U dijelovima Hrvatske već se bere grožđe, a nikad raniju berbu očekuju i vinogradari na sjeveru zemlje
Na obroncima požeške zlatne doline počela je berba grožđa. U vinogradima jednog od najvećih hrvatskih proizvođača strojevi rade punom parom....
Naime, u tih pet godina ukupno je bilo 884 naleta motornih vozila na divljač, a najviše naleta bilo je u 2017. i 2018. godini, kada je evidentirano 214 odnosno 198 naleta.
Migracije divljači
U tome mjesecu unatrag pet godina vozači su najviše puta su naletjeli na divljač – ukupno 141 put, što je gotovo 100 % više od prosjeka u drugim mjesecima.
– U travnju su u tijeku totalne migracije srneće divljači, i to muške, koja označava svoj teritorij. U tome mjesecu daleko su najčešći naleti vozila na divljač, pa savjetujem vozačima budu oprezni – rekao je Robert Hunjak, tajnik Lovačkog saveza Varaždinske županije.
Na oprez je upozorila i varaždinska policija početkom travnja, kada su u samo jednom danu zabilježena čak četiri naleta motornih vozila na divljač.
Bilo je to u ponedjeljak, 8. travnja, kada su se naleti na srneću divljač dogodili u općinama Breznički Hum, Jalžabet, Breznica i Petrijanec.
– U cilju prevencije ovakvih i sličnih događaja, pozivamo vozače na maksimalni oprez na prometnicama Varaždinske županije, posebno u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima, a isto tako da prilagode brzinu kretanja vozila stanju i uvjetima na cesti te da poštuju postavljenu prometnu signalizaciju koja ih upozorava na moguće pojavljivanje divljači na cesti – istaknuli su tada iz varaždinske policije.
Iz Lovačkog saveza Varaždinske županije ističu da vozači često ne poštuju znakove koji im signaliziraju da obrate pozornost na mogući prelazak divljači preko ceste.
– Vozači često jure ne obraćajući pozornost da kad je uz cestu znak opreza „divljač na cesti“, trebaju smanjiti brzinu kako bi izbjegli nalet – dodao je Hunjak.
Ako pak, nažalost, dođe do naleta na divljač, u kojem najčešće dolazi do uginuća životinje i znatne materijalne štete na vozilu, najbolje je zvati policiju.
– Policija će napraviti očevid, a postoji model osiguranja od naleta vozila na divljač putem centralne police Hrvatskoga lovačkog saveza (generalna polica 25.000.000 kuna kod Croatia osiguranja), gdje lovačka društva Varaždinske županije sudjeluju s 250.000 kuna, pa će se vlasniku vozila nadoknaditi šteta – zaključio je Hunjak.
Iz varaždinske policije također pozivaju vlasnike domaćih životinja na poduzimanje odgovarajućih mjera u cilju sprečavanja zadržavanja domaćih životinja na cesti bez nadzora.
– Napominjemo da su vlasnici domaćih životinja (pasa, mačaka i dr.) dužni životinje držati pod nadzorom, odnosno držati ih u ograđenim dvorištima i poduzimati druge mjere da se iste bez nadzora ne zadržavaju na cestama. U slučaju naleta vozila na domaće životinje, u pravilu su odgovorni vlasnici domaćih životinja te je sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama za vlasnika životinja propisana kazna od 300 kuna – dodaju iz varaždinske policije.
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto.
– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.
Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto.
Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.
Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda.
Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada.
Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022.
Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj.
U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda.
Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.
U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja.
Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati.
Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.
Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike.
Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a
Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.
Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.