Mons. Radoš imenovan predsjednikom Odbora za migrante
Na 61. plenarnom zasjedanju Sabora Hrvatske biskupske konferencije održanom u Zagrebu 18. i 19. siječnja 2021. osnovan je poseban Odbor...
Rajčice pripadaju obitelji pomoćnica (Solanaceae), a bolesti koje ih napadaju karakteristične su po tome što se šire i po njenim brojnim srodnicima. Tako najčešće gljivične bolesti koje napadaju rajčicu često prije napadnu krumpir te se tek poslije prošire na rajčicu. Zato se općenito ne preporuča saditi rajčice i krumpir blizu jedne drugima.
Mnogi čim primijete neko žutilo lista ili smeđe mrlje na listovima rajčice pomišljaju na plamenjaču (peronosporu). Plamenjača (Phytophtora infestans), međutim, nije jedina bolest rajčice. Postoje i razne vrste pjegavosti koje uzrokuju različite gljivice i koje često ne moraju imati tako kobne učinke kao plamenjača. Ni sama plamenjača ne mora nužno biti bolest s kobnim posljedicama za rajčice, jedino u uvjetima previše vlage i kiše. Evo kako ćete sigurno znati razlikovati plamenjaču od ostalih gljivičnih oboljenja rajčice.
Na fotografiji na listu lijevo je plamenjača, a karakteristična je po sivkasto-bijeloj prevlaci na poleđini lista. Desno je pjegavost – jasno se vidi žutilo lista, smeđa mrlja, ali nema nikakve prevlake na poleđini lista. Plamenjača na rajčici i ostalim pomoćnicama se dakle raspoznaje na poleđini lista. Plamenjača se često s listova seli i na ostale dijelove biljke – stabljike listova, stabljike rajčice i na same plodove. Kod identifikacije plamenjače na plodu ipak treba biti oprezan, jer nisu sva crnila i propadanja plodova rajčice uzrokovana plamenjačom. Plamenjača se, doduše, često širi na plodove, ali možete biti sigurni da se radi o toj bolesti ako su zaraženi i listovi i stabljike. I crna ili koncentrična pjegavost (Alternaria solani) može uzrokovati propadanje plodova.
Osim zbog gljivičnih bolesti, promjene na plodovima rajčica također mogu nastati i zbog fizioloških razloga. Najčešće propadanje plodova uzrokuje vršna trulež plodova, a to je fiziološki poremećaj uzrokovan pomanjkanjem kalcija. Najčešće se javlja za vrijeme izrazito sušnih i izrazito kišnih razdoblja, kada radi nedovoljno (ili previše) vlage u tlu biljka ne može asorbirati sve potrebne minerale. Vršnu trulež lako ćete razlikovati na plodu od napada gljivičnih bolesti – vršna trulež pojavljuje se na vrhovima plodova, dok se gljivične bolesti mogu pojaviti na bilo kojem mjestu na plodu. Pojavljuje se i na paprici, najčešće tijekom suše.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, u protekla 24 sata u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda PCR metodom testirana je 221 osoba, od čega je evidentirano 12 pozitivnih slučajeva na COVID-19, što je 5,42 posto pozitivnih u odnosu na broj testiranja, priopćio je 7. ožujka županijski Stožer civilne zaštite.
U protekla 24 sata oporavilo se 14 osoba. Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 147.
Do danas su u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo uzeta 42.852 uzorka, ne računajući testiranja građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije.
Prema dnevnim informacijama Županijske bolnice Čakovec, ukupno je hospitalizirano 28 pacijenata pozitivnih na COVID-19.
U protekla 24 sata nije bilo novih prijema, a otpuštena su 4 pacijenta. Na invazivnoj respiraciji nema COVID pozitivnih pacijenata. U protekla 24 sata nema preminulih osoba.
U nedjelju, 7. ožujka, 7-dnevna incidencija u Međimurskoj županiji iznosi 75 pozitivnih na 100.000 stanovnika, odnosno 109 pozitivnih ako se ubroji dijagnostika na temelju kliničke slike i brzi antigenski testovi.
U proteklih 7 dana PCR metodom testirana je 1021 osoba, od kojih su bile 93 pozitivne te je postotak pozitivnih u odnosu na broj testiranja 9,1 posto.
S današnjim danom, u Međimurju je oko 8520 osoba primilo barem jednu vrstu cjepiva. U internetsku platformu za cijepljenje upisano je 19.549 osoba.
I ove je godine Dječji vrtić Potočnica sudjelovao je u nacionalnoj kampanji “Tjedan kolektivne sadnje stabala u Hrvatskoj 2021.” koji se održava u razdoblju od 1. – 7. ožujka.
Inicijativa “Zasadi drvo, ne budi panj!” pokrenuta je s idejom da svatko može zasaditi stablo i tako pridonijeti poboljšanju vlastite životne sredine, ujedno i borbi protiv klimatskih promjena. Želi se potaknuti građane, udruge, tvrtke i ustanove da diljem Hrvatske zasade što više stabala i time istaknu važnost i dobrobit drveća i zelenila.
Vrtni centar Iva Štefanec i Rasadnik Žižek Sveta Marija velikodušno su donirali Dječjem vrtiću sadnice kupine, maline, smokve i jasena. Djeca su zajedno sa svojim odgojiteljicama, ravnateljicom i općinskim načelnikom zasadili sadnice u dvorištu vrtića.