Povežite se s nama

U fokusu

U samo jednom danu zbog kvara stala čak četiri vlaka. Kakva je sigurnost željezničkog prometa?

Objavljeno:

- dana

VLAKOVI ZAPELI U SNIJEGU

Jesu li HŽ-ovi vlakovi, od kojih su poneki stari i 35 godina, sigurni za putnike te mogu li im ponuditi pouzdanost i točnost? To je pitanje otvoreno prošli tjedan kad su s prvim centimetrima snijega u Varaždinskoj županiji mnogi vlakovi usred vožnje stali zbog kvarova.

U samo jednom danu, u ponedjeljak, 4. siječnja, stala su čak četiri vlaka, dva u blizini Cerja Tužnog te po jedan kod Martijanca i Svetog Ilije.

Što se zbilo?

Ljutiti putnici su i po sat i pol čekali da u pomoć stignu lokomotive koje će vlakove gurati do odredišta. Svake godine, ističu, ponavlja se ista priča.

– U 12.15 trebala sam iz Ivanca vlakom krenuti na posao u Varaždinu, ali vlak nikako da dođe na kolodvor. Riječ je o vlaku koji iz Varaždina prvo ide do Golubovca, a potom se vraća. No, pokvario se i stao u Cerju. Stoga je došao još jedan, koji ga je gurao skroz do Golubovca i natrag, a kašnjenje je bilo ogromno. Nisam mogla više čekati. U zadnji tren sam našla nekoga tko me je do Varaždina odvezao automobilom – ispričala nam je putnica iz Ivanca.

Vjerojatno ne bi bila toliko ogorčena da joj se pri povratku s posla nije dogodila ista stvar! Naime, vlak na relaciji Varaždin – Golubovec, kojim se u 19.30 sati iz Varaždina vraćala kući, zbog kvara je stao između Cerja Tužnog i Stažnjevca. Putnici navode da vlak nije mogao krenuti naprijed, ali je mogao unazad, pa ih je to isto vozilo bez kočnica odvezlo natrag u Varaždin. Tamo su se ukrcali na drugi vlak, koji ih je potom opet vozio prema Golubovcu.
Međutim, iz HŽ Putničkog prijevoza tvrde drugačije.

 

HŽ: Najčešći kvarovi sustava za prijenos snage te za grijanje, što ne utječe na sigurnost prometa

– Na tom je vlaku došlo do kvara hidrauličkog prijenosnika, zbog čega je vlak ostao bez vlastitog pogona, što nema utjecaj na kočenje s obzirom na to da vlak u trenutku takvog kvara stane. Zatražena je pomoćna lokomotiva, koja je prikopčana u kolodvoru Cerje Tužno i koja je vlak prevezla u kolodvor Varaždin. Na relaciji Varaždin – Golubovec putnike je prevezao drugi dizel-motorni vlak uz 95 minuta kašnjenja – navodi glasnogovornica Ivana Čubelić.

No postavlja se pitanje, ako je lokomotiva zaista došla u Cerje, zašto nije gurala vlak do Golubovca, slično kao na drugoj liniji istoga dana, nego ga je vukla do Varaždina?  – Ma nikakve lokomotive nije bilo, pokvareni vlak vozio nas je do Varaždina. U Cerju Tužnom nismo ni stali, a kamoli se prikopčali na lokomotivu! To je mnoge od nas i razljutilo jer se nismo htjeli vraćati u Varaždin. Radije bismo bili sišli u Cerju i zvali nekoga od svojih da automobilom dođe po nas. Koliko smo čuli, vlak se nije ni mogao zaustaviti zbog kočnica – rekla nam je druga putnica.

HŽ: Putnici sigurni

Kvarovi ne trebaju čuditi budući da je uglavnom riječ o starim motornim garniturama, od kojih su poneke starije od tri desetljeća. Međutim, Ivana Čubelić ističe da sigurnost putnika nikad nije upitna.

– Većina vlakova koji voze na ovom području proizvedeni su 80-tih godina i kasnije. Sukladno Pravilniku o tehničkim uvjetima za sigurnost željezničkog prometa, u redovitim ciklusima održavanja na vlakovima se obavljaju redovni popravci uz popravak ili zamjenu svih vitalnih i za sigurnost prometa bitnih sklopova. Kočnice i svi sigurnosni sustavi uvijek su ispravni – ističe.

 

Putnica iz Ivanca zbog kvara kasnila na posao, a pokvario se i vlak kojim se vraćala kući!

Navodi da su najčešći kvarovi vezani uz sustav za prijenos snage i sustav za grijanje vlakova. – Ti kvarovi ne utječu na sigurnost prometa, nego remete njegovu redovitost, pri čemu sigurnost putnika nije ugrožena. Putnički prijevoz sustavno ulaže i u obnovu voznog parka, pa je tako pri kraju isporuka novih elektromotornih vlakova za regionalni i gradsko-prigradski prijevoz, a krajem siječnja u promet bi trebao biti pušten i prvi dizel-električni vlak za regionalni prijevoz koji će voziti na relaciji Zagreb – Zabok – Varaždin, najavila je.

Putnici se nadaju da će sljedeće zime napokon biti bolje, ali i da će se, osim kvarova, riješiti i prenatrpanost na pojedinim linijama, kao i da će početi obnova kolodvora i stanica. Jer, kažu, vlakom je ipak najljepše putovati.

Najava: niz ulaganja u 2016. godini

Iz HŽ Infrastrukture u 2106. najavljuju niz ulaganja, od kojih je najveće obnova dionice pruge Čakovec – Varaždin, u što će uložiti oko 15 milijuna kuna. Sanirat će se i šest klizišta na pruzi Zaprešić – Čakovec, na dionici između Bedekovčine i Varaždina, a na istoj će se dionici sanirati i dva željezničko-cestovna prijelaza. Najavljuju i sanaciju perona za ulazak putnika na kolodvorima Cerje Tužno i Ivanec. Uz to, planira se uređenje zgrade HŽI te kolodvorskih zgrada u Varaždinu i Novom Marofu. – Planiramo i podizanje razine osiguranja na sedam željezničko-cestovnih prijelaza, i to Mala Subotica 1 na pruzi Čakovec – Kotoriba, Nedelišće na pruzi Zaprešić – Čakovec, Očura, Očura 2, Kamenolom i Novi Golubovec na pruzi Varaždin – Golubovec te Turčin na pruzi Varaždin – Zabok, poručuju iz HŽ Infrastrukture.

NOVI VLAKOVI?

Iz HŽ Putničkog prijevoza ističu da je pri kraju isporuka novih elektromotornih vlakova, a krajem siječnja bi u promet trebao biti pušten i dizel-električni vlak koji će voziti na relaciji Zagreb – Zabok – Varaždin

Izvor:
Foto:

U fokusu

Varaždinska županija, Mali Bukovec i Bukotermal kreću u realizaciju prve geotermalne elektrane na sjeveru Hrvatske

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinska županija, Općina Mali Bukovec i njihova tvrtka Bukotermal kreću s projektiranjem i ishođenjem dozvola za izgradnju prve geotermalne elektrane na sjeveru i druge u Hrvatskoj.

Bukotermal je, naime, ostvario i posljednji uvjet da se krene u realizaciju ovog najvećeg projekta u povijesti Varaždinske županije: potpisan je ugovor s INA-om o kupoprodaji zemljišta na kojem se nalazi bušotina Lunjkovec-1, čime su riješeni svi imovinsko-pravni odnosi.

– Riječ je o čestici koja je izrazito važna jer se na njoj nalazi bušotina Lunjkovec-1 koja će u proizvodnji električne energije služiti kao utisna bušotina za povrat ohlađene vode natrag u geotermalni rezervoar, odnosno u geotermalno ležište. Riješeni imovinsko-pravni odnosi sada omogućuju projektiranje i ishođenje građevinske dozvole za izgradnju geotermalne elektrane, vrelovoda te pripadajućih naftno-rudarskih, elektro-energetskih i strojarskih objekata. Također, kupnja ovog zemljišta je važna i za projektiranje te ishođenja lokacijskih, naftno-rudarskih i građevinskih dozvola za nove parove proizvodno–utisnih bušotina, jer se upravo na tom zemljištu planiraju dvije nove utisne bušotine – navodi direktor Bukotermala Alen Požgaj.

Ovo važno ulaganje se pokreće nakon što su istraživanja potvrdila da se na eksploatacijskom polju Lunjkovec – Kutnjak na dubini od 2.345 metara nalazi nalazište geotermalne vode topline 142 stupnja Celzija, što je odličan potencijal za proizvodnju električne energije.

Uz proizvodnju električne energije, moći će se koristiti toplinska energija snage oko 90 megavata u agrotermalne svrhe, odnosno za grijanje staklenika i plastenika za proizvodnju cvijeća, voća i povrća.

Nastavite čitati

U fokusu

Hrvatska ima najveći pad industrijske proizvodnje u Europskoj uniji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Industrijska proizvodnja u veljači u Europskoj uniji veća je za 0,7 posto u odnosu na ovogodišnji siječanj, otkrivaju novi podaci Eurostata.

Najveći mjesečni rast zabilježen je u Irskoj (3,8 posto), Mađarskoj (3,5) i Sloveniji (3,3 posto). Najveći pad industrijske proizvodnje u veljači bilježi Hrvatska, čak 4,6 posto u odnosu na siječanj. Slijede Litva s padom od tri posto te Belgija s padom od 2,7 posto, piše Danica.hr.

Najveći međugodišnji pad u odnosu na lanjsku veljaču zabilježen je u Irskoj, čak 36 posto, Belgiji (12,7) i Bugarskoj (8,4). Najveći rast zabilježen je u Španjolskoj (3,5 posto), Sloveniji (2,8) i Danskoj (2,7). Dobro stoji i Mađarska s rastom od 1,3 posto.

Međugodišnji pad industrijske proizvodnje u veljači u odnosu na isti mjesec lani u Hrvatskoj je iznosio 5,7 posto. U prosjeku, industrijska proizvodnja u cijeloj Europskoj uniji pala je za 5,4 posto. I na godišnjoj smo razini, dakle, gori od prosjeka.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje