U Varaždinskim Toplicama ovoga svibnja slave se dva jubileja – 30 godina od prvih Kukuljevićevih dana te 180. godišnjica od povijesnog govora Ivana Kukuljevića Sakcinskog koji je po prvi put na hrvatskom jeziku održao u Hrvatskome saboru 2. svibnja 1843. godine.
U spomen na hrvatskog velikana održavaju se tradicionalni Kukuljevićevi dani, a povodom dvaju jubileja, u subotu je u malom parku kod Spomenika hrvatskom jeziku u Varaždinskim Toplicama otkrivena bista Ivana Kukuljevića Sakcinskog.
Dragica Ratković, gradonačelnica Grada Varaždinske Toplice, zahvalila je članovima topličkog ogranka Matice hrvatske koji su desetljećima čekali i konačno dočekali ovaj povijesni trenutak.
– Ne smijemo zaboraviti na naše ljude, posebice na naše velikane koji su svojim djelima i govorima obilježili povijest nas Hrvata i u tu povijest utkali svoj neizbrisiv trag. Ponosna sam što smo otkrili bistu našeg sugrađanina koja će krasiti ovaj park i biti podsjetnik budućim generacijama da je ovdje, u našem kraju živio i djelovao tako veliki čovjek. Raduje me što se i ove godine u Varaždinskim Toplicama okupio velik broj djece i mladih koji su pokazali kako čuvati i njegovati svoj jezik i svoju povijest, a upravo je to cilj Kukuljevićevih dana – pokazati drugima što i kako znamo i koliko nam znači sve što je naše hrvatsko – kazala je gradonačelnica Ratković.
Stjepan Juranić, predsjednik ogranka Matice hrvatske Varaždinske Toplice, podsjetio je da su prvi Kukuljevićevi dani održani1993. godine, a dvije godine kasnije osnovan je ogranak Matice hrvatske pod čijim se okriljem od tada odvijala ova manifestacija.
– Ivan Kukuljević Sakcinski rođen je u Varaždinu, ali je svoje djetinjstvo proveo u Varaždinskim Toplicama. Bio je na župnom dvoru kod svećenika odakle je krenuo u školu te kasnije polazio gimnaziju u Varaždinu. Kukuljevići su živjeli su na brdu Tonimir povrh Varaždinskih Toplica, gdje je Antun Kukuljević kupio imanje na koje je dolazila ondašnja toplička društvena krema, pogotovo Ilirci, među kojima i Ljudevit Gaj – rekao je Juranić.
Bistu Ivana Kukuljevića Sakcinskog, rad akademskog kipara Vladimira Gašparića Gape, izvanrednog profesora na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, otkrila je saborska zastupnica Nadica Dreven Budinski, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića.
– Ivan Kukuljević Sakcinski svojim je nadahnutim govorom u Hrvatskome saboru postavio čvrst temelj onome što će uslijediti nakon četiri godine, kada je u Saboru 23. listopada 1847. godine usvojen zaključak da hrvatski jezik bude proglašen službenim. Ne smije se smetnuti s uma ni očuvanje hrvatskog jezika utkano u Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika iz 1967. godine – istaknula je Dreven Budinski.
Prema riječima saborske zastupnice, nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, hrvatski je jezik u modernoj hrvatskoj državi našao svoje mjesto i u Ustavu RH u članku 12, stavak1, jednom za svagda.
– Naš je jezik danas jedan od 24 službena radna jezika institucija Europske unije. Štiteći ga i ne zaboravljajući sve uloženo u njegovo očuvanje, najbolje afirmiramo vlastitu jezičnu baštinu i nacionalni identitet – rekla je Dreven Budinski.
Izjavila kako podržava inicijativu Matice hrvatske za donošenje novog Zakona o hrvatskom jeziku, naglasivši da je njihovo nacrtu Zakona potporu dao i Odbor za normu hrvatskog standardnog jezika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
– Očekujemo da će se nacrt Zakona uskoro naći i u javnom savjetovanju te nakon toga doći u Hrvatski sabor i nadam se da će zastupnici jednoglasno podržati – zaključila je zastupnica Dreven Budinski.
U Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“ u Karlovcu na pjesnikov je rođendan, 21. ožujka, održana svečana dodjela nagrada najboljima na drugom Natječaju „Na tragu pjesnika“, posvećenom velikom hrvatskom književniku Ivanu Goranu Kovačiću, poginulom u Drugom svjetskom ratu.
Natječaj je organiziran uz potporu Ministarstva kulture i medija RH. Varaždinski književnik Denis Peričić dobio je drugu nagradu za pjesmu „Što je preostalo“.
Prema procjeni stručnog povjerenstva, u kojem su bili Mojca Rapo Waite, Bruno Vojvodić i Nataša Vojnović, prvu nagradu osvojio je Tin Fresl iz Jastrebarskog, a treću Jelena Stanojčić iz Zagreba.
Na prošlogodišnjem, prvom izdanju ovog natječaja, prvu nagradu osvojio je upravo – Denis Peričić.
– Nakon prve i druge, volio bih iduće godine dobiti i treću nagradu! Pa da kompletiram te svoje ‘male Gorane’… Naravno, šalim se, ali nimalo se ne šalim kad kažem da svaka nagrada vezana uz Goranovo ime zauzima posebno mjesto u mom srcu. Organizatorima i stručnom povjerenstvu upućujem svoju duboku zahvalnost na ovom priznanju – ističe Denis Peričić kojem je ovo već 111. književna nagrada.
Dodjela 31. po redu glazbene nagrade Porin održana je u subotu, 23. ožujka.
Dvorana u zagrebačkom HoB-u bila je prepuna velikih, dobro poznatih i priznatih imena hrvatske glazbene scene, kao i onih koji „tek kreću“ na svoj glazbeni put. Crvenim tepihom prošetali su nominirani glazbenici zajedno s brojnim poznatim licima koja su se našla na ovogodišnjoj dodjeli u ulozi gostiju ili uručitelja najpoželjnije glazbene statue.
Veliki uspjeh na ovogodišnjem Porinu postigli su Berislav Šipuš i Vojko V sa suradnicima osvojivši po četiri statue Porina. Tri statue Porina pripale su Letu 3 i Tamari Obrovac sa suradnicima, a još jedna posebnost ovogodišnjeg Porina su i čak tri dobitnika u kategoriji Najbolja izvedba klasične glazbe.
U kategoriji Najbolja izvedba klasične glazbe su čak tri dobitnika, a u ovoj karegoriji nagrade su otišle i u Varaždin.
Među dobitnicima je Chorus angelicus, Capella Savaria, Dječji zbor glazbene škole u Varaždinu, Ivana Lazar, sopran; Tia Pikija, sopran; Sonja Runje, alt; Hugo Hymas, kontratenor; Franko Klisović, kontratenor; Emanuel Tomljenović, tenor; Grga Peroš, bariton; Krešimir Stražanac, bas; Zsolt Kalló; umjetnički voditelj; Capelle Savarie; dirigent: Anđelko Igrec, za skladbu „Johann Sebastian Bach: Muka po Mateju BWV 244“.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.