrlo, dok je Općina Maruševec u prošloj godini izgubila najviše stanovnika od svih općina u Varaždinskoj županiji – njih 94, isto koliko i Grad Lepoglava!

Od šest gradova u Varaždinskoj županiji najniži vitalni indeks imaju Varaždinske Toplice, 51,4

U Međimurskoj županiji najniži vitalni indeks, koji iznosi 20,0, je u Donjem Vidovcu. U toj je međimurskoj općini prošle godine rođeno samo četvero djece, a umrlo je 20 stanovnika, što znači da je u 2016. godini rođeno pet puta manje djece u odnosu na broj umrlih.

– Novac, oko 100.000 ili više kuna, koji možemo podijeliti kao potpore za mlade obitelji, to je samo kapanje po moru. Naravno da je nekih pet ili sedam tisuća kuna mnogo za jedan par, ali koliko zapravo taj novac znači? Baš da će potaknuti nekoga na osnivanje obitelji, teško – naveo je Josip Matulin, načelnik Općine Donji Vidovec.
Pritom ističe da društvo i država u cijelosti moraju utjecati na to da se u svim hrvatskim općinama kao što je Donji Vidovec stanje poboljša.

U fokusu

Stanari kod VTC-a i dalje bez parkinga i prilaza javnoj cesti; HDZ: Gradonačelniče, napravite barem procjenu zemljišta

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Stanari koji žive u zgradama pored varaždinskog VTC-a i dalje nisu dočekali rješenje, iako im je bilo obećano. Ta se tema ponovo aktualizirala i na prošloj sjednici Gradskog vijeća.

Aranka Oreški (HDZ) podsjetila je da postoji mogućnosti da će stanari i hitne službe izgubiti pristup zgradi jer je parcelu kupio privatni vlasnik.

Gradonačelnik Bosilj joj je odgovorio da Grad uopće nije strana u postupku, ali dodao je da je Grad želio pomoći. Tvrdi da je riječ o privatnom vlasniku koji preko javnih sredstva želi riješiti svoj problem jer je za gradonačelnika Čehoka formirana parcela na igralištu gdje je izgrađen VTC.

– Prema GUP-u to je dvorište VTC-a. Imam dva pravna mišljenja da se dvorište ne može kupovati. Imam empatiju za građane, ali oni se moraju dogovoriti s vlasnikom. Niti jedan vlasnik građevine ne može spriječiti pravo pristupa građanima, a pogotovo ne hitnim službama – rekao je gradonačelnik Varaždina.

O svemu se oglasio i HDZ priopćenjem.

– Imali smo priliku vidjeti i čuti kako je varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj na Gradskom vijeću izjavio da problem stanara u kvartu Kozarčeva nije njegova briga. Potom smo imali priliku pročitati da gradonačelnik stanarima zgrada oko VTC-a predlaže da sami riješe slučaj s privatnim investitorom te tvrdi da je on ucijenjen od strane privatnog investitora – kaže HDZ.

Grad Varaždin u vlasništvu ima 1009 cesta, trgova, parkirališta, 287 poljskih puteva, 56 zelenih površina, kupuje sve i svašta, a novaca za krucijalni problem nema. Stanari okolnih zgrada su pod velikim stresom jer moguće je da već sutra neće imati gdje parkirati, podsjetili su u HDZ-u!

– Zanima nas je li gradonačelnik angažirao sudskog vještaka da napravi procjenu vrijednosti zemljišta, što je sasvim logično ukoliko želi pregovarati i riješiti problem. Očito je da ne želi riješiti problem! Neka prestane obmanjivati javnost! Mi sigurno ne pogodujemo privatnom investitoru nego želimo pomoći stanarima okolnih zgrada koji su nam se i obratili. Svakim novim potezom dokazuje da je najnesposobniji gradonačelnik u povijesti grada Varaždina! – istaknuli su u HDZ-u.

Tema VTC-a pojavljuje se svako malo i na sjednicama Gradskog vijeća i u političkim priopćenjima, ali sve to nije riješilo problem stanarima Supilove s kojima smo u nekoliko navrata razgovarali.

Još u studenom prošle godine rekli su nam da se nadaju rješenju, potom su tražili sastanak s gradskom vlasti, ali ni to nije polučilo rješenje. Investitor, odnosno tvrtka Marlex je još u svibnju prošle godine, dakle od toga je prošlo skoro godinu dana, poslala dopis Gradu Varaždinu u kojem nude na prodaju čestice na kojima je prilazna cesta. Uz to predlažu da svaka strana, Marlex i Grad Varaždin, naprave svoju procjenu vrijednosti zemljišta.

U Marlexovoj ponudi stajalo je i da su spremni Gradu besplatno ustupiti travnatu površinu i pločnike. Također, ukoliko se postigne dogovor, spremni su dvije godine pričekati da im Grad plati pristupnu cestu. Međutim, od svega toga ništa, Grad nije pristao na ponuđenu cijenu, koja je, prema gradonačelniku Bosilju, bila previsoka.

Sve se to pretvorilo u trakavicu, koja, da ne bi bilo zabune, seže godinama unazad. Očajni stanari su nam pak u nekoliko navrata rekli da su svjesni da problem nije od jučer, ali i poručili da je na Gradu Varaždinu da ga sada riješi. Ostali su bez parkirnih mjesta, a ni prostor pred samim ulazima u zgradu nije njihov, baš kao ni pločnici. Kako bi otvorili vrata zgrade u kojoj žive moraju zakoračiti po tuđem zemljištu. Sve to zvuči nevjerojatno, ali upravo tu su problemi brojnih stanara Supilove i Zagrebačke ulice u Varaždinu.

Danas je HDZ poslao novo priopćenje koje prenosimo u nastavku:

Gradonačelniče, učinite barem prvi korak, procjenu vrijednosti tog zemljišta

Grad Varaždin u svom vlasništvu ima više od tisuću cesta, trgova i parkirališta. Grad je, između ostalog, vlasnik 40 garaža, 287 poljskih puteva te 56 zelenih površina i parkova. Nedavno je i pregovarao da kupi novo zemljište u jugoistočnom dijelu grada za više od milijun eura.

No, kada Grad Varaždin i gradonačelnik Neven Bosilj trebaju uzeti u zaštitu više od dvije tisuće građana u okolici VTC-a i omogućiti im normalne uvjete života, ti isti stanari prepušteni su sami sebi.

– Nažalost, još čekamo od gradonačelnika Bosilja odgovor ili gestu “dobre volje” vezano za postavljeno pitanje na Gradskom vijeću koje se odnosi na rješavanje pitanja parkirališnog prostora oko VTC-a. Taj gorući problem pogađa više od 2.000 naših sugrađana tog dijela grada. Nažalost, bili smo i svjedoci izjava gradonačelnika na Gradskom vijeću koje su izazvale nelagodu među stanarima tog kvarta – Kozarčeva. Njegova nedavna izjava da problemi stanara nisu njegova briga, tj. da si sami riješe taj problem, je doslovno skandalozna. Naime, građani su ga upravo i zbog toga birali za gradonačelnika da zajedno s nama vijećnicima rješava probleme, a ne da daje takve izjave – izjavila je gradska vijećnica i predsjednica Kluba vijećnika HDZ-a Aranka Oreški te dodala.

– Grad je vlasnik preko tisuću cesta, trgova i parkirališta, zatim 40 garaža, 287 poljskih puteva, 56 zelenih površina, parkova, itd., pa se postavlja pitanje tko je kupovao i izgradio sve to, stanari tih kvartova ili Grad? Je li se sve to kupovalo donacijama, tj. da svaki stanar da neki iznos, ili se sve to plaćalo, kupovalo, gradilo i uređivalo proračunskim sredstvima? Jesu li prijašnji gradonačelnici okretali leđa od sličnih problema i upućivali građane da si ih sami riješe? Stoga, molim gradonačelnika da učini prvi korak u rješavanju tog problema, tj. izvrši po ovlaštenom procjenitelju procjenu vrijednosti tog zemljišta i isto dostavi na razmatranje gradskim vijećnicima. Neka se napokon i na Gradskom vijeću raspravi o toj problematici, vidi koji je to trošak i, ako se odluči kupiti, odmah razmotri u koju svrhu; parkiralište, zelene površine i slično – pojasnila je Oreški, predsjednica Kluba vijećnika HDZ-a.

Nastavite čitati

U fokusu

Za najosnovniju uskršnju košaricu na varaždinskom placu izdvojit ćete oko 70 eura

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Uskrs ima dvije košarice. Prvu, onu doslovnu, u koju se svake godine stavljaju ukrašena jaja i ostale namirnice, kasnije krasi stol i ističe osjećaj blagdana. I drugu, onu potrošačku, koja traje prije i za vrijeme Uskrsa. Obje su za hrvatski stol jednako bitne.

Prošle godine prosječna uskršnja potrošačka košarica imala je raspon od 100 do 328 eura vrijednosti, podaci su Nezavisnog hrvatskog sindikata (NHS). Istraživanje magazina “Ja Trgovac” i agencije Hendal u 2023. godini potvrdilo je sliku o potrošnji hrvatskih građana za Uskrs. Pokazalo se da se na većini hrvatskih stolova u kućanstvima uglavnom nalazi tradicionalni uskršnji ručak te namirnice.

Hrvati uglavnom vole jesti šunku, jaja, hren, rotkvice i mladi luk, a za ručak se najčešće jedu pečena janjetina i svinjetina ili puretina s mlincima. Prosječni hrvatski Uskrs ne može proći bez kuhanih jaja, što je 2023. godine čak 97 posto ispitanika potvrdilo.

Zatim slijedi mladi luk, koji je u 2023. planiralo kupiti 86 posto građana, kuhana šunka, koju je isti broj građana planirao kupiti i konzumirati, te namirnica hren. Za hren čak 56 posto ispitanih smatra da mora biti dio uskršnjeg objeda. Klasični uskršnji deserti za mnoge dijelove Hrvatske su pinca i orehnjača, koje planira kupiti otprilike trećina ispitanih građana, potvrdilo je istraživanje.

Namirnice za uskršnju košaricu Varaždinci nabavljaju i na Gradskoj tržnici.

Skuplje?

– Ove godine za uskršnju košaricu otići će oko 200 eura. Gotovo identično kao i prošle godine. Što se tiče cijena, one su gotovo kao i prošle godine. Ne znam zašto se ljudi toliko žale na cijene, pa sve je poskupjelo pa tako i namirnice na tržnici – ističe varaždinska umirovljenica koju smo zatekli u Mlječnoj hiži na Gradskoj tržnici Varaždin.

Cijene jaja ove godine za Uskrs u Varaždinu kreću se od 22 centa do 25 centi za komad. Tako ćete za deset jaja ove godine morati izdvojiti 2,5 eura.

– Svi trube o tome kako su jaja skupa. Cijena jaja je stabilna – ističe prodavačica jaja na varaždinskom placu.

Uskršnja košarica nije ništa bez dimljene šunke. Kilogram dimljene šunke kreće se oko 13 eura.

– Naravno da je skuplje nego u trgovačkom centru, no meso je domaće i priprema te šunke iziskuje više vremena – dodaje mesar iz jedne mesnice.

Budući da prosječna šunka iznosi oko 2 kilograma, to će vas stajati oko 25 eura. Za Uskrs ljudi u mesnici često kupuju i kobasice, a kilogram domaćih kobasica za kuhanje stoji 10 eura.

Uz šunku i kobasice najbolje se ljubi sir. Prosječna cijena kilograma kuhanog polutvrdog sira iznosi 10 eura.

– Cijena je ista kao i prošle godine. Mnogo vremena i truda iziskuje proizvodnja ovih sireva – dodaje proizvođač.

Mladi luk

Što se povrća tiče, vezica mladog luka stoji jedan euro.

– Cijena je godinama bila oko pet kuna, a sada je euro. Cijene su porasle oko 30 posto kako je uveden euro, no tako je bilo i u Sloveniji kad su uveli euro. Slabo se prodaje, katastrofa. Od Sesveta prošle godine sve je manje ljudi na placu – dodaje Liljana Hudika.

Što se luka tiče obitelj Hudika iz Varaždina ga proizvodi.

– Nekad je kilogram lučica bio 50 centi, a sad je tri eura. To je šest puta više, a danas vam nitko neće raditi badava. Mnogo je posla s lukom i trebate platiti radnu snagu, pa cijena od euro za pušlek nije uopće previše – dodaje Hudika.

U uskršnjoj košarici često se nađu i rotkvice, a na varaždinskom placu pušlek rotkvica stoji euro.

– Mislim da to nije previše, no ljudi slabo kupuju na placu. Radnim radom naši kupci su umirovljenici, a jedino je u subotu plac prepun i onda je prodaja vrlo dobra – dodala je žena koja već dvadesetak godina prodaje na placu.

Skromno

Znači prosječna najosnovnija uskršnja košarica na varaždinskom placu (šunka, kobasice, sir, mladi luk, jaja, rotkvica) oko 70 eura.

– Prijašnjih godina za ono osnovno bilo vam je dovoljno oko 50 eura. Sve je poskupjelo, pa tako i uskršnja košarica. No, nećemo sad štedjeti za jedan dan u godini – zaključio je Varaždinac.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje