Povežite se s nama

U fokusu

U Varaždinskoj županiji dijete od 12 godina doživjelo moždani udar zbog pretjerane konzumacije energetskih pića

Foto: Ilustracija

Objavljeno:

- dana

U Varaždinskoj županiji čak 65 % učenika osnovnih škola i 85 % učenika srednjih škola konzumira energetska pića, pokazala je anketa koja je, na inicijativu Savjeta za zdravlje Varaždinske županije, provedena u 30 osnovnih i 10 srednjih škola na uzorku većem od 5300 učenika.

Rezultati ankete danas su, 11. listopada, u Županijskoj palači u Varaždinu predstavljeni ravnateljima škola i javnosti.

– Savjet za zdravlje Varaždinske županije, čiji su članovi ugledni zdravstveni radnici, pokrenuo je inicijativu za edukaciju mladih, njihovih roditelja te učitelja i profesora o štetnosti energetskih pića. Time su odmah reagirali na podatke liječnika pedijatara i djelatnika Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije, koji su uočili povećanu konzumaciju energetskih napitaka kod djece i mladih. Nažalost, ovo istraživanje je potvrdilo da (pre)veliki broj djece i mladih konzumira energetska pića, a da pritom uopće nisu svjesni opasnosti po svoje zdravlje. I u ovom slučaju znanje je moć. Varaždinska županija pružit će svu potporu Savjetu za zdravlje i našim školama kako bi naši mladi, njihovi roditelji te učitelji i profesori dobili točne informacije o štetnosti energetskih pića i mogućim posljedicama. Ovo predstavljanje rezultata je važan korak prema glavnom cilju, a to je svesti konzumaciju tih napitaka na minimum – istaknula je zamjenica župana Silvija Zagorec, koja je zahvalila Savjetu za zdravlje, županijskim upravnim odjelima za zdravstvo i prosvjetu te svim ravnateljima koji su se odazvali i pomogli u provođenju ankete.

Pročelnica Odjela za sestrinstvo na Sveučilištu Sjever, izv. prof. dr. sc. Marijana Neuberg napomenula je da podaci ankete nisu dobri ni ohrabrujući.

– Čak 65 % učenika osnovnih škola i 85 % srednjih škola konzumira energetska pića, što je alarmantno. Učestalost raste s dobi, dakle što su stariji to češće konzumiraju, pri čemu je konzumacija češća kod muškog spola. Na pitanje zašto konzumiraju energetska pića, najčešće su kao razloge naveli umor, manjak koncentracije te odmor nakon nekakve aktivnosti. Informacije o energetskim pićima, što je najžalosnije, dobivaju iz reklama i od prijatelja, a najmanje iz stručne literature ili pak od roditelja. Uznemirujuće je da je 20 % učenika osnovnih škola te 30 % učenika srednjih škola imalo ozbiljnije smetnje prilikom konzumacije, veliki broj imao je simptome od strane kardiovaskularnog sustava, tzv. stezanje u prsima, bol u prsima, ubrzani rad srca, a veliki broj se požalio na mučninu i povraćanje. Nije zanemariv broj da je 8 % učenika imalo smetnju zbog koje su se ozbiljno zabrinuli za svoje zdravlje. Varaždinska županija je svijetli primjer i primjer dobre prakse kako bi trebalo putem istraživanja naći pravi način edukacije. Edukaciju treba proširiti na učenike i na njihove roditelje, ne samo u školama nego i putem Savjeta za zdravlje i Savjeta mladih Varaždinske županije, ali i osoba iz javnog života koje mogu ukazati na zdrave stilove života te ukazati učenicima osnovnih i srednjih škola na štetnost konzumacije energetskih pića – istaknula je prof. dr. sc. Neuberg.

Zašto su energetska pića štetna i zašto nisu „bezazlena“, kao što se (pre)često pogrešno smatra, pojasnila je doc. prim. dr. sc. Spomenka Kiđemet-Piskač, specijalist neurologije, subspecijalist za kronične neurodegenerativne bolesti iz Opće bolnice Varaždin.

Spomenka Kiđemet-Piskač

– Nemili događaj u županiji, kada je osoba u dobi od 12 godina doživjela moždani udar koji se direktno mogao povezati s pretjeranom konzumacijom energetskih pića, potaknuo nas je da kontaktiramo pedijatre i specijaliste školske medicine te potom provedemo i ovu anketu. S obzirom da je sudjelovalo više od 5300 ispitanika, imamo doista reprezentativan uzorak. Kod nekog djeteta već jedno energetsko piće može izazvati neželjene učinke, a kod drugih su to dva do tri pića – upozorila je doc. Kiđemet-Piskač.

– Jedan energetski napitak sadrži 80 miligrama kofeina, što odgovara jednoj šalici kave, ali uz to sadrži taurin, ginseng, guaranu koji imaju psihostimulativni učinak sličan kofeinu, tako da su koncentracije tvari koje djeluju na lučenje adrenalina bitno veće nego u jednoj šalici kave. Uz to, ti napitci sadrže visoke doze šećera, što doprinosi razvoju pretilosti, a znamo da je pretilost mladih osoba još jedna pošast modernog doba s kojom se borimo. Dijete neće popiti kavu, a kamoli dvije ili tri, ali će zato popiti dva do tri takva slatka napitka jer nije upoznat s njegovim sadržajem – navela je doc. Kiđemet-Piskač.

Na odličnoj suradnji zahvalila je županijskim upravnim odjelima za zdravstvo i prosvjetu te ravnateljima osnovnih i srednjih škola, kao i dr. sc. Ivani Dvorski koja je pomogla u statističkoj obradi podataka te studentima sestrinstva Matiji Stipanu i Kristijanu Štefancu na unosu podataka.

Dodajmo da su prezentaciji rezultata ankete, uz ravnatelje, prisustvovali i župan Anđelko Stričak, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport dr. sc. Miroslav Huđek i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Ljubica Božić.

U fokusu

˝Koliko je Međimurje dobilo od države? Ne dovoljno u usporedbi koliko daje˝

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na sjednici Županijske skupštine Međimurske županije donesena je odluka o dobitnicima Nagrade Zrinski, a međimurska popevka dobila je svoj dan.

Također, vijećnici su dali suglasnosti za sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za veliki projekt revitalizacije Feštetićeva kaštela u Pribilsavcu.

-Po uspješno kandidiranom projektu, odobreno nam je stopostotno financiranje te po ovoj odluci Skupštine, ulazimo u projekt vrijedan više od 6.630.000 eura kojim ćemo još jednom dragulju naše kulturno-povijesne baštine udahnuti novi život i potom ga obnovljenog predati Općini Pribislavec na upravljanje – naglasio je župan Matija Posavec.

Jednako važna bila je i odluka o prodaji devet nekretnina u vlasništvu Međimurske županije, ukupne površine 96.008 kvadratnih metara, s početnom procjenom vrijednosti od 3.177.865 eura, koja je također donesena jednoglasno. Riječ je o nekretninama u Poslovnoj zoni Međimurje, na k.o. Pribislavec, namijenjenima izgradnji proizvodnih pogona.  Župan naglašava da interesa investitora ima, te se donošenjem ove odluke otvara put ozbiljnog pregovaranja sa zainteresiranim poduzetnicima, kako bi se nova radna mjesta što prije otvorila.

Na aktualnom satu je pak bilo pitanja o prometnoj infrastrukturi, ali i o tome koliko je ova Vlada uložila sredstava u Međimurju.

Vijećnik Željko Kofjač upozorio je da je, uz Nedelišće i Mursko Središće, i Šenkovec sve opterećeniji po pitanju prometa. Župan Međimurske županije Matija Posavec odgovorio je da je pri kraju proces rješavanja imovinsko-pravnih odnosa te da bi uskoro izvođač radova mogao biti uveden u izgradnju obilaznice Čakovec-Varaždin, te da se vjeruje da će se u Međimurje više ulagati kada je riječ o prometnoj infrastrukturi.

Vijećnik Zvonimir Siladi upitao je kada se i za što u Međimurje od države slilo 700 milijuna eura za razvoj, koliko je HDZ isticao u predizbornoj kampanji. Župan Posavec je dodao da bi volio političare državnog vrha viđati u Međimurju sve četiri godine mandata, a ne samo u kampanji  te da se nada da će nakon ovih izbora i Međimurska županija osjetiti više naklonosti-

-Nije da nismo ništa dobili od države, ali bilo je nedovoljno u usporedbi koliko dajemo kao gospodarski najrazvijeniji kraj Hrvatske – rekao je župan.

Vijećnica Andreja Marić  pohvalila je rukovodstvo Županijske bolnice Čakovec na angažiranju osam onkologa iz zagrebačkih klinika i bolnica, čiji će rad smanjiti liste čekanja. Zanimalo ju je i hoće li se graditi godinama najavljivana geotermalna energana, nakon što se odustalo od lječilišnog kompleksa u Draškovcu.

-Riječ je o privatnoj investiciji na koju nemamo utjecaja, jedino mi je žao nisu povučena sredstva iz EU fondova za uređenje termalnog lječilišta jer bilo je takvih natječaja – smatra župan Posavec.

Međimurska popevka dobila svoj dan

Vijećnici su odlučili da će se 28. studenoga obilježavati Dan međimurske popevke.

-To je datum na koji je 2018. godine UNESCO uvrstio međimursku popevku na reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva, datum kada je naša popevka dobila mjesto u svijetu koje svojom vrijednošću zaslužuje. Proglašenjem Dana međimurske popevke obvezat ćemo i naše odgojno-obrazovne ustanove da na taj datum dio nastave posvete programima usmjerenima na usađivanje zavičajne i umjetničke vrijednosti popevke djeci i mladima. Želimo naše blago njegovati i sačuvati i ova inicijativa je naš novi korak k tome – naglasio je župan pojašnjavajući prijedlog.

Skupština potvrdila dobitnike Nagrade Zrinski

Vijećnici su županije jednoglasno donijeli odluku o dobitnicima Nagrade Zrinski. Na svečanoj sjednici Nagradu Zrinski Međimurske županije za 2023. godinu primit će: dr. sc. Krunoslav Mikulan, i to za izniman doprinos u promicanju kulturnih vrijednosti Međimurja kroz umjetnička ostvarenja na području književnosti. Također, nagrada ide Željku Medvedu za dugogodišnji doprinos razvitku i promicanju tehničke kulture i tehničkog stvaralaštva te osobite uspjehe u radu s mladima. Marija Trstenjak primit će nagradu za dugogodišnji rad i doprinos u promicanju i razvoju kulturno – umjetničkog amaterizma i čuvanje folklornog i tradicijskog izričaja. Nagrada se dodjeluje i Košarkaškom klubu Rudar Mursko Središće za naročita sportska dostignuća na natjecanjima te podizanje sportske kulture građana. Socijalna zadruga Humana Nova primit će nagradu za značajan doprinos u djelatnosti gospodarenja tekstilnim otpadom, podizanje ekološke i društvene svijesti građana te jedinstveni model radne integracije osoba s invalidnošću i društveno isključenih skupina.

Na svečanoj sjednici bit će dodijeljene i Povelje Međimurske županije koje ove godine dobivaju Andrija Tekeli za doprinos razvoju gospodarstva, Dino Vlahek za postignuća u znanosti i razvoju računarstva, Jelena Tuksar za doprinos u obrazovanju te promociji područja tehničke kulture, Ivan Sokač za postignuća u književnosti kojima njeguje svoje međimursko nasljeđe u inozemstvu, te Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – podružnica Međimurske županije, Ogranak Mihovljan za predan rad i zalaganje za prava branitelja.

Nastavite čitati

U fokusu

Zar baš nitko ne može stati na kraj nasilju nad psima u romskim naseljima?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Okrenuli su se još jedni izbori, a za životinje u romskim naseljima Međimurja ništa novog.

Naime, još 2015. godine počeo je projekt lobiranja za zbrinjavanje pasa iz romskih naselja. Projekt je podržalo Ministarstvo poljoprivrede uz veliku pomoć Međimurske Županije i od 2018. godine je Ministarstvo poljoprivrede dalo velika sredstva gradovima i općinama u čijem su sklopu romska naselja, za kastracije i liječenja romskih pasa.

Od 2018. velikim trudom Zaštitarsko ekološke udruge Prijatelji životinja i prirode, koja vodi najveće hrvatsko sklonište za životinje u Čakovcu, te uz ogroman rad svih stručnih službi s područja Međimurja, dosad je iz romskih naselja spašeno preko 2800 pasa, velikim dijelom štenaca, trudnih kuja, ranjenih, bolesnih, prepunih parazita, uništenih pasa…

Još 2018. godine „obrađena“ su sva naselja i svi su psi sređeni, a velik dio njih je ušao u sklonište te na udomljavanje.

– No, vrlo brzo, a uslijed nedostajuće kontrole od strane gradova i općina naselja se ponovo pune novim psima koje stanovnici ne cijepe, ne mikročipiraju i ne kastriraju. 2021. godine kreće drugi krug zbrinjavanja psa iz romskih naselja i tada se ponovo psi u nekoliko naselja zbrinjavaju, ovaj put velikim dijelom u sklonište. U naseljima ostaju tek oni za koje postoje koliko toliko adekvatni uvjeti držanja. Uključuje se i veterinarska inspekcija, komunalni redari. Pišu se prekršajni nalozi, optužni prijedlozi, sudovi donose presude, kazne idu na naplatu i tu uglavnom sve staje. Jer većina stanovnika ima zaštićena primanja te im se kazne ne mogu naplatiti. U međuvremenu oni dovlače nove pse i nove pse i nove pse. Tijekom 6 kontrola u 2023. godini u romskom naselju Kuršanec pronađeno je novih 135 pasa koji su svi oduzeti i smješteni u sklonište radi daljnjeg udomljavanja. Zadnja kontrola je bila u studenom 2023. godine i naselje je opet puno novih pasa – ukazuju zgroženi prijatelji životinja.

Štoviše, ovih dana su iz skloništa objavili fotografije psa iz Paraga kojeg je mještanin A.H. namjerno pregazio autom. Pas je imao višestruke prijelome kralježnice i nogu. I umjesto da mu pomogne on ili njegov vlasnik, pustili su ga da se danima vuče u ogromnim bolovima po blatu!

– Tek su u petak, 19. travnja, zvali da se pomogne psu što nije obaveza skloništa jer je pas imao vlasnika. No otišli su po njega, ali mu nije bilo pomoći jer su ozljede bile preteške. On je samo jedan od stotina koji trpe strašne bolove i zlostavljanja tamo. Dok stanovnici nabavljaju stalno nove i nove. Puni su ih oglasnici na društvenim mrežama gdje se javljaju za svako objavljeno štene za udomljavanje. U ovom trenutku u romskim je naseljima opet oko 500 pasa koji trebaju pomoć. Opet su prepuni krpelja, štenci se porađaju u kojekakvim rupama i ako ih ne zatuku autima, stradaju od krpelja, zaraznih bolesti. Nabavljaju se poput plišanaca iz dućana djeci za igru, a čim porastu, ulica i snalazi se sam.  Kad postanu agresivni u potrazi za hranom, zovu da ih riješimo pasa. Koje su sami dovukli u naselja, uglavnom za igračke djeci. Pitamo se dokle će trajati ovaj teror i koliko nedužnih života treba ostati na njihovim ulicama dok ne osvijeste da su to živa bića koja boli, koja se boje, koja gladuju, isto kao i mi ljudi? Ovo nije više problem Županije niti gradova i općina, ovo je problem države koja dopušta da neki ljudi budu više privilegirani od ostalih, da za njih Zakon ne vrijedi i da ga je nemoguće provesti – ističe se u priopćenju Skloništa za životinje Prijatelji Čakovec.

U isto vrijeme država u potpunosti ignorira ogromno crno tržište pasa za prodaju koje se samo na najvećem hrvatskom oglasniku kreće u iznosima od 900.000 eura za dva mjeseca za koliko je napravljeno istraživanje.

– Sve to bez registracije djelatnosti, bez plaćanja i eura poreza, bez izdavanja računa. Na godišnjoj razini govorimo o prometu od pola milijuna eura samo na jednom oglasniku. Obraćali smo se nekoliko puta Ministarstvu gospodarstva, Poreznoj upravi – bez rezultata. Mnogi od takvih neprodanih štenaca na kraju završe na ulici, u skloništima ili romskim naseljima. Zakoni postoje, nitko ih ne provodi. I s pravom se pitamo – pa dokle će to svojim životima plaćati ova nevina bića, najveći čovjekovi prijatelji – zaključuju.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje