Povežite se s nama

U fokusu

U Zajednici sportskih udruga zaposleni sin predsjednice Županijske skupštine i hrvač Vindije

Objavljeno:

- dana

Stvarno potrebni?

Zajednica sportskih udruga Grada Varaždina ima dva nova zaposlenika. Riječ je o Benjaminu Šokmanu, hrvaču varaždinske Vindije koji je zaposlen 11. svibnja ove godine, te Vedranu Biberdžiću, sinu SDP-ove predsjednice Županijske skupštine Dubravke Biberdžić koji je zaposlen mjesec dana kasnije, 20. lipnja. Obojica su zaposleni na radnom mjestu održavatelj 2, na određeno vrijeme od tri mjeseca, a mjesečna neto plaća iznosi po 3.773 kuna.   

Do posla su došli bez javnog natječaja, i to neposredno nakon što je predsjednik Zajednice krajem travnja postao Alen Runac, predsjednik Hrvačkog kluba Vindija. S obzirom da je Šokman hrvač, a Biberdžić sin visokopozicionirane članice SDP-a, zapošljavanja su otvorila sumnje jesu li novi radnici doista bili potrebni. I dok Dubravka Biberdžić nije željela ništa komentirati, predsjednik Zajednice Runac odmah je pristao dati izjavu.

– Nije bilo nikakvih političkih pritisaka oko zapošljavanja. Uostalom, lijeva opcija nikad nije ni bila moja opcija – rekao je Runac.

U Zajednici je broj zaposlenih sad povećan na ukupno 16 ljudi, a njihove plaće se financiraju javnim novcem. Iz proračuna Grada Varaždina je lani u Zajednicu stiglo 6,6 milijuna kuna, čak 20 posto manje nego 2014., pri čemu je na plaće i druge troškove radnika otišlo 1,4 milijuna kuna.  U situaciji kad se za javne potrebe u sportu izdvaja sve manje novca, postavlja se pitanje je li opravdano zapošljavati nove radnike.   

Međutim, Alen Runac je pojasnio da su tajnik Zajednice Patrik Košćak te član Izvršnog odbora Stjepan Smernjak istaknuli kako trebaju ljude na održavanju terena, pa su zbog toga zaposlili dvoje novih djelatnika.

– Na to ni na koji način nisam utjecao, ali mi je drago što su zaposlili upravo Šokmana jer smatram da sportaši, koji su zadužili Grad, trebaju imati prednost kod zapošljavanja, a ne što se zapošljavaju ljudi koji uopće nisu iz Varaždina. Žalosno je što Emilu Milihramu, vrhunskom sportašu koji je šest puta bio svjetski prvak, ne može naći posao u Varaždinu – rekao je Runac te jasno poručio da će sportaši, ako se njega pita, uvijek imati prednost kod zapošljavanja.

Duže razmišljali

Tajnik Zajednice Patrik Košćak je pak naveo da su duže vrijeme razmišljali o zapošljavanju novih ljudi.

– Prema sistematizaciji poslova, potrebno nam je čak 15 osoba na održavanju terena, a to su stadioni Sloboda i Varteks, igralište u Hrašćici te dvorane Srednjoškolac i Graberje. Riječ je o čak 136 tisuća kvadrata travnatih površina i nemoguće je to sve skupa održavati bilo s deset ljudi, s time da je jedna osoba dulje na bolovanju. Kad je sezona, vrlo je teško organizirati rad u smjenama i jednostavno smo morali zaposliti još dvije osobe – objasnio je Košćak.

Iz toga ispada da u kancelarijama radi četvero ljudi, dok ih je na održavanju sad 12. A zašto su novi radnici zaposleni bez raspisanog javnog natječaja? U Zajednici tvrde da je sve u skladu sa Statutom.

– Da, istina je, zaposleni su bez javnog natječaja, no za spomenuta radna mjesta nije ni potrebno njegovo raspisivanje. Prema Statutu Zajednice sportskih udruga, javni natječaj raspisuje se jedino za glavnog tajnika. Odluku o zapošljavanju donose predsjednik Zajednice i Izvršni odbor – objasnio je tajnik Košćak, koji je na to mjesto imenovan prošle godine.

Ni to nije prošlo bez problema. Košćak je, podsjećamo, sve do proljeća prošle godine bio v. d. tajnika. Iako je trebala, Zajednica je s raspisivanjem javnog natječaja za tajnika kasnila godinu dana. Tadašnji predsjednik Zajednice Goran Vučetić bio je objasnio da je to „zbog štednje“, no sumnjalo se da se s raspisivanjem natječaja oteže kako bi se Košćaku omogućilo da stekne radno iskustvo propisano Statutom za mjesto tajnika. Kad je natječaj lani napokon raspisan, javilo se puno kandidata, a unatoč dvojbama ima li potrebno radno iskustvo, tajnik je ipak postao Košćak.    

„Fenomenalni“

A on je s dvojicom novih djelatnika više nego zadovoljan. – Dečki rade fenomenalno, imaju sve reference za poslove koje obavljaju i, ono najvažnije, svi su zadovoljni s njihovim radom i govore da su jako vrijedni te se trude – poručuje Košćak.  

Iako je riječ o radu na određeno vrijeme, sa zapošljavanjem Šokmana i Biberdžića nastavio se trend novozapošljavanja u Zajednici. Samo u zadnje tri godine zaposleno ih je petero: u 2013. godini dvoje, u 2014. stručna suradnica na neodređeno s neto plaćom u iznosu od 6.000 kuna, a sad dvoje ljudi na održavanju na određeno.

Košćak je otkrio da je 60.000 kuna potrebnih za plaće dvoje novih djelatnika osigurano posljednjim rebalansom gradskog proračuna. Time će rashodi za djelatnike opet porasti. I dok je trošak radnika u Zajednici 2011. iznosio 1,2 milijuna kuna, u 2014. je „skočio“ na čak 1,6 milijuna kuna. Lani je „bujanje“ zaustavljeno, no bit će zanimljivo vidjeti koliko će za radnike biti potrošeno ove godine. Tim više ako će, kao što najavljuje Košćak, biti još zapošljavanja.

– I dalje imamo premalo ljudi koji rade na održavanju terena. Ljudi nam nedostaje – poručio je Košćak.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Božinović: „1. veljače nije datum kada će se dogoditi nešto spektakularno u smislu popuštanja mjera“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U srijedu, 20. siječnja, Nacionalni stožer civilne zaštite održao je konferenciju za medije na kojoj je iznio nove informacije o pandemiji koronavirusa.

Krunoslav Capak rekao da je da danas imamo 902 oboljela te usporedio brojke s brojkama od prošlog tjedna.

– Prije tjedan dana imali smo 1135 oboljelih. Ako pogledamo 14-dnevne incidencije u EU, Hrvatska je na sedmom mjestu – rekao je Capak i dodao da su do danas cijepljene 54.304 osobe.

Ministar Vili Beroš rekao je da je Hrvatska u pozitivnim epidemiološkim trendovima te da su hospitalizirana 1603 bolesnika, što je 110 manje nego jučer.

– To je veliki pad, no, imamo dva bolesnika na respiratoru više nego jučer, to poziva na oprez. Smanjenje osobnih kontakata na najmanju mjeru je garancija zaustavljanja epidemije – istaknuo je Beroš.

Alemka Markotić odgovorila je na pitanje o novom soju virusa, britanskom, koji se, kako se čini, brže širi među djecom, a pojavio se, između ostalog, u Sloveniji i Mađarskoj.

– Trebamo biti oprezni, puno više ljudi može biti zaraženo, a to znači i više ljudi u bolnicama. Pratit ćemo situaciju, sekvencionirat ćemo u Klinici za infektivne bolesti jedan postotak tih uzoraka, mi smo se prijavili da imamo kapacitet koji se mogu uključiti u proces sekvenciranja. Oni koji moraju putovati u zemlje gdje ima više slučajeva, trebaju kazati svojim liječnicima – rekla je Markotić, dodavši da postojeća cjepiva djeluju i na mutacije virusa.

Što se tiče popuštanja mjera, Davor Božinović rekao je da će se pratiti stanje sljedećih desetak dana te da će na temelju učinka mjera imati odgovor i donijeti odluku.

– Mi smo, kao što vam je poznato, od prvog dana imali vlastiti pristup epidemiji koji nas je uglavnom držao u skupini zemalja koje se dobro nose s epidemijom. Naravno, zbog našeg položaja i gospodarskih veza, zbog turizma, ali i brojne dijaspore, posebno smo bili pažljivi, još uvijek smo, pratimo trendove izvan Hrvatske. Mi možemo u jednoj mjeri utjecati na stanje s epidemijom u nas, ali trajno rješenje ove svjetske krize je u promjeni pandemijske klime. Mjere koje ćemo donosit, pogotovo za 10-11 dana, bit će proizvod razgovora, ali osnovno je stanje epidemiološke situacije kod nas. Nikad nismo išli po automatizmu ili copy-pasteu drugih. Situacija je trenutno dobra, ali nije sve iza nas. 1. veljače sigurno nije datum kad će se dogoditi nešto spektakularno u smislu popuštanja mjera – rekao je Božinović.

Na pitanje novinara o nuspojavama na cjepivo, Capak je rekao da su primili 167 sumnji na nuspojave na Pfizerovo te šest sumnji na Modernino cjepivo.

– To su uglavnom kratkotrajna temperatura, glavobolja, mučnina. Primili smo i nekoliko alergijskih reakcija. To je nekoliko ozbiljnih nuspojava koje su sve završile dobro – otkrio je Capak.

Postavlja se pitanje o zbrinjavanju infektivnog otpada.

– Imali smo nekoliko međuresornih sastanaka, na tragu smo nekih rješenja. Što se tiče kratkotrajnih rješenja, KB Dubrava je dodatno dogovorila zbrinjavanje. Nabavljen je kontejner za prešanje, to smanjuje volumen. Postoje i srednjoročna te dugoročna rješenja. Ta dugoročna rješenja zahtijevala bi promjene zakona, a mi nemamo ni spalionicu opasnog otpada – rekao je Beroš.

Zdravstvene ustanove mogu u svom krugu zbrinjavati otpad te je najbolja mjera zbrinjavati ga tamo gdje se on stvara, rekao je Stožer, dodavši da se izrađuje projekt da se omogući ustanovama da zbrinu otpad do razine komunalnog otpada.

Višak infektivnog otpada sa Zarazne je zbrinut u posebnim hermetički zatvorenim plastičnim kontejnerima, rekla je Markotić.

Nastavite čitati

U fokusu

Zatvoreni kafići, teretane…Hoće li se te mjere nastaviti čak do Uskrsa?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Popuštanja mjera još neće biti i gotovo je sigurno da će se i nakon 31. siječnja produljiti većina postojećih mjera koje su trenutno na snazi u vezi suzbijanja širenja koronavirusa, neslužbeno doznaje Jutarnji list.

Naime, prema pisanju tih novina, epidemiolozi i Stožer nisu skloni ikakvom popuštanju jer smatraju da „toplije vrijeme moramo dočekati s niskim brojevima, a isto tako je i strah od zaraznijih sojeva prevelik“.

Njihovi su sugovornici također istaknuli da najnovija istraživanja pokazuju da djeca, iako jako dobro podnose virus, ipak dosta šire zarazu, stoga će škole, pretpostavljaju, biti zatvorene do daljnjeg (u školskim klupama su samo učenici nižih razreda i maturanti). Ako i dođe do nekih popuštanja, ona će biti simbolična, i prema njihovim informacijama, ipak je najizglednije „da ćemo se do Uskrsa ipak čuvati uz stroge mjere“.

Podsjetimo, strogi lockdown koji će trajati do 14. veljače najavila je ovih dana Njemačka (obavezno nošenje maska u trgovini i javnom prijevozu, rad od kuće gdje je to moguće i sl.), a i ostale europske zemlje uvode i najavljuju oštrije mjere. Razlog tomu je pojava novog soja virusa, koji u Hrvatskoj još nije zabilježen.

– Za sada, moramo reći da se, čak u ovom ogromnom novom valu koji se bilježi u cijeloj Europi, mi dobro držimo i očekujem jedno odgovorno ponašanje u Hrvatskoj, a siguran sam u to i ubuduće – rekao je jučer varaždinski župan nakon primanja prve doze cjepiva.

Nastavite čitati