Povežite se s nama

Kultura

U Varaždinu hommage Vatroslavu Jagiću uz 180. obljetnicu rođenja filologa-slavista svjetskoga ugleda

Objavljeno:

- dana

U sklopu Srijede u Muzeju, 6. lipnja, u palači Herzer (GMV Franjevački trg 10), održava se predavanje posvećeno jezikoslovcu Vatroslavu Jagiću, kojim Gradski muzej Varaždin obilježava 180. obljetnicu rođenja i 95. obljetnicu smrti toga filologa-slavista svjetskoga ugleda.

Vatroslav Jagić (Varaždin, 6. srpnja 1838. – Beč, 5. kolovoza 1923.), znameniti filolog i najvažniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća i prve četvrtine 20. stoljeća, proveo je u rodnom Varaždinu kratak dio svoga životnoga i radnog vijeka.

Unatoč tome, kontakte s domovinom održavao je cijelog života, a prikazima i kritikama javno je reagirao na mnoga pitanja u društvenom, kulturnom i političkom životu Hrvatske.

Pred smrt Jagić je dovršio svoju opsežnu biografiju na njemačkom (Erinnerungen aus meinen Leben) i hrvatskom jeziku (Spomeni mojeg života). Bazirana na sjećanjima o događajima iz profesionalnoga i osobnog života, kao i na bogatoj korespondenciji sa suradnicima i prijateljima, biografija nas upoznaje s ljudima i običajima u sredinama u kojima je živio i radio, a to su Varaždin, Zagreb, Odesa, Berlin, Sankt-Peterburg i Beč, i s prijateljima kao što su Rački, Mažuranić, Kukuljević Sakcinski, Kurelac, Daničić, Miklošić.

Rođen u Varaždinu, u obrtničkoj obitelji, školovao se u rodnom gradu i Zagrebu, a nakon završenog studija klasične filologije u Beču 1860. radio je kao profesor na zagrebačkoj gimnaziji. Započeo je jezikoslovna istraživanja u arhivima i zbirkama rukopisa i uključio se u rasprave o standardima hrvatskog jezika. Kao i mnogi njegovi suvremenici bio je žrtva političkih događaja nakon Nagodbe i mađarizacije te je 1870. dobio otkaz i bio prisiljen napustiti domovinu.

Kao profesor slavistike predavao je na sveučilištima u Odesi, Berlinu, Sankt-Peterburgu i od 1886. do umirovljenja 1908. u Beču. Objavio je više od 700 radova, u Zagrebu je pokrenuo časopis Književnik, a u Berlinu Archiv für slavische Philologie (Arhiv za slavensku filologiju), koji je uređivao 45 godina. Umro je 5. kolovoza 1923. u Beču.

Tijelo mu je preneseno u Varaždin, gdje je uz počasti sahranjen 12. kolovoza 1923. godine. Jagićeva kći Stanka Rešetar i sin Nikola darovali su nakon očeve smrti dio njegove ostavštine varaždinskomu Muzealnom društvu za fundus budućeg Muzeja.

Danas zbirka ima 665 predmeta. Sastavljena je od rukopisa, tiskanih djela, odličja, osobnih predmeta i umjetničkih djela. Jagićeva unuka Sonja Budak rođ. Rešetar Muzeju je 1961. darovala djedove obiteljske fotografije, povelju za novije plemstvo cara i kralja Franje Josipa I. te brončanu plaketu s Jagićevim likom, rad kipara Rudolfa Valdeca.

Predavanje o Vatroslavu Jagiću pripremila je muzejska savjetnica u GMV-u Ljerka Šimunić. Program počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.

 

Kultura

Denis Peričić u Karlovcu primio svoju 111. književnu nagradu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“ u Karlovcu na pjesnikov je rođendan, 21. ožujka,
održana svečana dodjela nagrada najboljima na drugom Natječaju „Na tragu pjesnika“,
posvećenom velikom hrvatskom književniku Ivanu Goranu Kovačiću, poginulom u Drugom
svjetskom ratu.

Natječaj je organiziran uz potporu Ministarstva kulture i medija RH. Varaždinski književnik Denis Peričić dobio je drugu nagradu za pjesmu „Što je preostalo“.

Prema procjeni stručnog povjerenstva, u kojem su bili Mojca Rapo Waite, Bruno Vojvodić i
Nataša Vojnović, prvu nagradu osvojio je Tin Fresl iz Jastrebarskog, a treću Jelena Stanojčić
iz Zagreba.

Na prošlogodišnjem, prvom izdanju ovog natječaja, prvu nagradu osvojio je upravo – Denis
Peričić.

– Nakon prve i druge, volio bih iduće godine dobiti i treću nagradu! Pa da kompletiram te
svoje ‘male Gorane’… Naravno, šalim se, ali nimalo se ne šalim kad kažem da svaka nagrada
vezana uz Goranovo ime zauzima posebno mjesto u mom srcu. Organizatorima i stručnom
povjerenstvu upućujem svoju duboku zahvalnost na ovom priznanju – ističe Denis Peričić kojem je ovo već 111. književna nagrada.

Nastavite čitati

Kultura

Nagrada Porin za zbor Chorus angelicus i Dječji zbor glazbene škole u Varaždinu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Glazbena škola u Varaždinu/Facebook

Dodjela 31. po redu glazbene nagrade Porin održana je u subotu, 23. ožujka.

Dvorana u zagrebačkom HoB-u bila je prepuna velikih, dobro poznatih i priznatih imena hrvatske glazbene scene, kao i onih koji „tek kreću“ na svoj glazbeni put. Crvenim tepihom prošetali su nominirani glazbenici zajedno s brojnim poznatim licima koja su se našla na ovogodišnjoj dodjeli u ulozi gostiju ili uručitelja najpoželjnije glazbene statue.

Veliki uspjeh na ovogodišnjem Porinu postigli su Berislav Šipuš i Vojko V sa suradnicima osvojivši po četiri statue Porina. Tri statue Porina pripale su Letu 3 i Tamari Obrovac sa suradnicima, a još jedna posebnost ovogodišnjeg Porina su i čak tri dobitnika u kategoriji Najbolja izvedba klasične glazbe.

U kategoriji Najbolja izvedba klasične glazbe su čak tri dobitnika, a u ovoj karegoriji nagrade su otišle i u Varaždin.

Među dobitnicima je Chorus angelicus, Capella Savaria, Dječji zbor glazbene škole u Varaždinu, Ivana Lazar, sopran; Tia Pikija, sopran; Sonja Runje, alt; Hugo Hymas, kontratenor; Franko Klisović, kontratenor; Emanuel Tomljenović, tenor; Grga Peroš, bariton; Krešimir Stražanac, bas; Zsolt Kalló; umjetnički voditelj; Capelle Savarie; dirigent: Anđelko Igrec, za skladbu „Johann Sebastian Bach: Muka po Mateju BWV 244“.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje