Povežite se s nama

Međimurje

U zdravstvo se ulaže 100 mil. kuna; polovicu daje EU

Objavljeno:

- dana

ULAGANJA ŽUPANIJSKU BOLNICU

Županijskoj bolnici Čakovec odobren je projekt ulaganja ukupne vrijednosti 65 milijuna kuna, od čega je 50 milijuna kuna sredstava iz europskih fondova, a ostatak financira Županija.

Kako je rečeno na konferenciji za medije održanoj 1. ožujka u Bolnici, 50 milijuna kuna je maksimalan iznos koji se može dobiti za razvoj i ulaganje u bolnice iz europskih fondova.

Maksimalan iznos

Kako je istaknuto na konferenciji, Županija je ciljala upravo na taj maksimalni iznos te se nisu zadovoljili mogućnošću korištenja samo trećine sredstava, što im se nudilo prije nekoliko mjeseci. Uz pomoć stručnih službi i zahvaljujući konzultacijama sa SAFU-om i Regionalnom razvojnom agencijom Međimurja (REDEA), rizik se isplatio i na kraju su im iz EU odobrena maksimalna sredstva. Investicijski plan predstavili su Međimurski župan Matija Posavec i ravnatelj Bolnice Robert Grudić. Župan Posavec pojasnio je da će ukupna ulaganja u zdravstvo Županije iznositi 100 milijuna kuna, jer će se uz ovo ulaganje iskoristiti i decentralizirana sredstva za nabavku opreme, rekonstrukciju odjela i opremanje sala.

Građevinski radovi vezani za obnovu Kirurgije iznosit će 18 milijuna, dok je za nabavu opreme namijenjeno 32 milijuna kuna

– Uspjeli smo dobiti sredstva za projekt jednodnevne Kirurgije, jednodnevne bolnice. Sada možemo iskoristiti sva sredstva koja su nam neophodno potrebna da osuvremenimo našu bolnicu i infrastrukturno riješimo goruće probleme, a to je problem Fizijatrije i Psihijatrije. Kako je medicinska oprema jako skupa te brzo zastarijeva, sredstva će također biti namijenjena za obnovu većeg dijela opreme u našoj bolnici – nadovezao se ravnatelj Bolnice. Najavljeno je da će se u sljedećih tri do šest mjeseci krenuti s radovima na obnovi Paviljona 3, poznatoga kao “Stara interna”, gdje će biti smješteni Dnevna bolnica, Dnevna psihijatrijska bolnica, Odjel fizijatrije i Odjel psihijatrije. Uz obnovu Kirurgije, građevinski radovi kretat će se u obimu od 18 milijuna kuna, dok je za opremu namijenjeno oko 32 milijuna kuna. 

– Bit ćemo jedina županija sa svim zdravstvenim uslugama u jednom dvorištu. Ovo je dokaz da kad je Bolnica u našem vlasništvu i kad mi imamo upravljačka prava, a ne država, neke stvari mogu ići brže i lakše – zaključio je župan.

Prvo reanimobil, pa MR

Međimurska županija i čakovečka Bolnica planiraju i potpisati ugovore za sustav primarne zdravstvene zaštite vrijedan 7,5 milijuna kuna, također iz europskih sredstava. Dosad su adaptirane ambulante u Donjem Kraljevcu, Murskom Središću, Prelogu, Kotoribi, Domašincu, Sv. Jurju na Bregu i drugima, a u planu je i rekonstrukcija prilaza prema Zavodu za hitnu medicinu u Čakovcu.  Najavljena je i skora nabava reanimobila, a u sljedećoj godini planira se nabava uređaja za magnetsku rezonancu (MR).

Izvor:
Foto:

Međimurje

Kolumna Ve – iz pera znatiželjnih umova: Vinko Žganec i „panonska narodna muzika“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO Muzej Međimurja Čakovec

Piše: Janja Kovač, magistra etnologije i kulturne antropologije te magistra južnoslavenskih jezika i književnosti

Vinko Žganec u širokoj je javnosti poznat kao skupljač narodnih pjesama. No, on pjesme nije samo skupljao, već ih je analizirao i istraživao i uspoređivao s drugim narodnim pjesmama. To su mu omogućile dvije stvari: izvrsno glazbeno obrazovanje i opsežan terenski rad na različitim područjima.

Skupljač i istraživač

Osim u Međimurju, Žganec je pjesme skupljao u susjednim pokrajinama Hrvatskom zagorju i koprivničkoj Podravini, istočnoj Slavoniji i Srijemu, Istri i otocima te na područjima Srbije (Vojvodina), Mađarske (Pomurje, mađarski dio Gradišća) i Austrije (austrijski dio Gradišća).

Znanstveni rad na skupljenom materijalu omogućilo mu je glazbeno obrazovanje koje je stekao tijekom školovanja. Program gimnazija u Varaždinu i Zagrebu te studij teologije koji je pohađao uključivao je klasičnu glazbenu naobrazbu: među ostalim harmonizaciju, starogrčke moduse (načine) i gregorijanske korale.

Panonski tip narodne muzike

U svom je plodnom istraživačkom životu Žganec napisao nekoliko stotina tekstova o narodnoj glazbi. Jedan od najznačajnijih tekstova teorijske naravi je „Muzički folklor naroda u Panonskom bazenu“ objavljen u zborniku „Rad kongresa folklorista Jugoslavije“ 1959. godine. U njemu dekonstruira ideju da je međimurska narodna glazba samo odjek mađarske, što je bila iznimno utjecajna teza koju su zastupali mnogi, između ostalog Bela Bartok.

U tekstu Žganec donosi pojam „tip panonske narodne muzike“. Pod stanovnike Panonskog bazena ubraja Mađare, Slovake, potkarpatske Rusine (Rušnjake), Rumunje, od Hrvata Međimurce i Podravce, od Slovenaca prekmurske Bohnece i porapske Slovence na rijeci Rabi. Zajedničke je crte našao i u pjesmama Lužičkih Srba (Sorba), Moravaca, Poljaka iz Šleske, Ukrajinaca, Moldavaca i Gradišćanskih Hrvata.

„Nekada! Što je to nekada?“

Propitujući taj pojam Žganec se pita kako to da skupine s različitom baštinskom podlogom (on, doduše, koristi termin „rasa“ koji smatram neadekvatnim pa se služim opisnom sintagmom umjesto njega) imaju zajednički tip glazbe. Nabrojeni narodi pripadaju trima skupinama: slavenskoj, romanskoj i ugro-finskoj. Kao moguće objašnjenje Žganec nudi četiri teorije koje se pojavljuju u literaturi: dominacija jednog naroda, princip radijacije, dobrovoljna recepcija i zajednički izvor.

Ne dajući konačan odgovor, Žganec najviše pažnje usmjerava na posljednju natuknicu. Kao mogući zajednički izvor navodi „stare panonske Slavene“ koji su obitavali na ovom prostoru. Po svom dolasku u Panonski bazen tu su tradiciju u svoju narodnu pjesmu uključili i Mađari kao ugro-finski narod.

Žganec tu tezu dodatno osnažuje činjenicom da je glazbena tradicija izrazito konzervativna kategorija. To znači da teško i sporo prihvaća strane utjecaje. Tekst završava pomirljivo konstatirajući da preuzimanje jednog naroda od drugog postoji u određenoj mjeri i da se ne smije smatrati kao nešto negativno. Podsjeća da sve istraživače „muzičkog folklora“ u radu treba voditi jedan cilj: „Služiti istini i samo istini, bez obzira kakvi će biti rezultati naših istraživanja!“

Nastavite čitati

Međimurje

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković: „Necertificirano sjeme smanjuje prinose“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija / pixabay.com

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković još se jednom osvrnula na Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, koji je izazvao puno polemika u javnosti, ustvrdivši da na vidi razlog za odgodom njegova donošenja.

– Riječ je o redovnoj proceduri u Hrvatskom saboru, gdje će se tijekom dvaju čitanja provjeriti je li što propušteno – izjavila je ministrica Vučković.

Dodala je da su mali proizvođači izuzeti od certificiranja i dorade, baš kao i ekološki poljoprivrednici te da određene informacije iznesene u javnosti nisu točne.

– Imamo velik problem zbog korištenja necertificiranog sjemena, a koristi se prosječno na 20 posto velikih površina. To značajno smanjuje prinose i to je teška tema. Razmišljamo neke primjedbe otkloniti uvođenjem posebnih potpora. Nastojat ćemo ubuduće malo bolje voditi dijalog – zaključila je Vučković.

Na prijedlog novoga Zakona su krajem 2020. godine reagirali Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača, Udruga „Biovrt – u skladu s prirodom“ i Udruga OPG-ova Hrvatske „Život“, ocijenivši ga nedorečenim.

Nastavite čitati