Povežite se s nama

U fokusu

Učitelj iz N. Marofa na Dan sjećanja na žrtve holokausta brutalno izvrijeđao Židove i druge manjine

glavobolja depresija rad

Objavljeno:

- dana

Učitelj Osnovne škole Novi Marof jučer je, povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, na Facebooku imao rijetko viđen ispad o Židovima, Srbima i drugim manjinama kojima, između ostalog, poručuje da “puše debelu ku****” i da se “gube u svoje matične države”.

Sekovanić, nastavnik je glazbene kulture u Novom Marofu, a komentar je ostavio na Facebook profilu portala Čitaj knjigu, specijaliziranog za literarne preporuke, a na kojem je prigodno objavljena preporuka za popularni roman Kradljivica knjiga, piše telegram.hr. Djelo, kojem je radnja smještena u nacističku Njemačku, izazvalo je gomilu reakcija, likeova, komentara u kojima su ljudi odali počast žrtvama nacističkih progona. A onda se sa svojom tiradom uključio i Sekanović.

“Za ne povjerovati je kolike su Hrvati, kao narod, ovce..! svaki drek na ovom svijetu nam stavlja na savjest osjećaj krivice, stalno žigosanje nekakvog ustaštva,.. Srbi i Židovi su tu tate mate.. pa, gispodo draga, pušite debelu kručinu.. ustaše ko i partizani su pitanje prošlosti prije milijun godina.. a dragi Židovi, Srbi, Ukrajinci, Albanci i sve ostale manjine, ako vam sr ne sviđa u našoj državi koja vas jaako dobro mazi i pazi, gubite se u svoje matične države i da ste kuš!! imate doma svoju mamu, pa njoj cendrajte. Ovo je Hrvatska, a mi smo narod Hrvatski, pizda vam materina!!”, napisao je učitelj komentar, a koji je u međuvremenu obrisao.

Iz ovog medija su nazvali Sekovanića, koji je jutros bio na svom radnom mjestu u osnovnoj školi Novi Marof, i zamolili ga da pojasni zašto ga toliko ljuti prisjećanje na zločine u Drugom svjetskom ratu. Odmah na početku razgovora priznao je da je on autor komentara. “Da, ja sam to napisao, ali taj status sam odmah izbrisao”, rekao nam je gospodin. “Malo se popilo, bio je takav dan, pisao sam u afektu, ali izbrisao sam status.”

U fokusu

U Varaždinskoj županiji i Međimurju lani zabilježene najveće stope oporabe otpada

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije  Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto. 

– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.   

Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto. 

Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.

Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda. 

Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada. 

Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022. 

Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj. 

U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda. 

Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.

U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja. 

Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati. 

Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.  

Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike. 

Nastavite čitati

U fokusu

Bivši zapovjednik Hrvatske vojske Robert Hranj ima novi posao

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a

Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.

Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje