Piše: Silvija Kolar-Fodor, predsjednica Udruge Biovrt

Sorta se odnosi na grupu biljaka koje se odlikuju specifičnim osobinama, prilagođene su uvjetima određenog klimatskog područja i čije sjeme vjerno prenosi svoje osobine na potomstvo.

One su ključ opstanka mnogih starih sorata povrća. Iz godine u godinu možete uzgajati neku sortu i čuvati sjeme. Tako svako kućanstvo može čuvati sjeme raznih biljnih vrsta i sorti. Križanjem ili miješanjem sorti možemo dobiti hibride, ali i obrnuto. To je dugotrajan proces, ali suvremena znanstvena dostignuća olakšavaju taj proces.

Starinske i udomaćene sorte dugo se sade na određenom području, prilagođene su tlu i klimi te imaju specifičan okus. To su npr. turopoljski luk, lički krumpir, dobravski ljuk… Nisu često direktno porijeklom iz tog područja, ali dugo se tu uzgajaju. Ako želimo sačuvati i dalje istu sortu, trebamo paziti da ne dođe do križanja s srodnim vrstama kod skupljanja sjemenja.

U biologiji hibrid ili križanac je potomak dviju životinja ili biljaka različitih linija, varijeteta, sorti, kultivara, vrsta ili rodova. To potomstvo proizišlo je iz ukrštanja dviju genetički različitih jedinki. Hibridni organizmi u sebi sadrže osobine obaju roditelja. Vrlo često se miješaju pojmovi hibrida i GMO-a (transgene vrste). Hibridi i proces nastanka hibrida (hibridizacija) su prirodne pojave koje se spontano događaju u prirodi. I svi ljudi su hibridi.

Silvija Kolar-Fodor, predsjednica Udruge Biovrt – FOTO: Lucija Trupković

Moglo bi Vas zanimati:

Ministrica Marija Vučković u Murskom Središću na radionici o komasaciji

U Murskom Središću održana je radionica na temu komasacije, koja je bila namijenjena prvenstveno vlasnicima zemljišta, kako bi ih uputili...

Transgene GMO vrste mogu nastati samo u laboratoriju. Najčešća hibridizacija nastaje u okviru iste vrste ili roda. Tako su stvorene sve stare sorte voća, povrća i začinskog bilja, i svih biljnih vrsta. Danas možemo namjenski križati sorte koje želimo ili sorte i hibride (linije), kao i više hibrida. Hibrid nastao od njih može davati plodove koji su sočni i dobrog okusa. Hibridizacija se može dogoditi i među roditeljima koji ne pripadaju istoj vrsti ili rodu, ali takvi hibridi – potomci – “bastardi” su najčešće sterilni. Takvih slučajeva u životinjskom svijetu ima puno: najpoznatije su mula (kombinacija kobile i magarca) i mazga (kombinacija magarice i konja).

U biljnom svijetu hibridi – kultivari se označavaju kao F1 generacija. Oznaka F1 na vrećici sjemena povrća nema nikakve veze s GMO-om, samo vam govori da se radi o hibridu – kultivaru s poboljšanim osobinama kao što su veća rodnost, bolja obojenost plodova, sočnost ili okus, bolja otpornost na sušu i slične osobine. Hibridi ne prenose vjerno osobine u daljnjem uzgajanju: već u sjemenu F1 biljaka dolazi do cijepanja na sjeme koje sadrži više gena jednog ili drugog roditelja. Zato nisu toliko poželjni u organskom vrtlarenju u kojem samodostatnost želimo zaokružiti i na skupljanje vlastitog sjemenja. S hibridima to nije moguće i svake ste godine prisiljeni iznova kupovati sjeme. Brojne starinske i udomaćene sorte mogu imati brojne karakteristike koje ih čine vrijednima daljnjeg uzgajanja i očuvanja sorte.