Nezaboravan doživljaj kupnje u trgovini u koju smiju doći svi članovi obitelji
Pet Centar, popularni lanac trgovina specijaliziranih za njegu kućnih ljubimaca, otvorio je u subotu u Varaždinu svoju jubilarnu dvadesetu trgovinu...
Prof. dr. sc. Rudolf Lončarić rođen je 6. prosinca 1932. godine u Varaždinu, gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju. Nakon završene gimnazije upisuje građevinski odsjek Tehničkog fakulteta u Zagrebu na kojemu je diplomirao 1958.
Iste godine se zapošljava u GP Zagorje Varaždin, čiji je bio stipendist tijekom studija. U poduzeću Zagorje radi prvo u svojstvu rukovoditelja gradilišta, a nakon toga tehničkog direktora. U tom razdoblju rukovodi i sudjeluje u izvedbi mnogih objekata u Varaždinu, poput Vodotornja, Dječje bolnice Medicinskog centra, stambenog naselja u Vrazovoj ulici, proizvodne hale u Varteksu, palače pravde i dr.
Početkom 1967. odlazi na rad u Njemačku gdje je tehnički direktor firmi-kćeri GP Zagorja, Interbau u Kölnu i Tradimpex u Münchenu. Nakon pet godina provedenih
u Njemačkoj krajem 1971. godine se vraća natrag u Varaždin, a iste godine počinje predavati olegij „Građevinarstvo“ na RGN fakultetu, Višoj geotehničkoj školi u Varaždinu. Nakon smjene uprave u kombinatu Zagorje 1973. godine preuzeo e na godinu dana dužnost vršitelja dužnosti direktora, a od 1976. do 1982. obavljao poslove i dužnosti generalnog direktora.
Dužnost generalnog direktora Zagorja obavlja do 1982. godine, kada postaje predsjednik općine grada Varaždina u jednogodišnjem mandatu. Nakon prestanka mandata predsjednika općine, 1983. počinje raditi u građevinskom institutu – Fakultetu građevinskih znanosti Zagreb u svojstvu tručnog savjetnika u Zavodu za organizaciju i ekonomiku građenja, Poslovnoj jedinici Varaždin.
Istovremeno postaje voditelj Građevinskog studija Fakulteta građevinskih znanosti u Varaždinu.
Nakon što je 1991. rasformiran Građevinski institut ostaje zaposlen na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u zvanju izvanredni sveučilišni profesor, a od 1997. u zvanju redovitog profesora.
U razdoblju od 1988. do 1992. godine obavljao je dužnost dopredsjednika Skupštine Sveučilišta u Zagrebu, te zatim dužnost predsjednika Skupštine Sveučilišta u Zagrebu i predsjednika Predsjedništva.
Nakon reforme Sveučilišta, od 1994. godine je na dužnosti prvo pomoćnika rektora, a kasnije prorektora Sveučilišta za investicije i materijalna dobra (ovu dužnost obavlja sve do umirovljenja 2004. godine).
Također, od 1998. do 002. godine obavlja dužnost pročelnika Zavoda za organizaciju i ekonomiku građenja na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Znanstvenim radom prof. Lončarić se počeo baviti 1960. godine. U tijeku svoje karijere sudjelovao je na mnogim domaćim i međunarodnim nanstvenim i stručnim skupovima na kojima je objavio stotinjak znanstvenih i stručnih radova.
U tim radovima sadržane su tri monografije: „Građevinarstvo“ objavljena 1976., „Organizacija izvedbe graditeljskih objekata“ objavljena 1995. godine, te „Dimnjak kulturno-povijesni i tehnički element hrvatskog graditeljstva“.
I u mirovini se bavio znanstvenim i stručnim istraživanjem, sudjelovao je na simpozijima i znanstvenim tribinama te objavljivao radove u znanstveno-stručnim časopisima.
Uz sve navedeno, prof. Lončarić je obavljao i niz drugih javnih i društvenih funkcija – bio je član Upravnog vijeća Visoke učiteljske škole Čakovec, predsjednik Nadzornog Odbora Hrvatske komore arhitekata i inženjera u građevinarstvu, predsjednik Upravnog vijeća studentskog centra Varaždin, član Predsjedništva Hrvatskog društva građevinskih inženjera, član savjeta Zavoda za znanstveni rad HAZU u Varaždinu, član savjeta Fakulteta informatike i organizacije u Varaždinu, predsjednik Društva građevinskih inženjera i tehničara Županije Varaždinske u tri mandata itd.
Od 2002. je trajni počasni predsjednik Društva građevinskih inženjera i tehničara Županije Varaždinske, a od 2004. počasni i stalni član Akademije tehničkih znanosti.
Za svoj rad i zasluge prof. Lončarić je dobitnik niza znanstvenih i stručnih nagrada i priznanja, plaketa i odlikovanja.
Opširan intervju o svom životu i djelovanju dao je za časopis Historia Varasdiensis 2013. godine.
Župa sv. Vida i sv. Jurja mučenika u Mađarevu slavi svog nebeskog zaštitnika u utorak 23. travnja 2024. a ove godine ujedno i dvjestotu obljetnicu izgradnje sadašnje crkve.
Za tu prigodu pripremat će se trodnevnicom koju će predvoditi vlč. Ivica Puškadija st. župnik u Starigradu kraj Koprivnice, a nakon slavlja svete mise od 18 sati, svakodnevno će biti kulturni program.
Tako će u subotu 20. travnja na platou ispred crkve KUD Prigorje iz Križevaca održati koncert tradicijskih pjesama i napjeva.
U nedjelju 21. travnja u crkvi će biti koncert klasične glazbe „Častimo te Jurju sveti…“ na kojem će nastupiti mezzosopranistic Iva Krušić, tenor Mario Bokun, sopranist Marko Antolković, basbariton Boris Beus uz klavirsku pratnju i umjetničko vodstvo Helene Borović.
Dramska družina “Ozana” iz Visokog izvest će dramsko-scensko uprizorenje legendarnog životopisa svetog Jurja uz pedagoško-umjetničko vodstvo Tibora Martana u ponedjeljak 22. travnja, također u crkvi nakon svete mise.
Na samo Jurjevo u utorak 23. travnja mons. Bože Radoš predslavit će svečano euharistijsko slavlje s početkom u 18 sati. Sat vremena ranije prethodit će otvorenje etnografske izložbe „Kinč poveda jurjevsku pripovest“ u PŠ Madžarevo. Autor izložbe i postava je etnolog Tibor Martan, a nakon svete mise bit će koncert Klape sv. Mihovil.
Projekt Večernjeg lista Rezolucija Zemlja pokrenut je u prosincu 2021. Od tada je postao najveći ekološki projekt u povijesti Hrvatske u kojem je do sada sudjelovalo više od 38.000 volontera, u 147 akcija čišćenja skupljeno je više od 380 tona smeća i 750 tona recikliranog papira.
Čistećim medvjedićima je pripala čast da u sklopu Rezolucije Zemlje 2022. organiziraju prvu akciju čišćenja. Varaždinski ogranak Čistećih medvjedića pridružio se prošle godine kad su počistili područje Cirkovečke i Belih kipa.
U subotu, 20. travnja, čistit će se područje oko jezera Motičnjak, a planirani početak akcije je u 10 sati.
Okupit će se na plaži kod šume Motičnjak, a na točno mjesto parkinga dovest će vas google maps koordinate:https://maps.app.goo.gl/6ymbH4QoVgJKgXJV9
Sve sudionike podsjećaju da se adekvatno odjenu i ponesu vlastite bočice s vodom.
U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta termin akcije se pomiče, a sve aktualne informacije o ovoj i ostalim akcijama čišćenja i druženjima volontera Čistećih medvjedića pratite u Facebook grupi Čisteći medvjedići – Kontinentalna Hrvatska – grupa za dogovore.
Uz grupu za dogovore Medvjediće možete lajkati i zapratiti na Facebooku, Instagramu, LinkedInu i njihovoj webstranici.