Koncerti  52. Varaždinskih baroknih večeri održani su u ponedjeljak navečer gotovo u isto vrijeme na tri različite lokacije.

Naime, po prvi su put Varaždinske barokne večeri gostovale u Valpovu, gdje je u tamošnjem dvorcu Pranau Normann nastupio Iberian Baroque ansambl.

– Varaždinske barokne večeri imaju svake godine svoju zemlju partnera iz inozemstva, no važno nam je i festival širiti po Hrvatskoj kako bi što šira publika imala prigodu uživati u baroknoj glazbi. Tako smo ove festivalske godine ostvarili suradnju s Valpovom u kojem je održan odlično posjećen koncert, a već za iduću godinu planiramo novo gostovanje, možda još u kojem drugom slavonskom gradu. Drago nam je što je ovaj prvi koncert bio tako dobro posjećen i zahvaljujem Ustanovi za kulturne djelatnosti „Ante Evetović Miroljub“ Valpovo, Turističkoj zajednici Grada Valpova te Gradu Valpovu na suradnji – istaknuo je ravnatelj Koncertnog ureda Varaždin Raymond Rojnik nakon koncerta kojem je prisustvovao zajedno s članom ovogodišnjeg festivalskog žirija prof. Davorom Brđanovićem. 

400-tinjak kilometara dalje, u Vinici sinoć je održan barokni koncert u tamošnjoj crkvi Svetog Marka evanđeliste na kojoj su nastupili sopranistica Gabrijela Hrženjak, Krešimir Lazar na baroknom violončelu i Krešimir Has na čembalu.

Varaždinski dio koncerata Baroknih večeri donio je i ove godine projekt „4. akademije“ u kojem je mentorica Laura Vadjon, redovna profesorica na Muzičkoj akademiji okupila mlade glazbenike iz akademija u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Puli u programu „Telemann“.

– Pripremili smo sedam točaka i predstavljamo prave mlade glazbene genijalce. Sjajno smo spojili na ovom koncertu i violiniste i odlične harmonikaše, bračeve i stvarno su svi oduševljeni što smo se okupili oko Telemanna, plodnog baroknog skladatelja koji je uvijek malo podcijenjen, pogotovo u Hrvatskoj. Stoga ja projekt Telemannija radim s Hrvatskim baroknim ansamblom već godinama, često i sa studentima i red je da dođemo i na Varaždinske barokne večeri, koje su broj 1. festival u Hrvatskoj – istaknula je voditeljica projekta Laura Vadjon.

Publika je do posljednjeg mjesta ispunila prostore Skupštinske dvorane u Županijskoj palači u Varaždinu, a koncert je prvotno bio planiran za održavanje u atriju palače, no zbog vremenskih prilika morao je biti premješten u unutrašnjost palače.

– Nekad davno u ovoj su dvorani održavali se balovi i glazbenici kada ovdje nastupaju hvale njenu akustiku, stoga nam je drago da možemo biti domaćin jednom od koncerata Varaždinskih baroknih večeri i uživati u muziciranju mladih glazbenika. Zahvaljujem Koncertnom uredu Varaždin koji nam je ponovno ukazao povjerenje i dao nam priliku da budemo domaćini jednom ovako prekrasnom koncertu – rekla je zamjenica varaždinskog župana Silvija Zagorec.

Programi 52. Varaždinskih baroknih večeri nastavljaju se večeras s četiri koncerta ponovno na različitim lokacijama. U Varaždinu će u 18 sati nastupiti ansambl Responsorium u crkvi Svetog Florijana, a u 20 sati u Koncertnoj dvorani varaždinskog HNK-a ansambl Izmir Barok, i to u povodu 30 godina diplomatskih odnosa Turske i Republike Hrvatske.

U Ludbregu u 19 sati u dvorcu Batthyany nastupa Iberian Baroque Ansambl, a u Križevcima u crkvi Svete Ane Trio Corrente. 

Zbor Via iz Varaždina izveo je u petak u crkvi sv. Mihaela Arkanđela u Zagrebu Hrvatsku misu B. Papandopula pod dirigentskim vodstvom Luke Šopara.

Uz zbor Via nastupili su vrhunski vokalni solisti iz Hrvatske: Tia Pikija, sopran, studentica solo-pjevanja na Konzervatoriju za glazbu i umjetnost u Beču, Martina Menegoni, mezzosopran, koja nastupa u opernim i koncertnim produkcijama diljem Hrvatske i inozemstva, Roko Radovan, tenor, solist opere zagrebačkog HNK i student na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i Matija Meić, jedan od vodećih hrvatskih baritona te solist opere u Münchenu.

Koncert je održan u sklopu devetnice uoči proslave zaštitnika župe sv. Mihaela, a na poziv župnika fra Gorana Rukavine. Publika koja je ispunila crkvu uživala je u zahtjevnim i veličanstvenim notama Hrvatske mise, antologijskog djela hrvatske zborske baštine, te je nagradila  izvođače dugim ovacijama i pozitivnim reakcijama.

– Hrvatska misa B. Papandopula je skladba koja svojim „dimenzijama“ (traje oko sat vremena) nadilazi okvire obreda mise, ali tekstualno, a velikim dijelom i glazbeno iz njega proizlazi. Nastala 1938. ili 1939. (autorovi zapisi o vremenu nastanka nisu jednoznačni) povodom jedne obljetnice pjevačkog društva Kolo (skladana je povodom 75. obljetnice društva, ali je praizvedena tek za 80. obljetnicu 1942. u Zagrebu), Hrvatska je misa pisana na (staro)hrvatskom jeziku i dosljedno slijedi tekst ordinarija mise. U glazbenom smislu skladba donosi sintezu raznovrsnih utjecaja. Kao djelo koje se naslanja na dugu tradiciju misnih uglazbljenja, Papandopulova misa sadrži recidive responzorijalnog (izmjena solista i zbora) i antifonalnog načina pjevanja (izmjena dviju grupa pjevača) koji u crkvenoj tradiciji sežu još u srednji vijek. Elementi onog prvog očituju se u dijaloškom tretmanu pojedinih solista u odnosu na zbor, a onog potonjeg u dijalogu grupe solista sa zborom te dvozborju u stavcima Svet i Blagosloven. Promatramo li je u užem povijesnom kontekstu, misa nastaje neposredno prije Drugog svjetskog rata, u vremenu nacionalnog skladateljskog stila obilježenog folklornim referencama ili glazbenim jezikom koji podsjeća na onaj folklorni. Ipak, elementi hrvatskog u Papandopulovoj misi vidljivi su više u nekom arhaičnom prizvuku i inspiraciji za njen nastanak (skladatelj sam navodi da ga je na skladanje nadahnula „iskonska ona crkvena pučka popijevka“) nego u konkretnim citatima narodnih napjeva ili imitiranju folklornog glazbenog izričaja – ističe Vedran Lesar, mag. musicol.

Zbor Via osnovan je 2009. godine te djeluje kao mješoviti zbor unutar župe sv. Vida u Varaždinu koji okuplja srednjoškolce, studente i mlade zaposlene ljude. Najbitniji aspekt djelovanja zbora je liturgijsko pjevanje na misama u župi te koncertno okupljajući i pjevače iz okolice Varaždina.

Zbor je samostalno izveo djela skladatelja svih stilskih razdoblja od F. Durantea (Magnificat), G. F. Handela (The ways of Zion), F. Schuberta (Misa u G-duru), C. Francka (Misa u A-duru) do Anđelka Igreca (Pjesme štovanja i hvale), B. Brittena (Ceremony of Carols). Osim koncertnih izvedbi u Varaždinu, zbor je gostovao i u Zagrebu, Cresu (Creske kulturne večeri), Medulinu, Čakovcu, Mljetu te u Szombathelyju (Mađarska) i Mariboru (Slovenija). Također, zbor je sudjelovao u humanitarnim koncertima u organizaciji hrvatske podružnice Marijinih obroka.

Posebno se ističe i suradnja s varaždinskim zborom Chorus angelicus i maestrom Anđelkom Igrecom te orkestrom Savaria iz Mađarske koja je rezultirala zajedničkom provedbom više velikih međunarodnih projekata koji uključuju koncertne izvedbe oratorija Stvaranje J. Haydna, oratorija Ilija F. Mendelssohna te kantate Carmina burana C. Orffa. Najveće ostvarenje zbora je samostalna izvedba Hrvatske mise Borisa Papandopula koja spada u najzahtjevnija i najvažnija djela hrvatske zborske baštine. Koncertna izvedba održana je u Peterskirche u Beču 2022. godine pod ravnanjem Luke Šopara i u suradnji s poznatim hrvatskim vokalnim solistima: Tijom Pikijom, Martinom Menegodni, Rokom Radovanom i Matijom Meićem.