Tekst: Udruga Biovrt/Silvija Kolar-Fodor

Prve civilizacije nastale su upravo zahvaljujući činjenici što su ljudi počeli skupljati sjeme i organizirano uzgajati usjeve za svoju prehranu. Prekrasna biološka raznolikost usjeva za prehranu nastala je zahvaljujući trudu i radu nebrojenih poljoprivrednika koji su svake godine birali najljepše i najotpornije biljke s kojih su skupljali sjeme za iduće godine.

Svatko tko uzgaja hranu dobro zna kakvo sjeme i s kakvih biljaka mora skupiti, jer sigurno nitko nije toliko lud da skuplja bolesno sjeme i da si ugrozi opstanak i uzgoj hrane iduće godine.

Sjeme s PG-a

Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Tavanuša nije stručni pojam, nego pogrdni naziv pa ga je teško stručno odrediti. Odnosi se na zaraženo, neočišćeno i nekvalitetno sjeme žitarica koje su proizvođači sami uzgojili od sjemena sorata zaštićenih pravima oplemenjivača i nisu platili naknadu oplemenjivaču.

Tema farmerskog sjemena puno je kompleksnija i ne može se sve sjeme koje poljoprivrednici uzgajaju za svoje potrebe jednostavno proglasiti “tavanušom” i zabraniti… a to je upravo ono što se svim odredbama članka 16. u novom prijedlogu Zakona o sjemenju pokušava napraviti – ograničiti i kontrolirati upotrebu svoga sjemenja na OPG-ovima! Naime, iako su predviđena izuzeća za mala gospodarstva za doradu sjemenja, nakon zadnje dopune prijedloga Zakona on i dalje ne predviđa izuzeća za upotrebu registriranog sjemenja koja su navedena jedino za upis sorti na neku od sortnih lista i za ekološke poljoprivrednike, ali ne i za ostale.

Ovo nije nikakva direktiva, ni praksa EU. Upravo suprotno! Druge države nemaju toliko restriktivne zakone i omogućavaju svojim poljoprivrednicima korištenje vlastitoga sjemena, u nekim državama čak po olakšanim procedurama i prodaju!

Pravo korištenja vlastitoga sjemena osigurano nam je i odredbama Zakona o potvrđivanju Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu – gdje jasno piše da se ne smiju ograničavati prava poljoprivrednika na čuvanje, korištenje, razmjenjivanje i prodaju sjemena/reprodukcijskog materijala dobivenog na poljoprivrednim gospodarstvima.

Stoga udruge i nakon što je prijedlog Zakona o sjemenju upućen u saborski proceduru traže da se štetni članak 16. makne iz prijedloga novoga Zakona o sjemenju – zato što krši i odredbe međunarodnih zakona te osnovna ljudska prava! Započeli smo i direktno pregovarati s Ministarstvom poljoprivrede na zajedničkim sastancima.

Naglašavamo da se zakon treba baviti tržištem sjemenja, a ne ograničavati upotrebu vlastitog sjemenja na imanju jer to ne predstavlja tržište! A imat će itekako teške posljedice na očuvanje biološke raznolikosti i financijsku održivost malih OPG-ova.

Opširnije o svim spornim stavkama i analizu zadnje verzije prijedloga Zakona o sjemenju pročitajte na www.biovrt.com!