Povežite se s nama

U fokusu

U Varaždinu detaljno objašnjeno kako će izgledati proces uvođenja eura u Hrvatskoj

Objavljeno:

- dana

U Varaždinu je 1. ožujka održana konferencija “Hrvatska kao dio eurozone”, koju su organizirali Vindija i Večernji list. O tome kako će izgledati uvođenje eura govorio je Zdravko Marić, ministar financija.

– Zakon o euru bit će upućen u saborsku proceduru. Građani i poduzetnici imaju puno pitanja. Smatram da je to dobro. Cilj nam je približiti sve detalje uvođenja eura. Smatramo da Hrvatska ima puno više koristi od uvođenja eura nego što je nedostataka. U razdoblju pred nama sve promjene i prilagodbe trebaju služiti da sve koristi još više naglasimo, ali i da potencijalne strahove svedemo na najmanju moguću mjeru. Građani su iskazali strah od inflacije te od zaokruživanja cijena naviše. Proteklih mjeseci svjesni smo da su inflatorni pritisci kudikamo viši s obzirom na globalnu situaciju nego oni vezani za euro – rekao je ministar.

Aktualne su teme konverzije, depozita, kredita i gotovog novca. Zakonom će biti sve razjašnjeno.

– Osnovno načelo zakona o euru je načelo zaštite potrošača, odnosno hrvatski građanin ne smije doći u nepovoljniji položaj nego što je to bilo prije eura. Na primjer, vaš kredit u kunama će se automatizmom 1. siječnja 2023. preračunati u eure. U prvoj godini dana od uvođenja eura bez naknade će se moći zamijeniti gotov novac u HNB-u, bankama, FINA-i i pošti, uz ograničenje broja novčanica po transakciji. Naime, bit će moguće zaračunati naknadu u slučaju ako se odjednom mijenja više od 100 novčanica ili 100 kovanica kune u jednoj transakciji. Kovani novac će se u HNB-u moći zamijeniti tri godine, a novčanice neograničeno. Ako se sjetite, kada smo mijenjali hrvatski dinar u kune, postajalo je ograničenje do kada se novčanice mogu zamijeniti. Proces uvođenja eura će se zaista odnositi na svakoga od nas. Euro uvodimo 1. siječnja 2023. pod uvjetom da dotad ispunimo sve uvjete. Važno je da tijekom razdoblja pred nama, do uvođenja eura, sve dobro pripremimo. Zajednički moramo nalaziti najbolja rješenja – objasnio je Marić.

Vindija

Predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schoefboeck tijekom panela prenio je iskustva ove banke s uvođenjem eura u drugim zemljama, a posljednja takva je bila Slovačka. Potvrdio je da se radi o iznimno zahtjevnom procesu, a prilagodba bankarskog sustava traje oko dvije godine.

– U Hrvatskoj ćemo to napraviti nešto brže. Mora se promijeniti cijeli IT sustav, svaki softver, bankomat i slično. To je i skup proces. Banke su već počele implementaciju. Teško je procijeniti koliko će to stajati bankarski sustav, ali između 80 do 100 milijuna eura. Uvođenje eura imat će pozitivan efekt na hrvatsko gospodarstvo – objasnio je Schoefboeck.

Andrej Grubišić, poslovni i financijski analitičar, smatra da je za Hrvatsku dobro što ulazi u europsko monetarno okruženje, ali i to što je članica NATO-a. Slaže se i da uvođenje eura ima smisla, da koristi nadilaze nedostatke. Smatra da je uvođenje eura prije svega politička odluka.

– Važno je da su bivše socijalističke zemlje, i one koje jesu i one koje nisu uvele euro, prestigle Hrvatsku po moći. Euro neće biti prepreka za rast standarda u Hrvatskoj, to će ovisiti o drugim stvarima – rekao je.

Nenad Klepač, predsjednik Uprave Vindije, potvrdio je da uvođenje eura znači određene koristi za gospodarstvo, ali i rast standarda za stanovnike. Smatra da će izvoz u eurozonu time biti olakšan.

– Proces uvođenja eura nije jednostavan, za nas znači puno prilagodbi. Moramo prilagoditi informacijske sustave za rad u financijskom dijelu i računovodstvu te softverska rješenja. To je skupo. O cjelokupnom procesu treba informirati zaposlenike i potrošače. Morat ćemo prilagoditi i ambalažni materijal, na primjer, povratne naknade, koja se sada označava u kunama – objasnio je Klepač.

Predsjednik Uprave Koke Stjepan Sabljak važnim u procesu uvođenja eura smatra poljoprivredno-prerađivačku industriju, kojoj država, po njegovim riječima, treba pomoći da postane konkurentnija.

– Izvozimo oko 20 % proizvoda, ali treba dizati konkurentnost. Treba dizati produktivnost i država treba prepoznati prave projekte prehrambene industrije. Poljoprivreda, prehrambena industrija i stočarstvo moraju postati strateški za Hrvatsku. U koronakrizi smo vidjeli koliko je to važno – rekao je Sabljak, napomenuvši velik potencijal Kokinih farmi za proizvodnju energije putem solarnih panela.

Proces uvođenja europske valute

Odredbama Prijedloga zakona o uvođenju eura utvrđena su razdoblja dobrovoljnog i obveznog dvojnog iskazivanja cijena. Razdoblje dvojnog iskazivanja je razdoblje u kojem se cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti (cijene robe, cijene usluga, vrijednosti i iznosa) istovremeno iskazuju u kuni i u euru. Očekuje se da će razdoblje dvojnog iskazivanja cijena započeti početkom rujna 2022. i završiti 31. prosinca 2023.

Gotov novac eura trebao bi biti pušten u optjecaj na datum uvođenja eura, 1. siječnja 2023.
Nakon datuma uvođenja eura u prvih 14 dana u optjecaju će prilikom transakcija gotovim novcem istodobno biti korišteni kuna i euro kao zakonska sredstva plaćanja. Prva dva tjedna nakon datuma uvođenja eura gotovinska će se plaćanja u Republici Hrvatskoj moći obavljati u dvjema valutama – kuni i euru. Građani će u tom razdoblju moći plaćati na prodajnim mjestima gotovim novcem kune i gotovim novcem eura, no trgovci će ostatak vraćati u gotovom novcu eura, osim iznimno kada to nije moguće iz objektivnih razloga, u kojem slučaju se ostatak može vratiti u gotovom novcu kune i gotovom novcu eura.

Fiksni tečaj konverzije Vijeće EU-a će objaviti otprilike šest mjeseci prije datuma uvođenja eura, i to je tečaj po kojem će se preračunavati kunske vrijednosti u eurske. Ali prema najavama ministra Marića, 1 euro trebao bi iznositi 7,5345 kuna.

Zamjena gotovog novca kune prema fiksnom tečaju konverzije moguća je tek od datuma uvođenja eura, ne prije. Prije datuma uvođenja eura u Republici Hrvatskoj moguće je gotov novac kune položiti na račune u bankama te će se s datumom uvođenja eura depozit u kuni automatski preračunati u depozit u euru prema fiksnom tečaju konverzije.

Nakon što Republika Hrvatska uvede euro kao službenu valutu i pristupi europodručju, hrvatske kovanice eura, odnosno kovanice eura s hrvatskim motivima, bit će jednako prihvaćene u svim državama članicama europodručja i izjednačene s ostalim kovanicama eura.

U fokusu

Milanović: Ovo nije državni udar, ovo je samo priprema. Hoće li mi uzeti putovnicu? Ti ljudi su opasni

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što se danas oglasio Ustavni sud, reagirao je i predsjednik Zoran Milanović.

Ustavni sud: Milanović ne može biti ni mandatar ni premijer!

Prvo se oglasio na svom Facebooku gdje je objavio fotografiju te napisao: Danas u 17 sati reći ću vam što mislim o onome što je u ime Ustavnog suda danas rekao HDZ-ovac Miroslav Šeparović. A do tada pogledajte kako HDZ donosi odluke tzv. Ustavnog suda.

Potom je na konferenciji za medije istaknuo da želi umiriti građane.

– Želim umiriti građane koji su ljuti. Volja građana će odrediti izvršnu vlast, a sigurno neće suci Ustavnog suda. Prije mjesec dana mogli su prijetiti, a ja sam se držao uputa i nisam htio ugroziti šanse SDP-a. To je bila prijetnja koja je mogla prouzročiti materijalne posljedice. Međutim, na Ustavnom sudu mogu govoriti što žele, ali ne mogu ništa napraviti! – rekao je Milanović.

Dodaje da Ustavni sud ne može ništa protiv volje građana.

– Reći ću samo da protiv toga nema pravnog lijeka. To je volja građana, Ustavni sud tu ne može ništa. Drugo, ne bih se složio da je ovo državni udar, ovo je priprema za udar. Ovo je samo priprema Ustavnog suda da Plenković dobije Sabor. Prije nego što krenemo razgovarati tko je mandatar, jako je važno da se konstituira Sabor. To su dva odvojena procesa. Ja moram sazvati konstituiranje 20 dana od objave službenih rezultata – rekao je Milanović,a prenosi Jutarnji list.

– Sabor može mijenjati zakone, donositi nove zakona, može u okviru Ustava raditi što hoće – promijeniti izborne zakone, ukinuti Lex AP, ali ja tu neću sudjelovati. Pozivam sve koji su do izbora biti antikorupcijska koalicija, koji su glasali protiv skandaloznih mjera, da pokažu dosljednost. HDZ će imati barem potpredsjednika Sabora, ali predsjednika ne. Ovo nije priča o meni, ja sam predsjednik Republike, ja ću poštivati Ustav, a mandat će dobiti samo onaj sa 76 potpisa – rekao je Milanović i dodao da će volja građana biti poštivana i da se tu Ustavni sud ne može ispriječiti.

– Hoće li mi zabraniti političko djelovanje? Hoće li mi uzeti putovnicu? Što je sljedeće? Ti ljudi su opasni, tako više ne može dalje. Hrvatski ljudi su glasali protiv toga. Onaj tko skupi većinu, taj će voditi našu zemlju za koju se isplati boriti – zaključio je Milanović.

–Ja ću čekati dok se većina skupi, tu su razumni rokovi. Postoji mogućnost da se akteri dogovore, razumijem stavove stranaka, ali situacije je komplicirana i teška. Ako Sabor ne bude uspješan, može se raspustiti. Nije da prijetim. Nadam se da se to neće dogoditi – rekao je na kraju.

Nastavite čitati

U fokusu

Ustavni sud: Milanović ne može biti ni mandatar ni premijer!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Danas je održana izvanredna sjednica Ustavnog suda oko rezultata izbora i angažmana predsjednika Milanovića na njima, nakon čega se predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović obratio javnosti.

– Upozorenjem od 18. ožujka pravodobno smo upozorili Milanovića da njegovo kandidiranje te isticanje njega kao kandidata je nespojivo s ustavnim položajem i načelom diobe vlasti. Upozoren je da mora odmah podnijeti ostavku ako se kandidira ili nastupa u javnosti kao budući kandidat. Pozivao je njega i SDP da odmah prestanu s aktivnostima, u skladu s Ustavom. Rečeno je i da će cijeli proces izbora biti pod strogim nadzorom. Ustavni sud primjećuje da je 20. ožujka DIP pozvao da se predsjednik suzdrži od direktnog sudjelovanja da se suzdrži te da se vodi računa o tome. Ustavni sud utvrđuje da je SDP postupao prema uputama, a Milanović se stavio u položaj sudionika izbora – rekao je Šeparović, a prenosi Jutarnji list.

Šeparović je rekao i da Milanović ne može biti mandatar Vlade ni premijer.

– Iako nije podnio ostavku, Milanović je nastupao kao kandidat. Takvim izjavama ne samo da nije poštivao upozorenja suda, nego je doveo u pitanje vladavinu prava. Stoga Ustavni sud utvrđuje da se predsjednik svojim izjavama i ponašanjem, doveo u poziciju da ne može biti mandatar za sastav buduće Vlade niti predsjednik Vlade, rekao je Šeparović.

– Te dvije pozicije se isključuju i upozoravamo sudionike svih izbora da pri predlaganju budućeg mandatara moraju biti svjesni te činjenice. I po potrebi donijet ćemo posebnu odluku. Ustavni sud od 18. ožujka nije htio dodatno utjecati na volju birača. Ovo priopćenje i upozorenje donijeli smo na sjednici, 9 sudaca bilo je za, 3 su bili protiv, a Ingrid Antičević bila je odsutna – rekao je.

Na pitanje novinarke može li Milanović dati ostavku pa biti mandatar, Šeparović je odgovorio da je on pravodobno upozoren.

– On ostavku nije podnio i sada je gotovo. Ne može više biti mandatar, Ustavni sud bi takvu odluku mogao poništiti. Po potrebi će Ustavni sud donijeti posebnu odluku – rekao je Šeparović.

– Ako 76 zastupnika želi da bude mandatar, Ustavni sud će odlučiti hoće li tu odluku poništiti običnom većinom i to na temelju općih nadzornih ovlasti kao čuvara Ustava i na temelju prethodnih upozorenja – napomenuo je Šeparović.

Rekao je da Milanović ne može biti mandatar ni u jednom slučaju “jer nije na vrijeme dao ostavku”.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje