Povežite se s nama

Život i društvo

Učili hrvatski, pa krenuli na put

Objavljeno:

- dana

VELIKA AVANTURA

WINTERTHUR – Rijetko se kada susreću stranci koji imaju snažnu želju naučiti hrvatski jezik. Upravo takav susret imala sam ja, Hrvatica sa švicarskom adresom, kada sam upoznala obitelj Marx Jost iz Winterthura. Moje prvo pitanje bilo je, naravno: „Zašto želite naučiti hrvatski?“

Znala sam da nemaju hrvatske prijatelje, da ne vuku podrijetlo iz naših krajeva te da im hrvatski jezik ne treba ni poslovno. Odgovorom su me ugodno iznenadili. Objasnili su mi da se spremaju na dvomjesečno ljetno putovanje u Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu te Srbiju, zemlje koje su za njih dosad neistraženi dio Europe. – Želimo naučiti hrvatski kako bismo se što bolje razumjeli s tamošnjim stanovništvom te si što više približili kulturu tamošnjih krajeva – rekli su 47-godišnji inženjer Andreas te njegova supruga, 44-godišnja psihologinja i psihoterapeutkinja Marion. Još je zanimljivije da su se odlučili na obiteljsko učenje: tečaj su polazila i njihova djeca, 11-godišnja Nanina i 9-godišnji Andreas.
Nakon opsežnih priprema, spremili su svoje kovčege te 13. srpnja prošle godine na putovanje krenuli vlakom iz Švicarske preko Njemačke do Italije. Iz Venecije su autobusom stigli do Primoštena te tamo ostali tjedan dana. Oduševila ih je ljepota hrvatskog mora, gostoljubivost domaćina te naša klima. Iz Primoštena su krenuli prema Dioklecijanovom gradu Splitu te od njega prema Mostaru.

 

Andreasa su u Sarajevu opljačkali. Već su sljedeći dan iz Švicarske u Veleposlanstvo stigli novi dokumenti!

Čim su prešli bosansko-hercegovačku granicu, zapazili su da je Hrvatska puno razvijenija od susjedne joj zemlje, ali i skuplja. – Prvo smo mislili da je u Hrvatskoj jeftino, a kada samo došli u Bosnu, uvidjeli smo da sve može biti još jeftinije – rekli su s osmijehom na licu.
Obišli su Mostar, gdje su prvi put zapazili još vidljive ratne rane, a potom krenuli za Sarajevo koje ih je također oduševilo. Nažalost, u Sarajevu je Andreas bio opljačkan. Dogodilo se to na putu prema željezničkom kolodvoru. – Torba je bila obješena za hlače, s prednje strane, međutim, u onoj gužvi i brzini, nisam ni primijetio da me je netko opljačkao – prisjetio se.
Na svu sreću, brzo se snašao, hitno obavio sve važne razgovore s nadležnim švicarskim institucijama te na vrijeme blokirao kreditne kartice. Novi su dokumenti i kartice poslani već sutradan iz Švicarske u njihovo Veleposlanstvo u Sarajevu.
To ih nije obeshrabrilo na daljnjem putovanju. Otišli su u Nacionalni park Tara u Srbiji i uživali u zelenilu i miru.
Vraćaju se opet u Sarajevo i otuda kreću vlakom prema Zagrebu. Vožnja bosanskim željeznicama urezala im se u pamćenje, jer je nešto sasvim drugo od onoga na što su navikli u domovini. Iznimno organiziranoj i kvalitetnoj švicarskoj željeznici s brzim vlakovima, teško da je ova bosanska mogla konkurirati.
– U vlaku nije bilo klime, no zato smo barem mogli otvoriti prozore – simpatično je rekla Marion.

Lijepa sjećanja

Kad su stigli u Zagreb, zjapio je nevjerojatno prazan. Nakon gužve u svim velikim gradovima, pitali su se začuđeno gdje su nestali gotovo svi ljudi. Uskoro su shvatili da je blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza, te da je neradni dan. No taj je mir već sutradan zamijenila gradska vreva.
U Zagrebu ih je oduševila Tklačićeva ulica te vlasnici hostela u kojem su odsjeli. Oni su ih uputili u daljnje izlete te im „proširili“ poglede na Hrvatsku. Odlučili su posjetiti Vukovar i Osijek.
Ovaj put odlučili su se na vožnju iznajmljenim autom, tako da su na putovanju isprobali prijevoz gotovo svim prijevoznim sredstvima, od vlaka i autobusa do auta. Pretežno su odsjedali u hostelima koji nisu bili toliko skupi.

– U Vukovaru su još vidljive ratne rane i vidi se da u gradu nema puno života – zaključila je Marion, koja je prije samog putovanja pročitala knjigu Ivane Simić-Bodrožić “Hotel Zagorje”, a otprije je itekako informirana o Domovinskom ratu.
No zato ih je Osijek oduševio. – Grad koji živi sto na sat, koji pruža brojne mogućnosti i zabave – tako ga je opisao Andreas.
U gradu na Dravi ostali su nekoliko dana, posjetili Kopački rit, a onda su otišli u Bjelovar. Prije nego što će krenuti kući, još jednom su odlučili napuniti baterije na moru, u Lovranu. – Putovanje je ispunilo naša očekivanja, iako smo puno toga zacrtanoga morali prekrižiti. Htjeli smo ostvariti više kontakta s domaćim stanovništvom, a to je većinom bilo moguće s ljudima koji se bave turizmom – rekli su supružnici. Iz Hrvatske nose samo lijepa sjećanja. Hrvatski jezik su također koristili, osobito prilikom naručivanja u restoranima te razgovora s turističkim djelatnicima. Još i danas kažu jedan drugome “laku noć” na hrvatskom kada idu na spavanje. Nakon sedam tjedana izbivanja, poslovne i školske obveze opet su ih zvale u Švicarsku.

TEČAJ HRVATSKOG JEZIKA

Tečaj učenja hrvatskog jezika je bio organiziran subotom ujutro u kući obitelji Marx Jost zbog uštede vremena. Uz šalice prve jutarnje kave i čaja, polako smo svladavali osnove hrvatskog jezika. Nije bilo lako naučiti hoće li u Hrvatskoj naručiti “kavu” ili “kava” te hoće li nekome reći da dolaze iz “Švicarske” ili “Švicarska”. I roditelji i djeca jako su se trudili svladati nimalo laku gramatiku hrvatskog jezika. Naše deklinacije bile su im svima veliki izazov. – Svidjelo nam se učenje hrvatskog jezika. Bio je, naravno, izazov, organizirati učenje stranog jezika za sve članove obitelji, s različitim potrebama i jezičnim predznanjem – rekli su.
Marion kaže da je hrvatski za njih bio potpuno nepoznati jezik, a do prošlog ljeta nikada nisu bili u tom dijelu Europe. – Dobro je što smo imali materijale za djecu te za nas odrasle, pa smo mogli nova saznanja međusobno izmjenjivati. Izgovor riječi u hrvatskom jeziku nije toliko težak, a pojedine riječi su slične kao u njemačkom ili talijanskom – rekli su nam.

No teži im je bio srpski jezik s ćiriličnim pismom, čije su osnove učili nekoliko sati. Jezik i pismo su ocijenili dosta zahtjevnim.
Nakon što su gotovo tri mjeseca učili hrvatski, dobro su svladali osnove. – Bilo je lako uklopiti učenje hrvatskog u jezičnu i kulturnu pripremu za putovanje. Već smo se tijekom tečaja mogli polako aklimatizirati na putovanje, a uz to smo nešto radili svi zajedno. To je bilo vrlo važno i još je više raslo uzbuđenje i radost dok smo čekali polazak – rekla je Marion.

Izvor:
Foto:

Život i društvo

Grad Novi Marof dodjeljuje 79 studentskih stipendija, objavljen prijedlog liste kandidata

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Grad Novi Marof nastavlja ulagati značajna sredstva u obrazovanje, pa će tako i ove akademske godine stipendirati svoje studente kako bi im olakšao obrazovanje.

Nakon provedenog javnog natječaja, Povjerenstvo za dodjelu stipendija razmotrilo je pristigle prijave i utvrdilo prijedlog liste kandidata koji je objavljen na službenim web stranicama Grada.

Prema prijedlogu liste kandidata, ove godine Grad će dodijeliti čak 79 studentskih stipendija u iznosu od 600, odnosno 800 kuna mjesečno. No, budući da je riječ o prijedlogu liste kandidata, svaki od njih ima pravo na podnošenje pisanog prigovora gradonačelniku, i to do petka, 10. veljače.

Gradonačelnik Siniša Jenkač podsjetio je da je Grad Novi Marof, kada je u pitanju stipendiranje učenika i studenata, predvodnik u Varaždinskoj županiji.

– Ove godine, osim što smo povećali brojku za dodjelu stipendija za deficitarna učenička zanimanja na njih čak 95, dodijelit ćemo i značajan broj studentskih stipendija. Ovim financijskim potporama Grad Novi Marof nastoji svojim učenicima i studentima olakšati školovanje, ali i poticati izvrsnost. To je smjer kojeg smo zacrtali i kojeg se namjeravamo držati i u budućnosti – rekao je Jenkač.

Podsjetimo i da je uvjet za dodjelu studentske stipendije u iznosu od 600 kuna mjesečno za studente  koji studiraju na području Varaždinske i Međimurske županije, odnosno 800 kuna mjesečno za studente koji studiraju na području Grada Zagreba, u drugim mjestima u Hrvatskoj ili u inozemstvu bila izvrsnost.

Tako su se na natječaj mogli prijaviti svi redovni studenti prve godine koji su zadnja dva razreda srednje škole završili s najmanjom prosječnom ocjenom 4,50 te druge i viših godina studija s jedinstvenom prosječnom ocjenom za prethodne godine studija od najmanje 3,50.

Uz uspjeh na studiju, uvjet za prijavu na natječaj bili su hrvatsko državljanstvo te prebivalište na području Grada Novog Marofa, i to najmanje dvije godine od podnošenja prijave, a kako bi ostvarili pravo na gradsku stipendiju, studenti ne smiju biti korisnici drugih stipendija, kao ni stariji od 26 godina.

Nastavite čitati

Život i društvo

U Sračincu potpisan Sporazum o suradnji Općine Sračinec i Grada Ljubuški

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Sračincu je održano svečano potpisivanje Sporazuma o suradnji, koji su sklopile Općina Sračinec i Grad Ljubuški (BiH).

Potpisivanju su prisustvovali Krunoslav Lukačić, predsjednik Općinskog vijeća Općine Sračinec, Damir Kozina, pomoćnik gradonačelnika Grada Ljubuški, te djelatnici Općine Sračinec, a potpisali su ga načelnik Općine Sračinec Božidar Novoselec i predsjednik Gradskog vijeća Grada Ljubuški Tihomir Kvesić.

U ugodnoj i prijateljskoj atmosferi naglašeno je da je ovaj sporazum tek formalno očitovanje prijateljstva između dvaju jedinica lokalne samouprave te da će on biti i početak intenzivne suradnje na mnogim područjima.

– Ovim Sporazumom potpisnici se obvezuju promovirati prijateljstvo, međusobno poštovanje i solidarnost među svojim zajednicama posebice u području turizma, sporta, gospodarstva, stručnog usavršavanja, socijalne solidarnosti i zaštite čovjekove okoline. Potpisnici Sporazuma predano će se angažirati u informiranju svojih građana o posebnostima svake od njih te poticati organizacije civilnog društva, obrazovne ustanove i ostale institucije sa svoga područja na aktivnu razmjenu informacija, iskustava i primjera dobre prakse u svrhu pripreme zajedničkih aktivnosti, inicijativa i projekata. Osobito važnim područjima suradnje ističu se kultura, očuvanje tradicije i sport u službi jačanja duha povezanosti u različitosti, poglavito među mladima. Ovaj dokument predstavlja temelj buduće suradnje i zajedničkih nastojanja za ostvarenje demokratskog angažiranja i građanskog sudjelovanja kao i svih ciljeva koji će doprinijeti razvoju i stabilnosti Europe u kakvoj svi želimo živjeti i raditi – stoji, među ostalim, u Sporazumu.

Suradnja je već ostvarena u sklopu projekta LION – Stabilna politička i ekonomska zajednica, koji Općina Sračinec provodi u suradnji s Gradom Ljubuški, a općinu Sračinec posjetila je i delegacija iz Ljubuškog koja je sudjelovala na 7. Međunarodnom srakarskom fašniku u subotu.

Projekt LION sufinancirala je Europska unija iz Programa Europa za građane.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje