Razočaranje za umirovljenike, dobili manji dodatak od očekivanog
Umirovljenici su u srijedu dobili još jedan Vladin dodatak, ali umjesto veselja, neugodno ih je iznenadio manji iznos od onoga...
U fokusu
U Varaždinu će ove godine usporiti rast cijena nekretnina, ali građevinski sektor i dalje će raditi punom parom
Prije samo sedam godina u Varaždinu ste za 1300 eura po četvornom metru mogli kupiti stan u novogradnji.
No, ta vremena su već jedno vrijeme iza nas i sada za te novce ne možete kupiti ni stariji stan kojem je potrebna gotovo kompletna adaptacija.
Što se dogodilo? Stručnjaci ističu da ljudi štede u nekretninama, odnosno zbog inflacije prebacuju novac iz štednje te za taj novac kupuju nekretnine.
Razlozi
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, novogradnja u Hrvatskoj je u trećem tromjesečju prošle godine poskupjela u prosjeku za 2,6 posto u odnosu na drugi kvartal, dok su u usporedbi s trećim tromjesečjem 2021. godine cijene ojačale za 17,4 %. Cijene postojećih stambenih objekata više su za 2,9 % na kvartalnoj, a 14.5 % na godišnjoj razini.
Dijana Mendek, voditeljica varaždinske agencije za nekretnine Men Ars ističe da je cijena nekretnina u Varaždinu unazad pet godina porasla za oko 40 %.
– U 2021. godini cijene nekretnina prosječno su porasle na godišnjoj razini za oko 15 %, a u 2022. godini također za oko 15 %, ali tu treba razdvojiti stanove od kuća i zemljišta jer su kuće i zemljišta uvijek jeftiniji i teže ih je prodati pa im i cijena sporije raste. Najveći rast cijena odnosi se na kvalitetne stanove u novogradnji jer je u odnosu na potražnju ponuda takvih stanova premala – objašnjava Mendek.
Cijene stanova u Varaždinu kreću se od 1300 eura za stanove za adaptaciju u starim zgradama pa do 2500 eura po četvornom metru za stanove u novijim zgradama. Cijene stanova u novogradnji kreću se od 2100 eura pa do iznad 3000 eura za kvalitetne smart home system stanove na ekskluzivnim lokacijama.
– Najveća je potražnja za stanovima manjih površina pa stanovi do 50 m2 postižu najviše cijene te za stanovima u novogradnji od kojih se većina proda u fazi pretprodaje – objašnjava Mendek.
U cijelom lancu gradnje nekretnina mnogo je segmenata.
Građevina
Oni koji grade nekretnine također imaju više cijene izvođenja radova. U prosijeku građevinske tvrtke u Varaždinu četvorni metar novoizgrađenog stana računaju oko 1250 eura, a tijekom ove godine građevinske tvrtke će i dalje imati pune ruke posla.
– Godišnje napravimo oko pet do šest zgrada. Riječ je o zgradama od šest do 30 stanova. Prošla godina bila je vrlo dobra, a kako sada stvari stoje izgleda da će ova godina biti još bolja. Već smo dogovorili sve poslove za prvih pola godina, a u tijeku je i dogovor poslova za kolovoz, rujan i listopad – ističe Nikola Fajfarić, direktor i suvlasnik tvrtke Fajfarić gradnja.
On ističe da se cijena željeza stabilizira, kao i cijena kubičnog metra betona, no očekuje da će preostale komponentne u budućnosti biti nešto jeftinije.
– Cijena cigle, knauf ploča, kamene vune, stiropora po meni su dosegle vrhunac i nadamo se da će kako će godina odmicati i cijena tih materijala biti povoljnija. No, najveći problem je, po meni, kronični nedostatak kvalificirane radne snage. To će nas dotući – ističe Fajfarić čija tvrtka zapošljava oko 30 radnika, a među njima je 20 stranih radnika.
Strani radnici
– Što se tiče stranih radnika uglavnom se radi o profilu radnika koji mogu raditi samo pomoćne poslove u građevini. Mnogo naših ljudi je otišlo raditi vani i iako mnogo ljudi gaji iluzije da će se vratiti, to se uglavnom neće dogoditi. Vani su ljudi odlično ekipirani i imaju bolje uvjete te teško da će se vraćati raditi u Hrvatsku – rekao je Fajfarić koji je i sam radio u Belgiji i Nizozemskoj kao poslovođa na gradilištu.
Fajfarićeva tvrtka ima mogućnost raditi i obrtničke radove na uređenju interijera, no to uglavnom ne rade.
Uređenjem interijera bavi se varaždinska tvrtka Protekt Standard. Oni rade potpuno adaptaciju interijera od zidnih i podnih obloga. Potom elektro instalacije, vodovod i odvodnju, grijanje, keramičarske i sanitarne radove, pa do završnih soboslikarskih radova.
– Cijena adaptacije ovisi o stanju objekta. Uglavnom vam se cijene po četvornom metru kreću od 300 do 350 eura po kvadratu – ističe Darko Geček, direktor tvrtke koja zapošljava sedmero ljudi.
Također, u njegov tvrtki zaposleno je dvoje stranih radnika. Kao najveći problem u proteklih godinu dana on ističe porast cijene materijala.
Adaptacija
– Plaće naših radnika porasle su za 25 % u zadnjih godinu dana. Cijena rada kod nas je porasla samo 5 %, a cijene materijala porasle su od 50 do 120 %. Nadam se da će se to donekle stabilizirati u budućnosti – dodao je Geček koji je vrlo optimističan za 2023. godinu.
– Imamo unaprijed ugovorenih poslova do lipnja. Ova godina će biti vrlo dobra za nas, no vidjet ćemo iduće godine za koju nisam preoptimističan – ističe Geček.
Slično mišljenje dijeli i Fajfarić.
– Gotovo sve poslove dosad dobivali smo na preporuku. Nisam se nadao da ćemo toliko posla imati ove 2023. godine, no iduće godine očekujem da će tržište malo zastati jer će se potražnja smanjiti – jasan je direktor građevinske tvrtke.
Procjene
Voditeljica tvrtke za prodaju i promet nekretninama predviđa da će već ove godine doći do usporavanja tržišta nekretnina.
– Za 2023. godinu predviđamo da će doći do određenog usporavanja rasta cijena nekretnina, a što se posebno odnosi na rabljene nekretnine jer se već sada osjeća sve veća razlika između traženih i realiziranih cijena. Što se tiče kvalitetnih stanova u novogradnji njihova cijena neće se bitno mijenjati jer je potražnja za takvim stanovima veća u odnosu na ponudu – zaključila Mendek.
Cijene u Međimurju do 1500, u Čakovcu i 2000 eura
Vrtoglavi rast cijena nekretnina nije zaobišao niti Međimurje. U odnosu na cijene iz razdoblja prije pandemije koronavirusa, današnje su i do 30 posto veće što se posebno odnosi na novogradnju. Po visini cijena prednjači grad Čakovec i šire gradsko područje. Kvadrat novogradnje na ovom području kreće se od 1400 do čak 2000 eura. Prije pandemije gornja granica u Čakovcu iznosila je 1500 eura po kvadratnome metru. Upravo zbog sve viših cijena na čakovečkom području, stanogradnja se zahuktala i u ostalim dijelovima Međimurja. Pritom novi kvadrati ne niču samo u gradovima Prelogu i Murskom Središću, već se novogradnja nudi i u nekoliko međimurskih općina. Potencijalni kupci se privlače osjetno nižim cijenama, pa tako, primjerice novogradnja na svega desetak minuta vožnje od Čakovca iznosi 1300 eura po kvadratnome metru. Da bi mladim obiteljima osigurali što povoljnije uvjete za kupnju novog stana, Grad Prelog je prije nešto više od godine dana započeo s projektom poticane stanogradnje. Uz državne subvencije za krajnje kupce cijena kvadrata trebala bi iznositi oko 1350 eura.
Cijena kuća i zemljišta u Varaždinu
Cijene kuća u Varaždinu kreću se od 600 eura po četvornome metru za kuće kojima je potrebna kompletna adaptacija pa do 1500 eura za kuće novije izgradnje.
– Cijene novoizgrađenih kuća koje se rijetko nađu u ponudi kreću se oko 2500 eura po kvadratu. Na cijenu kuća utječu i kvaliteta izgradnje, lokacija i raspored prostorija – ističe Mendek.
Slično je s građevinskim zemljištima u Varaždinu koje je teško pronaći.
– Cijenu građevinskog zemljišta formira namjena izgradnje, lokacija, površina i oblik zemljišta. Cijene građevinskih zemljišta kreću se od oko 50 eura na rubnim dijelovima grada pa do 300 eura po četvornom metru na atraktivnim lokacijama – zaključuje Mendek.
U fokusu
Državni revizori utvrdili hrpu nepravilnosti u poslovanju Međimurske županije
Revizori su u Međimurskoj županiji utvrdili poduži popis onoga što je napravljeno krivo, a Matija Posavec, u službenom očitovanju kaže da je dio nepravilnosti u međuvremenu već ispravljen.
Sada je objavljeno i službeno izvješće Ureda državne revizije u kojem mu se nalaže što sve mora promijeniti u poslovanju županije. Zbog utvrđenih nepravilnosti Međimurska županija je za 2022. dobila uvjetno mišljenje, piše n1info.hr.
Među ostalim, revizori su otkrili da u poslovnim knjigama Međimurske županije rashodi u iznosu od 2.837.430 kuna odnosno nešto više od 378 tisuća eura nisu evidentirani na propisanim računima Računskog plana. Osim toga, pogrešno su iskazani i u financijskim izvještajima.
Također, tijekom 2022. Međimurska županija naručila je razne usluge od tvrtki u svom vlasništvu. Računi su im plaćeni, no revizori su utvrdili da za gotovo 1,6 milijuna kuna odnosno oko 212 tisuća eura nije bilo priloženih specifikacija.
Otkriveni su i ozbiljni propusti u ugovoru o financiranju Županijske bolnice. U pitanju je ugovor za sufinanciranje dijela troškova projekta “Rekonstrukcija i opremanje bolnice za potrebe dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije”. Županija je, prema revizorskom izvješću, u prijašnjim razdobljima Županijskoj bolnici doznačila 8.343.804 kuna odnosno oko 1,1 milijun eura, a od 2021. prestala je plaćati preuzetu obvezu sufinanciranja. Krajem 2022. ostao je dug od 6,4 milijuna kuna odnosno oko 855 tisuća eura, ali on nije evidentiran u poslovnim knjigama niti je iskazan u financijskim izvještajima. Županijska bolnica je iz vlastitih sredstava podmirila ovaj iznos, umjesto Međimurske županije.
Više čitajte OVDJE.
U fokusu
Dario Pocedulić najbolji je mladi poljoprivrednik: poljoprivrednici su marginalizirani, a birokracija nas “ubija”
Prije desetak godina Dario Pocedulić, po struci prometni tehničar i njegova supruga Tamara, inženjerka odjevne tehnologije iz Gornjeg Kućana počeli su se baviti poljoprivredom.
Krenuli su skromno, no danas obrađuju 115 hektara zemlje. Na površini od 50-ak hektara uzgajaju heljdu, a na ostalim površinama pšenicu, kukuruz i uljarice.
Prije desetak dana Dario je proglašen najboljim mladim poljoprivrednikom u Hrvatskoj. Zašto su se započeli baviti poljoprivredom, zašto se odlučili za uzgoj heljde, koji problemi ga tište i koliko mu znači ova nagrada ispričao nam je 38-godišnji Dario Pocedulić.
Za početak. Koliko vam znači ova nagrada?
Svakako sam počašćen što sam odabran za ovogodišnjeg najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika na Izboru održanom prošloga tjedna u sklopu 6. Međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu. Do sada je OPG primio nekoliko priznanja, ali ovo posljednje je uistinu najveće. Ono je ne samo meni već i ostatku OPG-a, potvrdilo da uistinu idemo u dobrom smjeru s našim razvojem. A opet također je i izuzetna čast predstavljati svoju državu na Europskom Izboru za najboljeg mladog poljoprivrednika.
Kad i zašto ste se započeli baviti poljoprivredom?
Možemo reći da je kod Pocedulića poljoprivreda obiteljski zanat. Moj djed se bavio poljoprivredom, moj otac, a nekako sam se i ja odlučio primiti poljoprivrede. Nadam se da će jednoga dana moj posao preuzeti sin i nastaviti razvoj OPG-a. Kako su godine prolazile, a ja postajao stariji, odlučio sam malo konkretizirati naslijeđeni OPG i pokušat ga napraviti specifičnim. Mislim da smo supruga i ja to uspjeli. Danas prodajemo bezglutenske prerađevine Varaždinske heljde, od brašna, kaše, pahuljica, kiflica, mlinci, tjestenine, krekera, grizeva, do pufzrnca, hrskača i svake godine povećavamo paletu prehrambenih proizvoda od tradicijske “hajdine” sa modernim prizvukom. Naravno, osim prehrambenih proizvoda, u ponudi imamo i jastuke punjene ljuskicama Varaždinske heljde različitih dezena i namjena.
Inače, OPG je registriran 2006 godine i tada smo obrađivali nekih šest hektara. Postepenim razvojem, neprestanim ulaganjem i ulaskom u preradu i proizvodnju prehrambenih proizvoda, značajno smo povećali obradivu površinu koju prijavljujemo ove godine u Upisnik – na 115 hektara.
S kojim problemima ste se kao poljoprivrednik susretali i još se susrećete?
S površinski malim parcelama. I papirologijom, odnosno birokracijom. Postoji par apsurdnih birokracijskih situacija koje sam doživio posljednjih nekoliko godina koje su uistinu zbunjujuće, možda čak i zabrinjavajuće, no nekako smo ih uspjeli prevazići. Ne sumnjam da me takovih još neće pa barem desetak dočekati u nastavku mog poslovanja. I naravno, postoji onaj klasičan problem na koji mi ne možemo utjecati, a to je – vremenska prognoza. Prije nekih dva tjedna kod nas u Gornjem Kućanu je unutar dva sata tri puta padala tuča. U travnju. Što nas onda čeka kroz ljeto? Malo tu na negativnu stranu ide i doživljaj nekih sugrađana kojima je to sve zabavno. Nama poljoprivrednicima koji se bavimo isključivo poljoprivredom to nije nimalo zabavno. Mi živimo od plodova koji su nezaštićeni na poljima i ne, ne možemo ih nikako “prekriti čarobnim plaštem” i spriječiti štetu.
Koliko je poljoprivreda zahtjevna grana?
Svaki posao je toliko zahtjevan koliko se pojedinac odluči njime baviti. Meni, našem OPG-u je poljoprivreda jako zahtjevna jer mi uvijek želimo napraviti najbolje i sebe ulažemo maksimalno. No, nekad jednostavno i kad se trudimo, odričemo puno stvari koje su nekima normalne, jednostavno “nemamo sreće” jer bude otkupna cijena uroda duplo manja od prošlogodišnje i jedva da pokrijemo tekuće troškove, troškove sjetve, dorade, popravaka mehanizacije. No, ne posustajemo – slijepo se držimo one “bit će bolje” iz godine u godinu.
Zašto baš heljda? Što vas je inspiriralo da se počinjete baviti njezinim uzgojem?
Heljda se povijesno, tradicijski uzgajala u našem kraju. Zašto ne pokušat oživjet tradiciju, baštinu i ponudit sugrađanima prije svega jednu zdravu namirnicu, ali u modernim oblicima? I Udruga Hajdina je tu na čelu s Ružom Levatić i udrugari se trude očuvat lokalnu baštinu i tradicijsku kulturu naša četiri južna naselja Grada. Bitna je volja. A i nekako su prošla vremena bila ljepša, ljudi su se više družili, bilo je veće zajedništvo i manja užurbanost. A opet, ona poslovna činjenica jest da kad uđete u trgovinu, teško da ćete naći domaće proizvode od heljde na policama. Zato ih možete naći kod nas ili vam ih mi dostavimo besplatno u Varaždin.
Imate široku paletu proizvoda od heljde. Kako je s plasmanom tih proizvoda na tržište?
Sve naše proizvode je moguće naravno kupiti kod nas u “Kući Varaždinske heljde” u Gornjem Kućanu. Kako smo spomenuli, besplatnu dostavu imamo za naše sugrađane u Varaždinu. Osim toga, šaljemo proizvode doslovno po cijeloj Hrvatskoj uz prethodnu narudžbu putem naše web trgovine. Dostupni smo u trgovinama “Delikatesa Veronika” te s krekerima smo od prošle godine ušli u svima dobro poznate Lidl trgovine. Osim na taj način, našim proizvodima opskrbljujemo i nekoliko restorana na području Varaždina i bliže okolice, a također, možemo pohvaliti i najmlađe Varaždince, oni u školama između ostaloga i zahvaljujući gradskom projektu “Čarobna osmica” koji se provodi uz uz certifikat Ministarstva znanosti i obrazovanja, a u suradnji sa poznatim varaždinskim nutricionistima Anitom Car i Davorom Hostić, za obroke dobivaju i naše proizvode.
Godišnje proizvedete oko 40 tona heljde. Traži li se kilogram više Varaždinske heljde?
Da. Sugrađani su počeli prepoznavati Varaždinsku heljdu i zadovoljni su našim proizvodima. Prošle godine smo u jednom trenu ostali bez kaše pa onda bez kiflica. Jednostavno nismo uspjeli pripremiti toliku količinu koliko je u tom trenu tržište tražilo, a uvijek proizvodimo svježe, ne radimo robu za skladište.
Vi se ne bavite direktnom prodajom heljde ni otkupom, no većina heljde u Hrvatsku se uvozi. Je li riječ je o nekvalitetnoj heljdi?
Da li je nešto kvalitetno ili ne provjeravaju institucije zadužene za to. U smislu, da li je sukladno našim zakonima i pravilnicima. A posljednji glas daju kupci. Mi sami znamo prošetat po trgovačkim lancima i vidimo razne proizvode koji se uvoze kako iz EU, tako iz trećih zemalja. Kod toga je dosta nezgodno što u tim trećim zemljama najčešće nisu na snazi ista pravila i politike što se tiče zaštite i tretiranja usjeva, skladištenja i proizvodnje. I onda najčešće ti proizvodi budu jeftiniji. Koliko se kontrolira domaća proizvodnja, toliko bi se trebala ispitivati i kontrolirati uvozna koja se nalazi po trgovinama.
Kakav je po vama položaj poljoprivrednika u Hrvatskoj? Što se treba poboljšati?
Poljoprivrednici su po mom iskustvu marginalizirani. Na rubu društva. Nekima će biti smiješna ta izjava, ali ako je realno sagledate, shvatit ćete zašto. Na nama je da radimo na polju, u ne kontroliranim vremenskim uvjetima. Mi možemo uložiti mnogo u proizvodnju hrane, a zbog vremenskih nepogoda ili recimo pada cijene u tri mjeseca ostat ćemo bez prihoda. Ne samo od zarade nego i bez sredstava za sljedeću žetvu. Ne vlastitom krivicom. Isto tako, od poljoprivrednika koji radi najčešće po cijele dane, nevezano na nedjelje i svetke, se očekuje da ispunjava sve više i više papirologije.
Recimo, ja obrađujem nekih 115 hektara i to na otprilike 249 ARKOD iD-a, i sad prema novoj odluci sam trebao do svake njive doći traktorom. Pozicionirati traktor, vodeći pritom računa na njegovu poziciju u odnosu na neki prirodni marker, izaći van i fotografirati i geo tagirat ga. Sjest u traktor, doći do završetka te iste njive i ponovit postupak te potom učitat fotografije u aplikaciju, zatražit putem aplikacije dodjeljivanje zadataka od strane APPRRR-a. I tek nakon toga počet raditi na toj njivi. Posao koji radim cijeli život. Ja imam 249 takvih njiva. Ne znam tko je došao do te odluke, ali ona je sad postala opcionalnom nakon onih žustrih prosvjeda u EU.
Onda pak možemo i o kupcima malo, ne puno, samo malo. Imamo kvalitetan proizvod ali ne prodajemo na tržnici, nudimo besplatnu dostavu na adresu za narudžbe veće od 11 eura za Grad. I onda ljudi zovu i pitaju i kad im kažemo da smo u Gornjem Kućanu, onda nekad bude odgovor – a šteta što niste na tržnici. Nismo, i nećemo biti jer si ne možemo priuštiti stajati na tržnici jer mi kod kuće dok ne prodajemo, svaki dan proizvodimo svježe proizvode i planiramo kako povećati kvalitetu. Nisu poljoprivrednici bogati ljudi, samo su radišni.
Što još imate u planu u budućnosti?
Puno toga. Još sam mlad, ako me zdravlje posluži Varaždinska heljda će se proizvodit i prerađivat još dugi niz godina. Samo nebo je granica.
Varaždinska heljda
OPG Pocedlić uz pomoć i suradnju Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Varaždinske županije (dr. Mara Bogović i njenin tim) te same Varaždinske Županije (dr. Dragutin Vincek i njegove kolegice iz Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša), Agronomskog fakulteta i Ministarstva poljoprivrede 2021. godine uspješno je registrirao i uvrstio na sortnu listu “Varaždinsku heljdu” kao prvu hrvatsku sortu heljde. Danas je OPG Pocedulić njezin registrirani čuvar, uzgajivač i dorađivač.
Proizvodi bez glutena
Svi proizvodi OPG-a Pocedulić od Varaždinske heljde su certificirano bez glutena.
– Cilj nam je svake godine ponuditi sugrađanima jedan novi proizvod od heljde. Ove godine predstavljamo dva nova proizvoda. Jedan je već vani, a to su “Puf zrnca”. Izvrsna su sa jogurtom, fina, hrskava. Heljda je prirodno bez glutena, no lagano se kontaminira pa treba imati izdvojenu proizvodnju.
Inače se OPG svake godine s novim proizvodom prijavljuje na “Ocjenjivanje prehrambenih proizvoda” koje zajedno provode Prehrambeni i Agronomski fakultet iz Zagreba u suradnji naravno s Ministarstvom poljoprivrede. Do sada su naši krekeri te mlinci od Varaždinske heljde bili proglašeni najinovativnijim prehrambenim proizvodima. Kiflice i tjestenina su primile zlatnu diplomu a pahuljice brončanu. Veliko iznenađenje nam je stiglo prošle godine iz Bruxellesa za naše krekere, Zaprimili su medalju za izvrsnost i kakvoću, “Superior taste award**” od International Taste Instituta” a što je prvo takvo priznanje za jeda hrvatski OPG. I jako smo ponosni na to – ističe Pocedulić.
Crna kronikaprije 39 minuta
Varaždinka (71) godinu dana četala s muškarcem, on joj svašta napričao, pa mu je poslala 8000 eura
Život i društvoprije 2 sata
U Knegincu održana Zelena čistka povodom Dana planeta Zemlje
Sportprije 3 sata
Prebio roditelje kod Novog Marofa, a sud mu je kao olakotnu okolnost uzeo njegovo pijanstvo
Život i društvoprije 3 sata
FOI-jevi studenti ponovno su se okupili na trećim po redu Workshop Daysima
Život i društvoprije 4 sata
Autorica murala varaždinskih “PUMA“ oslikala i CRO Rafale koji sutra stižu u Zagreb
Sponzoriraniprije 2 tjedna
Pet Centar dolazi u Varaždin, a vi dođite na feštu otvaranja
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
Sponzoriraniprije 1 mjesec
Javni poziv Općine Maruševec
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
Sponzoriraniprije 1 mjesec
Beauty centar “Čarolija” i Regionalni daruju nekirurški lifting lica
Beauty centar “Čarolija” u Varaždinu i 7Plus Regionalni tjednik daruje dva puta jedan poklon bon. Riječ je o mezo liftu...
