Povežite se s nama

U fokusu

Učitelji i nastavnici iz Varaždinske županije masovno dobivaju sudove protiv škola

Objavljeno:

- dana

Prije godinu dana susreli smo se s brojnim presudama u korist liječnika i medicinskog osoblja.

Naime, Vrhovni sud krajem 2019. godine donio je odluku koja bi državu mogla stajati i do 1,5 milijardi kuna. Medicinari imaju pravo naplatiti sve svoje prekovremene sate sa svim dodacima, kao i kod obračuna redovnih sati.

Pravno shvaćanje Vrhovnog suda je da zdravstveni djelatnici za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji u redovnom radu imaju pravo na uvećanje plaća za posebne uvjete rada i pravo na uvećanje plaća za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi imaju pravo na te dodatke (kumulativno) i za prekovremeni rad.

Mnogi liječnici tako su krenuli u pravnu bitku za novac koji im pripada prema sili zakona. Svjetlo prije godinu dana ugledale su presude u kojima je dosuđeno da se liječnicima moraju uglavnom isplatiti svote od 40.000 do 60.000 kuna.

Pravne bitke

Sve to varaždinsku Opću bolnicu moglo bi na kraju stajati oko 15,8 milijuna kuna.

Sa sličnim presudama u korist prosvjetnih djelatnika susrećemo se ovih dana.

Naime, Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi sklopili su 26. studenoga 2006. godine Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, kojim je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama, i to 6 % tijekom tri sljedeće godine.

“Nakon pritiska Sindikata na Vrhovni sud, ljudi su sve više počeli sudskim putem tražiti ono što im pripada. Do tada sve su to bila izvrtanja i kupovanje vremena države.” Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja

No, kako je nastupila recesija, 13. svibnja 2009. sklopljen je dodatak kojim je povećanje osnovice suspendirano, a za povećanje je morao biti utvrđen rast međugodišnjega tromjesečnog BDP-a dva tromjesečja uzastopno za prosječno 2 ili više posto, kada je osnovica za obračun plaće trebala iznositi 5.415,37 kuna. Ti su uvjeti, sukladno sindikatima, no i dosadašnjoj pozitivnoj praksi županijskih sudova, koji su nadležni rješavati u tim predmetima, ostvareni u prosincu 2015., no osnovica plaće u sljedećih 14 mjeseci sukladno Sporazumu nije povećana. Odnosno, država zaposlenicima javnih službi od prosinca 2015. do siječnja 2017. nije isplatila ugovoreno povećanje osnovice.

Brojne tužbe

Tako se hrvatsko sudstvo susreće s velikim brojem tužbi zbog neisplaćenog dijela osnovice za 14 plaća.

Tako je Općinski sud u Varaždinu presudio da Osnovna škola Sv. Đurđ Edi Bačaniju iz Ludbrega mora isplatiti 5218 kuna. Isti novac odnosi se na razdoblje od travnja 2016. pa do veljače 2017. godine.

Općinski sud u Varaždinu presudio je i u korist Bernarde Skok, kojoj Osnovna škola Petrijanec mora isplatiti 5506 kuna, također za razdoblje od travnja 2016. do veljače 2017. godine. Općinski sud presudom nalaže Medicinskoj školi Varaždin da Kristini Bobek iz Trnovca isplati 5500 kuna, dok Igoru Derdiću iz Bisaga Osnovna škola Antuna i Ivana Kukuljevića iz Varaždinskih Toplica mora isplatiti 4698 kuna.

Gotovo sve presude, koje su javne, su bez presedana u korist prosvjetnih djelatnika, a škole moraju nadoknaditi i troškove parničnog postupka.

No, u početku nije sve išlo tako glatko, iako su mnogi sudskim putem tražili svoja prava, odnosno novac koji im pripada.

Ključni trenutak

Mnoge presude potvrđene su i nakon žalbi pred drugostupanjskim sudovima. Ključan trenutak dogodio se 17. prosinca 2020. godine, kada je Vrhovni sud objavio svoju presudu od 1. prosinca 2020. godine kojom je odbio reviziju Republike Hrvatske i konačno dao za pravo tužiteljici koja je radila u Hrvatskom geološkom institutu.

S obzirom na to da je Vrhovni sud najviše tijelo sudbene vlasti, koje svoje odluke povodom podnesenih revizija donosi samo u osobito važnim pitanjima s ciljem da osigura jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, i s obzirom na to da su niži sudovi dužni u svojim odlukama poštovati pravna shvaćanja Vrhovnog suda RH, riječ je iznimno značajnoj odluci za ovu vrstu postupaka, koja je donesena u korist djelatnika.

– Nakon pritiska Sindikata na Vrhovni sud, ljudi su sve više počeli sudskim putem tražiti ono što im pripada. Do tada sve su to bila izvrtanja i kupovanje vremena države – istaknula nam je Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja.

U Varaždinskoj županiji od 1420 članova Sindikata hrvatskih učitelja čak 75 % sudskim je putem zatražilo ono što im pripada.

– Masovne isplate su u tijeku. Na kraju je tu država najviše na gubitku, jer se na kraju sve svelo na “ako ne ide milom, ide silom” – dodala je Šprem.

Nepotrebno

Kad se podvuče crta, država je na nepotrebnom gubitku i na kraju će svejedno morati isplatiti javnim službenicima ono što im pripada po sili zakona, odnosno po Kolektivnom ugovoru. Odnosno, mogli su se izbjeći besmisleni sudski postupci.

I dodajmo da zastara u tim predmetima nastupa početkom iduće godine, pa dotad djelatnici javnih službi mogu sudskim putem tražiti ono što im pripada.

Za što su zakinuti?

Povećanje osnovice plaće za 306,53 kune znači u svakom pojedinom slučaju povećanje plaće u iznosu koji odgovara umnošku svih koeficijenata koji ovise o konkretnom radnome mjestu i/ili drugim okolnostima s tom povećanom osnovicom.

Dakle, javni su službenici od prosinca 2015. godine do siječnja 2017. godine imali pravo u svakom pojedinome mjesecu na veću plaću od one koja im je isplaćena. Ukupna visina iznosa za cijelo razdoblje znatno oscilira ovisno o kojem je radnome mjestu riječ i drugim posebnim okolnostima, ali načelno je riječ o iznosu između 5 i 15 tisuća kuna, što se uvećava i za zakonske zatezne kamate, koje bi predvidivo trebale iznositi još najmanje 30 % dosuđenog iznosa.

Tko sve ima pravo na tužbu?

Svi javni službenici, odnosno oni koji su to bili u razdoblju od prosinca 2015. godine i siječnja 2017. godine ili u dijelu tog razdoblja, neovisno o tome jesu li i gdje su sada zaposleni ili su u mirovini, a čak i nasljednici umrle osobe koja je u to vrijeme bila javni službenik. Pritom je članak 2. Zakona o plaćama u javnim službama referentna točka od koje treba poći prilikom utvrđivanja toga što su javne službe, dok su javni službenici sve osobe koje su u radnom odnosu kod poslodavca koji se smatra javnom službom, i to neovisno radi li se o stručnom ili pomoćnom osoblju (spremači/ce, domari/ce, kuhari/ce i dr.).

Članak 2. Zakona o plaćama u javnim službama propisuje: “Javne službe u smislu ovoga Zakona jesu: javne ustanove i druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i javne ustanove kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.”

Konkretno, riječ je, primjerice, o nastavnicima i drugim djelatnicima škola i javnih fakulteta, liječnicima, medicinskim sestrama i drugom osoblju i djelatnicima bolnica i javnih domova zdravlja, muzeja i drugih kulturnih ustanova, instituta, djelatnika zaposlenih u sektoru socijalne skrbi i dr.

U fokusu

Milanović: Ovo nije državni udar, ovo je samo priprema. Hoće li mi uzeti putovnicu? Ti ljudi su opasni

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što se danas oglasio Ustavni sud, reagirao je i predsjednik Zoran Milanović.

Ustavni sud: Milanović ne može biti ni mandatar ni premijer!

Prvo se oglasio na svom Facebooku gdje je objavio fotografiju te napisao: Danas u 17 sati reći ću vam što mislim o onome što je u ime Ustavnog suda danas rekao HDZ-ovac Miroslav Šeparović. A do tada pogledajte kako HDZ donosi odluke tzv. Ustavnog suda.

Potom je na konferenciji za medije istaknuo da želi umiriti građane.

– Želim umiriti građane koji su ljuti. Volja građana će odrediti izvršnu vlast, a sigurno neće suci Ustavnog suda. Prije mjesec dana mogli su prijetiti, a ja sam se držao uputa i nisam htio ugroziti šanse SDP-a. To je bila prijetnja koja je mogla prouzročiti materijalne posljedice. Međutim, na Ustavnom sudu mogu govoriti što žele, ali ne mogu ništa napraviti! – rekao je Milanović.

Dodaje da Ustavni sud ne može ništa protiv volje građana.

– Reći ću samo da protiv toga nema pravnog lijeka. To je volja građana, Ustavni sud tu ne može ništa. Drugo, ne bih se složio da je ovo državni udar, ovo je priprema za udar. Ovo je samo priprema Ustavnog suda da Plenković dobije Sabor. Prije nego što krenemo razgovarati tko je mandatar, jako je važno da se konstituira Sabor. To su dva odvojena procesa. Ja moram sazvati konstituiranje 20 dana od objave službenih rezultata – rekao je Milanović,a prenosi Jutarnji list.

– Sabor može mijenjati zakone, donositi nove zakona, može u okviru Ustava raditi što hoće – promijeniti izborne zakone, ukinuti Lex AP, ali ja tu neću sudjelovati. Pozivam sve koji su do izbora biti antikorupcijska koalicija, koji su glasali protiv skandaloznih mjera, da pokažu dosljednost. HDZ će imati barem potpredsjednika Sabora, ali predsjednika ne. Ovo nije priča o meni, ja sam predsjednik Republike, ja ću poštivati Ustav, a mandat će dobiti samo onaj sa 76 potpisa – rekao je Milanović i dodao da će volja građana biti poštivana i da se tu Ustavni sud ne može ispriječiti.

– Hoće li mi zabraniti političko djelovanje? Hoće li mi uzeti putovnicu? Što je sljedeće? Ti ljudi su opasni, tako više ne može dalje. Hrvatski ljudi su glasali protiv toga. Onaj tko skupi većinu, taj će voditi našu zemlju za koju se isplati boriti – zaključio je Milanović.

–Ja ću čekati dok se većina skupi, tu su razumni rokovi. Postoji mogućnost da se akteri dogovore, razumijem stavove stranaka, ali situacije je komplicirana i teška. Ako Sabor ne bude uspješan, može se raspustiti. Nije da prijetim. Nadam se da se to neće dogoditi – rekao je na kraju.

Nastavite čitati

U fokusu

Ustavni sud: Milanović ne može biti ni mandatar ni premijer!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Danas je održana izvanredna sjednica Ustavnog suda oko rezultata izbora i angažmana predsjednika Milanovića na njima, nakon čega se predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović obratio javnosti.

– Upozorenjem od 18. ožujka pravodobno smo upozorili Milanovića da njegovo kandidiranje te isticanje njega kao kandidata je nespojivo s ustavnim položajem i načelom diobe vlasti. Upozoren je da mora odmah podnijeti ostavku ako se kandidira ili nastupa u javnosti kao budući kandidat. Pozivao je njega i SDP da odmah prestanu s aktivnostima, u skladu s Ustavom. Rečeno je i da će cijeli proces izbora biti pod strogim nadzorom. Ustavni sud primjećuje da je 20. ožujka DIP pozvao da se predsjednik suzdrži od direktnog sudjelovanja da se suzdrži te da se vodi računa o tome. Ustavni sud utvrđuje da je SDP postupao prema uputama, a Milanović se stavio u položaj sudionika izbora – rekao je Šeparović, a prenosi Jutarnji list.

Šeparović je rekao i da Milanović ne može biti mandatar Vlade ni premijer.

– Iako nije podnio ostavku, Milanović je nastupao kao kandidat. Takvim izjavama ne samo da nije poštivao upozorenja suda, nego je doveo u pitanje vladavinu prava. Stoga Ustavni sud utvrđuje da se predsjednik svojim izjavama i ponašanjem, doveo u poziciju da ne može biti mandatar za sastav buduće Vlade niti predsjednik Vlade, rekao je Šeparović.

– Te dvije pozicije se isključuju i upozoravamo sudionike svih izbora da pri predlaganju budućeg mandatara moraju biti svjesni te činjenice. I po potrebi donijet ćemo posebnu odluku. Ustavni sud od 18. ožujka nije htio dodatno utjecati na volju birača. Ovo priopćenje i upozorenje donijeli smo na sjednici, 9 sudaca bilo je za, 3 su bili protiv, a Ingrid Antičević bila je odsutna – rekao je.

Na pitanje novinarke može li Milanović dati ostavku pa biti mandatar, Šeparović je odgovorio da je on pravodobno upozoren.

– On ostavku nije podnio i sada je gotovo. Ne može više biti mandatar, Ustavni sud bi takvu odluku mogao poništiti. Po potrebi će Ustavni sud donijeti posebnu odluku – rekao je Šeparović.

– Ako 76 zastupnika želi da bude mandatar, Ustavni sud će odlučiti hoće li tu odluku poništiti običnom većinom i to na temelju općih nadzornih ovlasti kao čuvara Ustava i na temelju prethodnih upozorenja – napomenuo je Šeparović.

Rekao je da Milanović ne može biti mandatar ni u jednom slučaju “jer nije na vrijeme dao ostavku”.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje