Lumini centar radi 22. i 25. lipnja
Lumini centar u ponedjeljak, 22. i petak, 25. lipnja, radi prema niže navedenom rasporedu. Tih dana sve trgovine radit...
NAJAVLJUJEMO
U dvorani Graberje u Varaždinu će u petak, 31. ožujka, u 18 sati početi 5. festival “Djeca pjevaju”.
Na ovogodišnjem festivalu bit će izvedeno 20 novih autorskih dječjih pjesama.
– Ovo je jedinstvena prilika da vidite i čujete talentiranu djecu koja pjevaju nove autorske pjesme na festivalu! – ističu organizatori iz Udruge Festival.
Stručni žiri ove godine dodjeljuje tri nagrade za djecu od 6 do 10 godina i 3 nagrade za djecu od 11 do 15 godina.
Na ovogodišnjem festivalu nastupaju dva pjevača iz susjedne Slovenije, a prvi puta i predstavnici Gradišćanskih Hrvata točnije sestre iz sela Mjenovo (Kroatisch Minihof) u srednjem Gradišću. Uz to, nastupit će i Univerzalni plesni studio Feel iz Varaždina, Gabriela Hrženjak te prošlogodišnja pobjednica starijeg uzrasta Lora Breški.
– Ovogodišnji Festival Djeca pjevaju u Varaždinu snima VTV televizija, najavljuje ga Dječja televizija, a dolazi nam i ORF TV iz Austrije – najavljuju organizatori.
Ulaz je besplatan.
Nastupaju:
1. Patka – Darija Pintarić
2. Maleni veliki mravi – Matea Pofuk
3. Moj medo – Mirta Sajko
4. Svaki dan rođendan – Linda Šoštarek
5. Djed i unuka – Anja Vincek
6. Moje mačje oči – Lana Letnik
7. Nevrijeme – Lucija Jertec
8. Zeko – Andrea Kundija
9. Kao iz bajke – Lucija Pavlović
10. Zimska idila – Janja Malić
11. Beba – Petra Aračić
12. Mislim da volim Marka – Paola Režek
13. Đačko doba – Emina Ajhler
14. Mala Hrvatica – Anna i Sarah Fleishhacker
15. Prvi poljub – Stella
16. Lutka meni veli – Ela Novosel
17. Pravi Reper – Erik Kelin
18. Svaki dan je dobar dan – Sara Kučiš, Fran Hižak i Ela Foder
19. Djeda-Dora Mišak
20. Ti si zeznuo stvar-Mia Krklec i Sara Lukač
21. Selidba – Romina Kožić
Pjevače prati: Zbor Mali slavuji Društva Naša djeca iz Varaždina
Organizator: Udruga Festival www.udrugafestival.hr
Izvor:
Foto:
Zbog nedavnih potresa, u petak, 15. siječnja, u Ordinarijatu Varaždinske biskupije, održan je sastanak u vezi velikih statičkih šteta na crkvama na području ove Biskupije.
Sastanku su, uz biskupa mons. Božu Radoša, nazočili dr. sc. Vesna Pascuttini-Juraga, pročelnica Konzervatorskog odjela u Varaždinu, mr.sc. Ivan Špišić, dipl. ing. građ., statičar zadužen od strane Biskupije, te dr. sc. Mario Kopjar, predstojnik Ureda za liturgijski pastoral i sakralnu arhitekturu.
Na sastanku su dogovorene daljnje smjernice oko prijava oštećenja zaštićenih kulturnih dobara od potresa radi ulaska u centralnu evidenciju Ministarstva kulture i medija. Također je dogovoreno da se oštećenja, nastala potresom na kulturnom dobru, žurno pregledaju od strane statičara koji svojim elaboratom mora dati smjernice o načinu otklanjanja statičkih oštećenja.
Svi postupci provodit će se uz nadzor konzervatora Ministarstva kulture i medija.
Razorna snaga potresa, 28. i 29. prosinca 2020. godine uništila je velik broj građevina. Naime, od početka potresa u Biskupiju dolaze informacije iz župa o statički narušenim crkvama. Preglede u vezi statičkih oštećenja na konstrukcijama vode statičar mr. sc. Ivan Špišić i dr. sc. Mario Kopjar, koji su do sada pregledali i dokumentirali veliki broj statički narušenih crkava i župnih kuća.
Pregledima na području Koprivničko-križevačka županije nazočio je pročelnik Konzervatorskog odjela u Bjelovaru, Milan Pezelj, dipl. ing. arh.
Posebno se izdvaja župna crkva u Legradu, koja je zbog statičke nesigurnosti, a time i opasnosti po život, zatvorena, tj. stavljena izvan uporabe.
Župna kuća je također statički narušena. Stara župna crkva sv. Fabijana i Sebastijana u Varaždinu, koja je stradala u domovinskom ratu 1991. godine, potom obnovljena, ponovno je teško statički narušena potresom, te je zatvorena, ističe se u priopćenju Ureda za liturgijski pastoral i sakralnu arhitekturu.
Crkva u Jalžabetu, na kojoj se trenutno vrše statičke sanacije, dodatno je oštećena, te su vidljive veće pukotine u svodu iznad svetišta, te u lukovima. Puknuća na zidovima u dijelu prozorskih otvora, lukovima i svodovima, također su se pojavila na kapeli u Kelemenu (župa Jalžabet), dok je teže stradala kapela u Jakopovcu (također župa Jalžabet), u kojoj je istaknuti žbukorez, djelo Julija Merlića, koji je prilikom potresa jako oštećen, kao i statika kora, koji se nalazi iznad ulaza u prostor kapele. Zbog opasnosti, kapela u Jakopovcu je zatvorena.
Crkva u Bednji pretrpjela je znatne statičke štete na zvoniku, što je uzrokovalo vertikalne i dijelom horizontalne pukotine po čitavom objektu. Crkva u Gornjem Jesenju također je teže oštećena po čitavom svojem prostornom rasponu, a ta oštećenja ukazuju na znatna gibanja zvonika.
U lošem je stanju također župna crkva u Maruševcu. Dinamički utjecaj sila zvonika na zidove, potporne stupove, lukove, manifestirao se u pukotinama koje se nalaze na svim zidanim dijelovima crkve. Također je potrebno dodatno stabilizirati temeljnu konstrukciju. Dinamika zbog potresa vidljiva je i u župnoj crkvi u Lepoglavi, u dijelu lukova i svodova koji su vezani na objekt bivšeg pavlinskog samostana. Drugo oštećenje u župi Lepoglava, dogodilo se u kapeli sv. Ivana Krstitelja u Gorici.
U kapeli su izražene pukotine lukova i svodova te postoji opasnost od uništenja oltarne pale, koja je prvo umjetničko djelo I. Rangera iz 1731. godine. U župnoj kući u Lepoglavi dogodile su se enormne horizontalne pukotine uzrokovane pomacima krova. U nedalekoj Višnjici, čiju župnu crkvu također krase Rangerove freske, dogodila su se puknuća u trijumfalnom luku, svodovima, a posebno u prostoru iznad kora, koji je direktno vezan na gibanje zvonika.
U istoj župi teže je statički pogođena kapela u Zlogonju, koja se prostorno nalazi na području mogućeg klizanja, te je preporučeno da se kapela ne koristi radi opasnosti. Znatna oštećenja dogodila su se u župnoj crkvi u Donjim Mostima i u Štrigovi, gdje je došlo do višestrukih puknuća vidljivih na zidovima i svodovima lađe.
Župne crkve u Klenovniku, Macincu i Sv. Jurju na Bregu obilježene su karakterističnim kontaktnim gibanjima zvonika, čije su direktne veze sa lukovima i svodovima rezultirale puknućima. Iz spomenutoga, možemo zaključiti, da su puknuća izazvana gibanjima zvonika te lokalnim utjecajima. Na svim značajno oštećenim crkvama reducirana je zvonjava. Uz spomenute crkve, ističu se i veća oštećenja u zgradi Ordinarijata.
Međimurska županija objavljuje podatke o broju upisa rođenih i umrlih osoba te broju sklopljenih brakova i životnih partnerstava upisanih u državne matice rođenih, vjenčanih i umrlih te registar životnog partnerstva matičnih ureda Čakovec, Dekanovec, Kotoriba, Mala Subotica, Mursko Središće, Nedelišće, Prelog i Štrigova.
U državne matice rođenih u 2020. godini upisano je 1163 djece.
Od ukupnog broja, rođeno je 565 ženske djece i 598 muške djece te je od toga u braku rođeno 619 djece, a izvan braka 544-ero.
Po nacionalnoj pripadnosti rođeno je 855 Hrvata, 292 Roma te ostalih nacionalnosti 16.
Rođeno je 15 parova blizanaca.
U državne matice umrlih u 2020. godine upisano je 1350 umrlih osoba.
Od ukupnog broja umrlih osoba upisano je 688 žena te 662 muškarca.
Po nacionalnoj pripadnosti u maticu umrlih upisano je 1305 Hrvata, 21 Rom te ostale nacionalnosti 24.
U 2020. godini u državne matice vjenčanih upisano je 358 brakova.
Sklopljeno je 215 građanskih brakova te 143 vjerska braka s učinkom građanskoga braka.
U 2020. godini sklopljeno je 1 životno partnerstvo osoba istog spola.
Podaci Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko pravne poslove Međimurske županije – Odsjek za osobna stanja građana