Povežite se s nama

Međimurje

U sedam godina Sigurna kuća pružila je spas za 174 korisnice i 93 djeteta

Objavljeno:

- dana

NEKE NE PREŽIVE

Brojni slučajevi femicida iz crne kronike, poput posljednjeg iz Nedeljanca kod Varaždina, gdje je muškarac ustrijelio 23-ogodišnjakinju koja je željela prekid veze, postaju sve učestaliji u Hrvatskoj, u kojoj je 2016. zabilježeno 16 ubojstava žena od strane partnera.

Iako je bilo i akutnijih godina, od 2014. na 2015. u Hrvatskoj je zabilježeno stopostotno povećanje kaznenih djela nasilja nad ženama, a u posljednjih godinu i pol dana, svakog mjeseca ubijena je po jedna žena. Podsjećamo, jedno od najstravičnijih, višestrukih ubojstava žena zabilježeno je u lipnju ove godine u Međimurju. Ubojica je bio prometni policajac na višegodišnjem bolovanju, koji je pucajući iz pištolja u Svetoj Mariji usmrtio dvije žene stare 39 i 52 godine. Iz objavljenih podataka za Međimursku županiju razvidno je da su osobe ženskog spola ujedno i većina žrtava obiteljskog nasilja. Naime, u čak 70 posto slučajeva se kao njihovi počinitelji pojavljuju muškarci. Tijekom 2010. godine prekršajno su prijavljena 522 počinitelja nasilja, 2011. njih 419, 2012. godine 433, 2013. godine evidentirana su 444 slučaja nasilja u obitelji, a 2014. brojka je porasla na 459. Ovakva situacija dovodi do ogromnog pritiska na Sigurne kuće, u kojima je teško pronaći mjesto za žrtve, upozorava Renata Sever, predsjednica Županijskog tima za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji i nasilja nad ženama Međimurske županije. Na nju se tijekom prošlotjedne tribine, organizirane povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, nadovezala Martina Šebrek, ravnateljica Sigurne kuće, ustvrdivši da 98 posto zlostavljača način ponašanja preuzima od svojih roditelja.

Opijanje u duetu

– U Međimurju niz godina djeluje Dom za žrtve nasilja Sigurna kuća, u kojoj je od veljače 2010. godine 174 korisnika zatražilo smještaj. Među njima je bilo 93-oje djece, s kojima rade dvije psihologinje. Dosad nismo imali muške korisnike, a iz izjava korisnica doznali smo da je alkohol najveći problem. Naime, njegova pretjerana konzumacija utječe na gubitak samokontrole kod počinitelja nasilja, koji su nerijetko neprihvatljive navike “preslikali“ od svojih očeva i majki – naglasila je Šebrek. Dodala je da su borba protiv obiteljskog nasilja i ona protiv ovisnosti usko povezane, jer alkohol i ostali opijati pogoršavaju materijalno stanje partnera, što pak dovodi do napetosti. Izjavila je i da očajne žene znaju pribjeći zajedničkoj konzumaciji opijata s muškarcima.

U romskim naseljima je raširen “Galaxy“, koji izaziva paranoju i potiče snifere na nasilje

– Ni to im ne pomaže, već rezultira kratkotrajnim bijegom od turobne stvarnosti. Najgore je da se žene s vremenom naviknu na uvrede i druge nasilne činove. Treba znati da alkohol nije jedini problem, jer je kod nas u romskim naseljima raširena upotreba droga poput Galaxyja. Pušenje tih “osvježivača prostora“ izaziva paranoju i dodatno potiče zlostavljače na nasilje nad ženama – ističe Šebrek. Nasilni muškarci i žene koji piju kao smukovi imaju ozbiljan problem. Sudovi im izriču zaštitne mjere i obvezno liječenje, koje može biti ambulantno ili bolničko.

– Lani su dvije žene i sedam muškaraca poslani na obvezno odvikavanje od alkohola u Županijsku bolnicu Čakovec. No, potonjih 2016. imamo već 12 na tretmanu. Neki nam stižu i u pratnji policijskih službenika, nakon što ih prijave supruge. Najveći je problem kada pacijenti ne uspostave mogućnost apstinencije – upozorava Anja Kovačević s Odjela psihijatrije.

Mentalno zdravlje

Napomenula je i da opijati nisu sami po sebi nosioci nasilja, već su, kako je pojasnila, uglavnom njegovi “okidači“.
– Alkoholizam je ozbiljan problem u svijetu kriminaliteta i ne može se izliječiti samo jednom hospitalizacijom. Dug je put do apstinencije i mentalnog zdravlja u zajednici koje nam svima treba – zaključila je Kovačević.

Prijavljujte nasilje u obitelji!

U sklopu druge komponente preventivnog projekta “Imam izbor“, policijski službenik za prevenciju Ureda načelnika Policijske uprave međimurske za učenike petih razreda Osnovne škole Podturen održao je interaktivno predavanje na temu “Za nasilje nema opravdanja”. Tijekom predavanja učenike je upoznao s opasnostima koje u sebi kriju nasilje u obitelji i međuvršnjačko nasilje, kao i s posljedicama izazivanima nasiljem te ostalim društveno nepoželjnim oblicima ponašanja.
– Ovim predavanjem nastojalo se kod učenika potaknuti i razviti sposobnost prepoznavanja neprihvatljivog i nedozvoljenog ponašanja. Naime, stvaranjem pozitivnih stavova, koji su u skladu s društveno poželjnim vrijednostima, podiže se svijest o potrebi prijavljivanja nasilja u obitelji. Posebno onog kojem su izložene žene – naglasio je policijski službenik za prevenciju Branko Jakupak. Ovakva predavanja PU međimurske značajno doprinose izgradnji kulture nenasilja među mladima, koji ne smiju zatvarati oči pred nasiljem.

1833 počinitelja nasilničkog ponašanja u obitelji prekršajno je prijavljeno na području PU međimurske u razdoblju od 2010. do 2014. godine

12 pacijenata ove je godine upućeno u Županijsku bolnicu Čakovec na tretman obveznog odvikavanja od alkohola. Lani ih je bilo 7.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Beličkomu Ogranku UDVDR-a donacija lokalnog SDP-a

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak, 14. svibnja, u prostorijama beličkog Ogranka UDVDR-a članovi Općinske organizacije SDP-a predali su donaciju beličkim braniteljima.

U paketu je bilo pedesetak komada polo majica s logotipom UDVDR-a, koje je izradila Štikma d.o.o.

Uime Ogranka UDVDR-a na donaciji je zahvalio predsjednik udruge Dejan Janušić, a predali su ih predsjednik beličke Općinske organizacije SDP-a Josip Mlinarić, Stjepan Horvat i Viktor Herman.

Nastavite čitati

Kultura

Drugi dio sage Krunoslava Mikulana “Škola u opasnosti” donosi nove pustolovine “Zmajeve družine”!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Publiku je, osobito dječju, prije dviju godina razveselio prekrasan roman čakovečkoga pisca, anglista koji predaje na čakovečkom Odsjeku Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Krunoslava Mikulana. Knjiga koja nosi naslov „Zmaj ispod Staroga grada“ temeljena je na legendi o čakovečkom pozoju koji „ispod Staroga grada spi“.

Mnoge će zato razveseliti vijest da je Mikulanov roman dobio nastavak! Radi se o romanu „Škola u opasnosti“, u kojem se već uhodana ekipa suočava s novim uzbudljivim avanturama, stječe nova prijateljstva i iskustva, saznaje mnogobrojne zanimljivosti povezane s mitologijom hrvatskoga sjevera…

Nestašni zmajček

– Prva knjiga završila je tzv. cliffhangerom – klinci pronađu jaje u podzemlju Staroga grada te se ono počinje otvarati. Novi roman, kako je i bilo očekivano, počinje tako što naša „Zmajeva družina“ ima maloga zmaja. Razmišljaju o tome kako ga odgojiti i dresirati. Zmaj je dosta nestašan i svaki čas naše protagoniste dovodi u nekakvu nevolju. Bili su, primjerice, na Porcijunkulovu u Čakovcu pa im je pobjegao iz podruma, ukrao kobasice i hot-dogove i napravio rusvaj! (smijeh)

Naravno, zmaj ne može dugo ostati tajnom – njegovo je postojanje otkriveno, a zatim neprijatelji naše Družine iz prve knjige čine sve što im je u moći da se zmaja domognu. Zbog toga su klinci u opasnosti, a njihovi neprijatelji budu htjeli žrtvovati sve učenike u školi samo zato da bi došli do zmaja – objašnjava Mikulan.

Hoće li četvorka uz pomoć nekih novih saveznika uspjeti obraniti školu od zlih sila? Nećemo vam otkriti baš sve detalje kako biste mogli uživati u knjizi, no autor dodaje i zanimljivu činjenicu: na naslovnoj stranici romana nalazi se poznati preloški „pesjanek“!

– To je mitsko biće o kojem su se u donjem Međimurju pojavljivale razne legende poput one da živi u rijeci Dravi iz koje izlazi po zločestu djecu i neposlušne djevojke. U romanu „Zmaj ispod Staroga grada“ junaci su išli na školski izlet u Štrigovu, a ovoga puta u Prelog. Tamo su čuli za legende koje kažu da ih pesjanek želi – pojesti!

Na kraju romana najavio sam i treći dio, koji će se zvati „Noć crnoga sunca“ – kaže međimurski autor, koji je za prvi dio svoga dječjeg romana dobio Nagradu Artefakt (književna nagrada za najbolja literarna dostignuća u hrvatskoj spekulativnoj fikciji) te Nagradu „Mali princ“ (regionalna nagrada za dječju knjigu za jezično područje Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije).

„Riječ više!“

Mikulan je i potpredsjednik čakovečkog Ogranka Matice hrvatske. Glavni je urednik dvaju časopisa koje izdaje Ogranak: „Hrvatskoga sjevera“ i novoga književnog časopisa „Riječ više!“ Sredinom prosinca prošle godine čakovečki je Ogranak dobio novu mrežnu stranicu na kojoj možete pronaći aktualne informacije o svim aktivnostima koje provodi, kao i o planovima. Potkraj 2020. tako je izašao novi „Hrvatski kajkavski kolendar“, u kojem Mikulan također redovito surađuje.

– Izašao je 54. broj časopisa „Hrvatski sjever“, koji je dostupan za skidanje sa stranica Ogranka u PDF formatu. Časopis donosi sedam znanstvenih i stručnih članaka iz nekoliko znanstvenih područja: filozofije, povijesti, književne teorije, lingvistike/dijalektologije, informatike i metodike nastave. Možete ga besplatno spremiti na računalo ili čitati online – ističe.

Autori priloga su Damir Barbarić (“O živom zrenju prirode”), Ivan Vuk („Komisija ne smije iz sela otići, a da posao nije završen“. O nekim aspektima otkupa poljoprivrednih proizvoda u kotaru Čakovec 1945. – 1948. godine), Đuro Blažeka (“Pseudoanalogonimija između preloške skupine međimurskog dijalekta i prekomurskog književnog jezika”), Robert Šperanda i Krunoslav Mikulan (“Kršćanski i paganski simboli u djelima C. S. Lewisa, J. K. Rowling i M. Benini”), Anita Topljak i Predrag Oreški (“Opremljenost škola informacijskom i komunikacijskom tehnologijom za potrebe uvođenja predmeta Informatika kao obveznog predmeta u sklopu projekta ‘Škola za život’”), Veronika Brlek i Predrag Oreški (“Edukativni roboti i njihova primjena u obrazovanju”), Jasminka Prstec (“Vježbenički ERP u nastavi”), Vladimir Legac (“Prikaz knjige Lovorke Zergollern Miletić i Marije Lütze-Miculinić: ‘Hrvatsko-engleski rječnik školskoga jezika: priručnik za studente i nastavnike engleskoga jezika – prvi svezak’”) i Krunoslav Mikulan (“Josip Grgevčić – umjetnik, profesor, čovjek (in memoriam)”.

– Što se pak književnoga časopisa „Riječ više!“ tiče, početkom ove godine izašao je prvi broj. Osim mene, uredništvo čine i tajnica Ogranka Anita Novak, predsjednik Ogranka Ivan Pranjić te poznate međimurske književnice i članice Ogranka Petrana Sabolek i Vera Zemunić.

Časopis se sastoji od šest rubrika: prva je „Riječ urednika!“, a slijedi „Riječ pisaca!“ u kojoj su objavljena djela Lidije Deduš, – Slavice Gazibare, Ane Horvat, Željke Horvat Čeč, Mladena Kopjara, Andrijane Kos-Lajtman, Emilije Kovač, Miljenka Muršića, Tanje Novak, Ivana Pranjića, Petrane Sabolek i Vere Zemunić te moje malenkosti. U „Riječi kritike!“ nalaze se radovi Daniela Ciglarića i Emilije Kovač, dok u „Riječi susjeda!“ stoje djela susjeda iz regije Nure Suljkanović, Edine Šarić, Šime Ešića, Adijate Ibrišimović-Šabić te Mehmeda Đedovića.

Na kraju tu su rubrika koja dijeli ime s časopisom, „Riječ više!“, u kojoj o adaptaciji dijelova Krležine drame „Vučjak“ na kajkavski piše Đuro Blažeka, te „Riječ o suradnicima!“ – nabraja potpredsjednik čakovečke Matice. Kako je vidljivo, radi se o doista bogatu sadržaju, stoga preporučamo da nabavite sva spomenuta izdanja.

O autoru

Krunoslav Mikulan rođen je 24. veljače 1967. godine u Čakovcu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je engleski i njemački jezik te magistrirao i doktorirao englesku književnost. Najprije je radio kao nastavnik u srednjoj školi, a zatim se zapošljava na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu (danas čakovečki Odsjek Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu), gdje predaje jezične i književne kolegije na engleskom jeziku.

S predstavljanja prvoga dijela sage otprije godine i pol

Samostalno ili u suautorstvu objavio je niz znanstvenih i publicističkih radova s područja teorije književnosti, lingvistike, metodike nastave stranih jezika, hrvatske povijesti te numizmatike: šest znanstvenih monografija, dvije uredničke knjige, pet znanstveno-popularnih knjiga (od čega četiri na engleskom jeziku, tri u Velikoj Britaniji; dvije su prevedene na talijanski i češki, a jedna na španjolski), pedesetak članaka u znanstvenim i stručnim publikacijama te niz članaka u časopisima i novinama.

Od književnih radova objavio je dva romana za djecu, jedan roman za odrasle („Oklada u Titanicu“, Insula, 2006.), a priče, humoreske, putopise i pjesme objavljivao je u časopisu AKO te Hrvatskome kajkavskom kolendaru.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!