Povežite se s nama

U fokusu

U subotu počinju upisi u srednje škole – jesu li osmaši spremni za nove izazove?

Prema odluci o upisu, na razini Hrvatske, planirano je ukupno 46.377 upisnih mjesta u 2133 razredna odjela

Objavljeno:

- dana

Piše: Hrvoje Kovač

Ove subote, učenici će elektroničkim putem preko mrežne stranice Nacionalnoga informacijskog sustava prijava i upisa u srednje škole birati gdje žele nastaviti svoje obrazovanje. Srednje škole diljem Hrvatske spremne su za upis nove generacije u prve razrede. Jesu li i učenici?

Raznim priredbama, aktivnostima i završnicama, škole su proteklog utorka obilježile kraj još jedne nastavne godine. Posebno su emotivno taj kraj doživjeli „osmaši“, mali maturanti pred kojima je izuzetno važan tjedan u kojem biraju buduće zanimanje i karijeru. Velika je to i važna životna odluka za toliko mlade ljude.

Svojevrsna „groznica subotnje večeri“ 25. lipnja zahvatit će brojne obitelji diljem Hrvatske kada započinju prijave obrazovnih programa koje će učenici birati elektroničkim putem. Konačne ljestvice poretka u ljetnom upisnom roku škole će objaviti 9. srpnja, nakon čega slijede i upisi u prve razrede srednjih škola.

Mjesta ima dovoljno

Osme razrede osnovnih škola Varaždinske županije i Grada Varaždina ove godine završava ukupno 1652-oje učenika. U osnovnim školama kojima je osnivač Varaždinska županija 1203-oje je učenika, a u osnovnim školama kojima je osnivač Grad Varaždin 436-ero učenika te 13-ero učenika u Katoličkoj osnovnoj školi svete Uršule. U novoj školskoj godini za učenike je osigurano 2041 mjesto u prvim razredima, što predstavlja 4 % u udjelu Republike Hrvatske.

U prvim razredima srednjih škola kojima je osnivač Varaždinska županija, njih 13, ukupno je 1885 mjesta u prvim razredima, dok je još 28 upisnih mjesta odobreno za Centar “Tomislav Špoljar” te Odgojni dom Ivanec.

U privatnim srednjim školama na području naše županije osigurano je 80 mjesta u prvim razredima u četirima razrednim odjeljenjima, dok će prve razrede Srednje škole Maruševec s pravom javnosti, kojoj je osnivač vjerska zajednica, moći upisati 48-ero novih učenika u dvama razrednim odjeljenjima – izjavio je Miroslav Huđek, pročelnik županijskog Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport.

Iz Varaždinske županije poručuju kako mjesta ima dovoljno. FOTO: Varaždinska županija

I dok je prijedlog Odluke o upisu učenika u I. razred srednje škole u školskoj godini 2022./2023. izazvao burne reakcije među ravnateljima brojnih manjih srednjih škola u Hrvatskoj, u srednjim školama Varaždinske županija nije došlo do ukidanja postojećih obrazovnih programa, pa ni u gimnazijama za koje svake godine vlada veliki interes osmaša.

Kakav je stav maturanata?

Slijedom pandemije bolesti COVID-19, Europska unija je 2022. godinu proglasila Europskom godinom mladih. Pandemija je bila osobito teško razdoblje za mlađe generacije. Budući da se društvo općenito oporavlja od njezinih posljedica, suradnja s mladima i razumijevanje njihovih bojazni ključni su za izlazak iz krize.

Već tijekom ožujka 2020. pandemija je natjerala mnoge škole na online oblik nastave s ciljem zaštite djece i učitelja. Iako je sigurnost učenika i nastavnika od najveće važnosti, internetsko učenje može utjecati na mentalno zdravlje tinejdžera. Premda je škola prvenstveno mjesto obrazovanja, ona je i središte društvenog života mnogih tinejdžera. Prelaskom u online okruženje, djeca se mogu osjećati usamljeno, nemotivirano ili obeshrabreno, jer im nedostaje redovita socijalna interakcija.

Prije bezbrižnog ljeta, još jedna obveza

Mnogobrojne studije pokazale su da socijalna izolacija može prouzročiti veće stope negativnih ishoda za mentalno i fizičko zdravlje pojedinaca. Manje socijalne interakcije mogu povećati osjećaj socijalne tjeskobe i pritisaka. Primjerice, tinejdžeri mogu biti zabrinuti zbog promjena u njihovom životu i u njihovim prijateljstvima, što može biti posljedica dulje izolacije.

Pred njima je sada još i odabir srednje škole koja će većini odrediti buduću karijeru. Nije to nimalo laka odluka i pitanje je znaju li učenici u toj dobi zaista što žele biti u životu. Imaju li sve potrebne informacije koje im trebaju kako bi zaista dobro odabrali? Varaždinska županija i ove im je godine ponudila brošuru „Odaberi svoju školu“, u kojoj na jednom mjestu pružaju osnovne informacije o školama.

Razgovarajući s nekoliko osmaša iz nekoliko škola, otkrivamo kako su njihovi stavovi i mišljenja podijeljeni oko spremnosti za ovu važnu odluku. Karla (15, Kamenica) želi upisati Prvu gimnaziju u Varaždinu – prirodoslovno-matematički smjer – jer sebe vidi kao programerku.

– Informacija o školi imam dovoljno. Nešto s interneta, nešto s predstavljanja srednjih škola, a najbolje sam informacije dobila od učenika koji pohađaju Prvu gimnaziju. Osjećam se spremnom i mislim da sam dobro odabrala, ali onda opet mislim kako je jako stresno donijeti takvu odluku sa samo 15 godina – objašnjava.

Alan, Jurica, Iva i Leticia s nestrpljenjem iščekuju subotu

Karla dodaje da danas možemo voljeti jednu stvar, a za četiri godine nešto u potpunosti drukčije, zbog čega joj je važno imati dobru podršku obitelji i prijatelja. S njom se slaže i Krunoslav (15, Višnjica), koji osjeća dodatni pritisak.

– Donekle sam spreman, no trta me, jer s toliko godina odlučujem za cijeli život. Mislim da je breme odluke malo preveliko zato što smo još premladi za to – naglašava Krunoslav.

No, ima i onih koji su oduvijek znali što žele upisati i što žele biti u životu. Jedan od njih je Alan (15, Viletinec), koji već duže vrijeme zna da je jedino što želi upisati Šumarska i drvodjeljska škola u Karlovcu, u kojoj se želi školovati za šumarskog tehničara.

– Znam da je škola relativno daleko od Lepoglave, ali to me zanima i to želim završiti. Nitko me nije gurao, nitko mi tu školu nije preporučio, već sam sam odlučio da je to smjer kojim želim ići – odrješit je Alan. Leticia (14, Lepoglava) pak zna da želi upisati gimnazijski program u Srednjoj školi u Ivancu, a sigurnost u odabir pruža joj sestrična koja pohađa taj smjer.

Jurica (15, Lepoglava) je još neodlučan oko izbora srednje škole, ali sve ga navodi na web dizajn u Elektrostrojarsku školu u Varaždinu.

– Proučio sam dostupne informacije na internetskoj stranici škole i odlučio pokušati u tom pravcu. Mislim da je to zanimanje s kojim mogu pronaći dobar posao – istaknuo je Jurica. Također zbog potencijalno dobroga budućeg posla, Iva (14, Lepoglava) želi postati fizioterapeutkinja. Informirala se o programu i odlučila se za to.

Jesu li mladi zaista spremni donositi važne odluke u dobi od 14 godina?

Društvo jednakih ishoda

Iako su želje različite, a njihovu će realizaciju naši mladi sugovornici tražiti u nekoliko gradova u Hrvatskoj, u jednome su složni:

– Premladi smo za tako važnu odluku! Htjeli bismo malo više vremena za odluku, pomoć dosadašnje škole oko usmjerenja i podršku roditelja – poručuju budući „prvašići“. Bojazan od nove okoline, novih izazova i prijatelja još uvijek je postojana, ali ipak s dozom optimizma gledaju na novo poglavlje svojih mladenačkih života.

Prije bezbrižnog ljeta, ostaje „groznica subotnje večeri“, u kojoj će jednim klikom potražiti bolju budućnost na svom putu obrazovanja. Nadamo se da će izabrati ono što žele i biti lideri sutrašnjice, jer ne trebamo graditi društvo jednakih prilika, nego društvo jednakih ishoda. Onih ishoda u kojima jednake šanse za uspjeh ima dijete koje dolazi iz rubnoga, depriviranog područja naše županije, kao i ono iz centra Varaždina. Sretno!

U fokusu

Kaznena prijava protiv pilota zločinačke JNA koji su raketirali Koprivnicu, a prije toga Varaždin i Čakovec

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.) podnijela je Državnom odvjetništvu RH kaznenu prijavu protiv N.N. počinitelja, odnosno pilota zločinačke JNA, koji su 7. listopada 1991. sa dva aviona (po promatračima) tipa „Jastreb“ oko 15,45 sati raketirali Koprivnicu, koja se nije nalazila u borbenoj, ratnoj zoni.

Cilj ovog zločinačkog napada bila je vojarna, koju su pripadnici JNA 30. rujna 1991. bez ispaljenog metka prepustili Hrvatskoj vojsci, u kojoj se tom prigodom nalazilo i zapovjedništvo i  nekoliko stotina vojnika slavne 117. Koprivničko-križevačke brigade.

>>Varaždin: ratnom pilotu Danijelu Boroviću svečano uručeno priznanje “Junak Domovinskog rata“

Međutim, sa avionima su napali   i područja oko vojarne nastanjene civilnim stanovništvom.

Tom prigodom smrtno je stradao David Piskor (izvan kruga vojarne), a nekoliko branitelja je ranjeno. Učinjena je i relativno velika materijalna šteta. Sve je moglo i mnogo teže završiti da pravovremeno i učinkovito nije svoj obol dala protuzračna obrana.

Važno je također istaknuti da su nakon Koprivnice ti ili drugi zločinački avioni raketirali i područje Čakovca i Varaždina, koji se također nisu nalazili u tzv. ratnoj zoni!

– U Beogradu su podigli optužnicu protiv četvorice hrvatskih ratnih pilota za navodne ratne zločine iz 1995. Oni očito znaju  tko je sve letio i činio ratne zločine na području Republike Hrvatske, pa će se stoga pretpostavljamo iznimno brzo sjetiti i optužiti  srpske, odnosno jugoslavenske ratne zločince koji su i u zrakoplovima ubijali i nanosili veliku štetu hrvatskom narodu, koji u to vrijeme nije imao ni osnovnog naoružanja, a kamoli ratne zrakoplove. Tm prije što je zločin-zločin. Nu, ako nije ratni zločin to što se 7. listopada 1991. dogodilo u Koprivnici, onda što je? – zapitao se Mladen Pavković, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata91. (UHBDR91.).

Nastavite čitati

U fokusu

Aerodrom Lučko zatvoren. Je li Varaždin letačima jedina (prava) alternativa?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Brojni problemi koji duže vrijeme opterećuju normalno funkcioniranje zagrebačkog Aerodroma Lučko, ovih dana su eskalirali do te mjere da je zatvoren za sve operacije do 31. kolovoza, a to se može i produžiti.

Kako javlja portal AvioRadar, najveći aerodrom generalnog zrakoplovstva u Hrvatskoj i dalje je zatvoren, i to usred ljetne sezone letenja. Odnosno, zatvoren je u razdoblju kada bi se na Lučkom da čekao red na polijetanje ili slijetanje.

Podsjećamo Aerodrom Lučko je u suvlasništvu/suoperatorstvu MORH-a i Aerokluba Zagreb. Grad Zagreb nema sekundarnog aerodroma, kao niti aerodroma za generalno zrakoplovstvo u pravom smislu te riječi.

Jedina prava – najbliža alternativa letačima koji već sele svoje avione je LDVA. Međutim, tek će se vidjeti hoće li varaždinski Parkovi ovu situaciju uopće znati iskoristiti.

Više o svemu pročitajte OVDJE

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje