Na 105. sjednici Vlade Republike Hrvatske, održanoj 5. srpnja, ministrica znanosti, obrazovanja i sporta Blaženka Divjak u članku 29. predložila je i uvrstila na dnevni red Hrvatskog sabora izglasavanje izmjena u postojećem Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (čl. 105., stavak 6.) prema kojima bi se kadar učiteljskih fakulteta s pojačanim nastavnim predmetima i modulima prilikom javljanja na natječaj za posao u predmetnoj nastavi osnovne škole rangirao kao treći na listi za zapošljavanje, iza nastavničkih, ali i nenastavničkih smjerova drugih fakulteta sa stečenim pedagoškim kompetencijama.

Miran prosvjed

Tim povodom, u srijedu, 11. srpnja, na Markovu trgu u Zagrebu organiziran je mirni prosvjed „Učitelji za svoja prava“. Najavljene izmjene, prosvjed te očitovanja raznih sindikata, udruga, grupa i samog Ministarstva izazvali su brojne reakcije zaposlenih u obrazovnom sektoru, ali i javnosti općenito. U očitovanju, odnosno primjedbama na Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koje je Sindikat hrvatskih učitelja poslao Vladi Republike Hrvatske, navedene su točke koje su, prema procjeni Sindikata, u Konačnom prijedlogu sporne i nelogične.

Tako je, primjerice, nelogičnom okarakterizirana točka kojom se vrednovanje kandidata koji su se prijavili na natječaj za zapošljavanje (ili ih je na prijavu za radno mjesto uputio Ured državne uprave, odnosno Gradski ured) uređuje pravilnikom pojedine školske ustanove. Sindikat, naime, smatra da bi se time otvorila mogućnost stvaranja različitih uvjeta za pristup javnim službama unutar pojedinih jedinica lokalne samouprave.

Osim toga, smatraju da tekst Zakona, na koji su učitelji bili pozvani da daju komentare, uopće nije prošao javno savjetovanje, odnosno u savjetovanje nisu ulazili neki članci (kao primjer navode članak 107.) koji su sada dijelovi Konačnog prijedloga Zakona. Zaključuju da se javnost zbog toga nije imala prilike očitovati o Konačnom prijedlogu jer s njime nije bila upoznata. Vladi su upućene i primjedbe vezane uz rangiranje učitelja s pojačanim nastavnim predmetima na listi za zapošljavanje.

Ipak se kreće?

Hrvatski sabor konačno je, prije desetak dana, glasao o najavljenim izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Najavljena izmjena, prema kojoj bi, primjerice, inženjeri s položenim pedagoškim kompetencijama imali prednost pred učiteljima s pojačanim predmetima i modulima, na kraju nije uvrštena u navedeni amandman Zakona o odgoju i obrazovanju. Amandman je prihvaćen relativnom većinom od 68 glasova. Njime je određeno da pri zapošljavanju prednost imaju profesori i magistri edukacije, koji na listi čine točku a). Učitelji razredne nastave s pojačanim predmetima ipak nisu uvršteni pod točku c), kako je bilo najavljeno, već pod točku b), čime su, što se tiče zapošljavanja u osnovnim školama, izjednačeni s inženjerima koji su položili pedagošku skupinu predmeta.

– Po prvi put u 20 godina uvodi se red u zapošljavanje učitelja. Nitko neće ostati bez posla, učitelji razredne nastave koji rade kao predmetni nastavnici radit će i dalje, ali osigurali smo da kao takvi budu prepoznati u Zakonu, time će se uvesti red u sustav. Ako gledate koliko predmeta matematike ili informatike ima netko na učiteljskom studiju kad se obrazuje za učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom, to je tri do šest puta manje nego kada netko završi pripadajući fakultet koji ga kvalificira za predmetnu nastavu ili, primjerice, diplomiranog inženjera, plus jednu godinu pedagoških kompetencija – ustvrdila je ministrica Divjak. Ostaje nejasno zašto, uzevši u obzir ministričine argumente, u konačnici inženjerima ipak nije dana prednost.

Nuklearna fizika

Navedene nejasnoće, rupe i dubioze u postojećem Zakonu o odgoju i obrazovanju nisu osobita utjeha učiteljima razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Prirodoslovlje. Njihov status i problemi kod zapošljavanja kontroverzna su tema već petnaestak godina. Marjana Boršćak-Sudec jedna je od njih.

– Javljam se zbog dugogodišnje problematike diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Prirodoslovlje. Nadam se da će se uvidjeti propusti institucija i poštovati ogorčenost navedene struke te se konačno riješiti ovo pitanje, koje nije riješeno kao što nam je obećano! Ono je trebalo biti uvršteno u Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgojitelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. Tako je bilo dogovoreno s predstavnicima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta na sastanku 29. listopada 2015. godine, no to se nije dogodilo.

Tog dana u prostorijama Ministarstva održan je sastanak na kojem su potvrđeni propusti i nepravde koji su tijekom godina nanošeni diplomiranim učiteljima razredne nastave s pojačanim programom Prirodoslovlja. Ministarstvo je odredilo da će učitelji navedenog zvanja biti uvršteni u novi Pravilnik. To se, nažalost, nije dogodilo u skladu s dogovorom. Za rad u predmetnoj nastavi uvršteni su svi pojačani predmeti, no Prirodoslovlje samo s mogućnošću rada u nastavi Prirode u 5. i 6. razredu osnovne škole, ali ne i u nastavi Biologije u 7. i 8. razredu. Tako smo izigrani – kaže.

Interpretacije

Problematika priznavanja prava učiteljima koji su završili stručni dodiplomski studij i stekli stručni naziv diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje dugogodišnja je i nitko se ne trudi dati konkretno rješenje, već se ostavlja prostor tumačenjima pojedinaca, dodaje. Kaže da je prvi problem tumačenje da su predmet Priroda i predmet Biologija toliko diferencirani da nastavu iz predmeta Priroda eventualno može predavati diplomirani učitelj s pojačanim programom iz predmeta Prirodoslovlje, a Biologiju ne. Prema članku 2. iz Pravilnika, ova dva predmeta su izjednačena i za njih se traže iste kompetencije!

Prema ovom tumačenju svi profesori biologije bili bi nekompetentni za predavanje Prirode, jer nisu zasebno završili taj predmet, dok se to kod učitelja osporava i ne priznaje se mogućnost predavanja Biologije, jer to nisu predmeti podjednake domene tretiranja. Naravno, ovdje je riječ o potpunim kontradiktornostima, u kojima jedna tvrdnja isključuje drugu u korist samo jedne strane, točnije profesora biologije (i kemije), inženjera biologije (i kemije) te diplomiranih ekologa.

– Problem se javlja i u tome da se diplomiranim učiteljima razredne nastave s pojačanim programima iz Hrvatskog jezika, Engleskog jezika, Njemačkog jezika, Matematike, Povijesti, Glazbene kulture i Informatike ne osporava kompetentnost predavanja navedenih predmeta u predmetnoj nastavi. Obezvređuje se samo program po kojem smo obrazovani mi s pojačanim Prirodoslovljem. Priznaje se i rad učiteljima koji imaju završene razne module, a samo se Prirodoslovlje ne može raditi od 5. do 8. razreda u osnovnoj školi. Zašto? Danas vidimo da se i pitanje drugih nastavnih programa promijenilo. Odjednom, preko noći, ni oni više nisu stručni ni dovoljno dobri da bi predavali u osnovnoj školi.

Diplomirani učitelji razredne nastave i prirodoslovlja izvodili su nastavu Prirode i Biologije u sklopu kolegija Metodika prirodoslovlja, a sad se istima osporava kompetentnost za rad u predmetnoj nastavi iz navedenih predmeta, iz kojih su bili i ocjenjivani! – ogorčene su prirodoslovke Boršćak-Sudec, Kristina Vrabec i Ana Rumek.

Kaže da posjeduju zakonski važeća i pravovaljana očitovanja Učiteljskog fakulteta u Zagrebu i tadašnjeg ministra Vladimira Strugara da mogu predavati Biologiju, kao i pravno mišljenje pravnice Sindikata hrvatskih učitelja, u kojem stoji:
„Sukladno Pravilniku o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu od 11. lipnja 2001. godine, Vi imate pravo predavati Biologiju u 7. i 8. razredu. Vezano uz Vaš upit, kontaktirala sam Vaše kolege koji predaju Biologiju u osnovnim školama, i rečeno mi je da prosvjetna inspekcija dozvoljava da učitelji razredne nastave s pojačanim Prirodoslovljem predaju Biologiju.“
U razgovoru s prosvjetnom inspekcijom dobili su odgovor da im oni nemaju na temelju čega zabraniti rad, ali poslove i dalje ne dobivaju. Hoće li se i njihov status konačno riješiti, odnosno hoće li im biti dopušteno da rade posao za koji su se i školovali, još uvijek nije poznato.