Povežite se s nama

Kolumne

Učinci sunca

Objavljeno:

- dana

Dermatolog

Sunce u umjerenim količinama vrlo pozitivno utječe na sva živa bića, pa tako i na naš organizam.

U našem tijelu potiče stvaranje aktivnog oblika vitamina D (i time sprečava razvoj rahitisa), u manjoj mjeri stimulira i naš imunološki sistem te potiče dobro raspoloženje. Umjetni izvori ultraljubičastih zraka koriste se i za liječenje pojedinih bolesti kože kao što su: atopijski dermatitis (neurodermitis), psoriaza, neke vrste limfoma kože…

No, ako pretjeramo sa izlaganjem suncu, koža nas može „kazniti“. Oštećenja kože koja mogu nastati uslijed izlaganja suncu, mogu biti vidljiva odmah (poput opeklina) ili se pojaviti kasnije, nakon niza godina -poput raka kože. Određena oštećenja se s vremenom poprave, „repariraju“; dok se druga „zbrajaju“ i nakon puno godina (10,20…) postanu vidljiva.

Najčešća oštećenja uzrokovana suncem su svakako opekline: crvena, otečena i na dodir bolna koža. Ako su opeklinama zahvaćena veća područja, mogu ih pratiti i opći simptomi- poput povišene tjelesne temperature, tresavice, probavnih smetnji, gubitka svijesti…Tada govorimo o sunčanici koja može biti opasna, osobito u dječjoj dobi. Preplanula put također predstavlja oštećenje kože kojom se koža brani od daljnjeg i dubljeg prodiranja sunčevih zraka.

Zbog dugogodišnjeg izlaganja suncu koža i stari.Razvijaju su brojne, pliće i dublje bore (najintenzivnije na licu, vratu i rukama), koža postaje tanka, prozirna; a mjestimice su prisutne i smeđe mrlje (tzv. starosne pjege).

Često na licu i nadlanicama osoba starijih od pedeset godina uočavamo oštre, ljuskaste promjene-tzv. aktinične keratoze, koje mogu biti osnova za razvoj posebnog oblika raka kože. Pod utjecajem sunca može doći i do razvoja crnog kožnog raka –melanoma. On se može razviti iz već postojećeg madeža ili na prethodno potpuno zdravoj koži.

Znamo da je sunce i čest izvor alergija, te da u većim količinama može negativno utjecati na naš imunitet i tako potaknuti razvoj određenih infekcija (poput herpesa) odnosno sistemskih ili kožnih bolesti (npr. lupus eritematosusa ili xeroderme pigmentosum). Sunce često uzrokuje i razvoj mrene ili katarakte na oku, koja znatno oslabljuje vid. Prema tome, boravak na suncu je koristan i potreban ali u umjerenim količinama!

Izvor: RT
Foto: /

Kolumne

Kolumna Denisa Peričića: Nemam se razloga šekspiriti, ali…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

mr. sc. Denis Peričić, književnik

Zapanjuje odjek koji su izazvale ne samo nagrađene nego i svih 19 riječi u širem izboru natječaja za najbolju novu hrvatsku riječ časopisa „Jezik“. Priznajem, neke od njih doista su čudne, ali nije na meni da komentiram procjene povjerenstva, tim više što sam na tom natječaju sudjelovao više puta, jednom i s lijepim uspjehom.

Čini se da je problem u percepciji. Ljudi su, iz nejasnih razloga, valjda pomislili da će te riječi biti propisane kao obvezne. Pa tako s jednog portala vrišti naslov: „Hoćemo li govoriti velepošast, hihobran i društvostaj uskoro?“

Ma nećemo! Iz dva razloga: prvo, jer mudra HINA ne zna vijest prenijeti kako treba (naime, nije „hihobran“, nego „kihobran“), a drugo, te riječi nemaju nikakav normativni, tj. obvezujući karakter.

Osobno, najviše mi se sviđa riječ „šekspiriti se“. Šteta je što mediji nisu prenijeli cjelovito autorsko obrazloženje, a koje glasi: „na razmetljiv se i neopravdan način praviti/prikazivati velikim piscem (pjesnikom, dramatičarom, i sl.), tj. kad se netko (a dakako neutemeljeno) busa kao da je ravan čak i Williamu Shakespeareu; glagol ‘šekspiriti se’ izveli smo stoga i aluzivnom nadogradnjom glagola ‘šepiriti se’.“


Šteta je i što su objavljena samo imena autora nagrađenih a ne i ostalih riječi u širem izboru. Ima tu i nešto u vezi (nematerijalnih) autorskih prava, a što se ne bi smjelo ignorirati. Naime, ako su se oko tog „šekspirenja“ Boris Beck i Hrvoje Hitrec upustili čak i u oštru polemiku, zašto ne bismo saznali tko se „drznuo“ smisliti nešto tako „sporno“?

Nemam se razloga šekspiriti, ali ni ičega sramiti, pa koristim, kad već mogu, ovu priliku kako bih objavio (a što je lako provjerljivo kod organizatora) da smo riječ „šekspiriti se“ skovali i na natječaj je predložili – moja supruga i ja.

I pritom smo se odlično zabavili!

Nastavite čitati

Kolumne

KOLUMNA Brexit i Kujundžić: viša matematika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Čita čovjek svašta, pa sam u ponoći svijeta pročitao i zabrinjavajući podatak da će Brexit svaku britansku obitelj stajati 1000 funti godišnje.

To je 8321 kuna godišnje po obitelji. Ne znam koliko članova ima prosječna britanska obitelj; recimo – četiri. To je 2080 kuna po Britancu. Godišnje. Mjesečno je to 173 kune po čovjeku. Tjedno 43 kune. I to u zemlji gdje je prosječna plaća otprilike tri puta veća nego u Hrvatskoj. Strašno! Ali neka im, sada će i ti perfidni Britanci iskusiti cijenu slobode!
Da bi platio cijenu slobode, krvavo izvojevane na ratištima Bruxellesa i Strasbourga i nekakvih referenduma, svaki će se Britanac tjedno morati odreći… pa, otprilike, jedne ili dviju kutija cigareta.Da, cigarete su tamo jako skupe.

Ali, molim lijepo, kaj bi mi Hrvati bili lošiji?! Ni govora: sada će i u Hrvatskoj cigarete biti podjednako skupe! Mi imamo tri puta nižu prosječnu plaću i naravno da ćemo to podnijeti! Zora puca, bit će dana! K’o što bi rek’o maršal: „Mi nećemo da budemo zaostala zemlja koju svaki đavo ‘oće da porobi!“
Jer, kaže ministar Kujundžić o poskupljenju cigareta i alkohola: „Najmanje 100 posto, to je jedina učinkovita mjera. Stopostotno povećanje cijena cigareta i alkoholnih pića smanjuje za 60 posto ulazak djece u svijet pušenja i alkohola.“

Pa zašto onda odmah ne poskupe za 200 posto? Tako će se ulazak djece u svijet pušenja i alkohola, ako ja znam računati, smanjiti za 120 posto. Iako bi i smanjenje od 100 posto bilo sasvim dovoljno. To ću svakako podržati. I ja ću se u tom slučaju ne samo odreći pušenja nego se i aktivno uključiti u antipušačku kampanju. I nek’ me za to plate iz onih 20 posto zarade koja će im preostati nakon što se ulazak djece u svijet pušenja i alkohola smanji za punih 100 posto.
Ili da me barem prime na Hitnu kad je hitno… dragi ministre.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje