RAČUNI ZA ODLAGANJE OTPADA
Računi za uslugu odlaganja komunalnog otpada za kolovoz i rujan prošle godine, koji su prošli tjedan iz tvrtke Univerzal stizali na adrese Varaždinaca, zbunili su i revoltirali građane. Univerzal je račune poslao pet, odnosno četiri mjeseca nakon što su obavili uslugu.
“Nije li nam Varkom već posao račune za ta dva mjeseca? Hoćemo li sada sve dvaput platiti?”, “Kako je Univerzal došao do mojih osobnih podataka i broja članova domaćinstava, a sa mnom nisu potpisali nikakav ugovor?”, samo su neka od brojnih pitanja naših čitatelja.
Veliki broj građana savjet je zatražio u udruzi Varaždinski potrošač, u kojoj telefon prošli tjedan nije prestao zvoniti.
– Nesporno je da uslugu odlaganja komunalnog otpada, koja je obavljena u kolovozu i rujnu, treba platiti, ali je sporno na koji način i kome. Smatramo da se potrošači neosnovano terete te im savjetujemo da na adresu Univerzala pošalju pisani prigovor u kojem trebaju navesti da osporavaju račun, jer s tom tvrtkom nisu sklopili ugovor za bilo kakve usluge – rekla je dopredsjednica Udruge Sanja Keretić.
Tvrtka Univerzal je u kolovozu s Gradom Varaždinom potpisala koncesijski ugovor o odlaganju komunalnog otpada, a 11. studenoga potpisali su i aneks ugovora.
Na temelju aneksa potom su potpisali ugovor s Varkomom koji je od 1. listopada zadužen za slanje ukupnog računa građanima, konkretno za skupljanje i odvoz, ali i za odlaganje otpada, što obavlja Univerzal.
– Ostala su nenaplaćena dva mjeseca, kolovoz i rujan, kada građanima nisu pristigli računi za odlaganje otpada budući su se u to vrijeme događale izmjene zakona i usklađivanje koncesijskog ugovora. Nakon pokušaja dogovora s Gradom i Varkomom, konačan odgovor koji smo dobili od Grada je da Univerzal sam mora naplatiti uslugu odlaganja komunalnog otpada za ta dva mjeseca – priopćili su iz Univerzala prije dva tjedna.
U Varaždinskom potrošaču navode da je činjenica da su računi Varkoma za kolovoz i rujan 2013. godine bili umanjeni za dvije stavke.
– Stavke pod šifrom 71 “obrada baliranje i privremeno skladištenje otpada” te šifrom 82 “dio cijene za uslugu zbrinjavanja” u kolovozu i rujnu nisu na računima Varkoma, što znači da usluga nije plaćena. Međutim, sporno je kome treba platiti. Mi smatramo da davatelju usluga Varkomu, odnosno Čistoći, a ne Univerzalu – rekla je Sanja Keretić.
Navodi da Univerzal ne bi smio naplatiti uslugu odlaganja otpada, jer potrošači s njima nisu sklopili ugovor.
– Smatramo da su na taj način povrijeđena prava potrošača, jer ih je ispostavila pravna osoba s kojom nisu sklopili ugovor – navodi Sanja Keretić.
Pojašnjava da je člankom 33. Zakona o održivom gospodarenju otpadom propisano da je davatelj usluge dužan u cijenu uključiti troškove nabave i održavanja opreme za prikupljanje otpada, troškove prijevoza otpada, troškove obrade otpada i druge troškove.
– Sukladno toj zakonskoj odredbi, Varkom, odnosno Čistoća trebali bi građanima naplatiti i uslugu odlaganja komunalnog otpada s obzirom da oni prikupljaju otpad – navodi Sanja Keretić.
Građanima je sporno i kako je Univerzal došao do njihovih osobnih podataka, imena i prezimena, adrese, ali i broja članova domaćinstava.
– Smatramo da postoji sumnja u nezakonito prikupljanje osobnih podataka od strane treće osobe. Sporan je i način obračuna po članu domaćinstva. Članak 33. Zakona o održivom gospodarenju otpadom propisuje i to da je davatelj usluge dužan korisniku obračunavati cijenu javne usluge razmjerno količini predanog otpada, pri čemu je kriterij masa predanog otpada ili volumen spremnika i broj pražnjenja spremnika. Ujedno, davatelj usluge dužan je voditi evidenciju o preuzetoj količini otpada od pojedinog korisnika prema kriteriju količine otpada. Dakle, sporno je što je obračun u konkretnom slučaju obavljen po članu domaćinstva – kaže Sanja Keretić.
UNIVERZAL: Varkom je bio dužan dostaviti bazu potrošača prema ugovoru o koncesiji
– Obračun usluge za kolovoz i rujan obavljen je sukladno Ugovoru o koncesiji za odlaganje komunalnog otpada s područja Grada Varaždina, točnije članka 6. stavka 3. Ugovora, kojim je propisano da će naknadu za pruženu komunalnu uslugu Koncesionaru mjesečno plaćati korisnici (proizvođači otpada) u kunama na temelju ispostavljenog računa za domaćinstva po osobi, odnosno članu.
Ugovor u takvom sadržaju bio je sastavni dio dokumentacije za nadmetanje (u postupku javne nabave). Aneksom ugovora o koncesiji izmijenjen je način naplate za pruženu uslugu te od listopada našu uslugu od proizvođača otpada naplaćuje Varkom kao davatelj javne usluge prikupljanja komunalnog otpada temeljem svog obračuna, čime je predmetna koncesija u dijelu koji se odnosi na način naplate usklađena s novim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom – naveo je u pisanom odgovoru Goran Hlevnjak, direktor Univerzala.
Navodi da su prema ugovoru o koncesiji trebali mjesečno naplaćivati svoju uslugu, ali je u srpnju na snagu stupio novi zakon. Odmah su tražili usklađenje, ali je aneks potpisan tek 11. studenog. – Ostala su dva nenaplaćena mjeseca, kolovoz i rujan. Nakon pokušaja dogovora s Gradom i Varkomom, konačan odgovor koji smo dobili od Grada je da sami moramo naplatiti ta dva mjeseca – pojasnili su.
Kako je Univerzal pribavio osobe podatke i broj članova domaćinstava s obzirom da s potrošačima nije potpisao nikakav ugovor?
– Temeljem ugovora o koncesiji Varkom je bio dužan dostaviti nam podatke potrebne za obračun te su naši računi i ispostavljeni na temelju podataka iz Varkomove baze podataka za kolovoz i rujan. Temeljem Zakona o zaštiti osobnih podataka, voditelj zbirke osobnih podataka ovlašten je osobne podatke dati na korištenje drugim primateljima ako za to postoji pravni temelj i opravdana svrha, a ovdje je pravni temelj bio ugovor o koncesiji. To je bilo potrebno radi osiguranja obavljanja koncesijske djelatnosti koja se obavlja u javnom interesu.
Napominjemo također da, sukladno zakonu, dobivene podatke koristimo isključivo i samo za postizanje svrhe za koje smo ih dobili, a to je ispostavljanje računa građanima čiji otpad zbrinjavamo – ističe Goran Hlevnjak.
Izvor:
Foto: Siniša Sović
Prije desetak godina Dario Pocedulić, po struci prometni tehničar i njegova supruga Tamara, inženjerka odjevne tehnologije iz Gornjeg Kućana počeli su se baviti poljoprivredom.
Krenuli su skromno, no danas obrađuju 115 hektara zemlje. Na površini od 50-ak hektara uzgajaju heljdu, a na ostalim površinama pšenicu, kukuruz i uljarice.
Prije desetak dana Dario je proglašen najboljim mladim poljoprivrednikom u Hrvatskoj. Zašto su se započeli baviti poljoprivredom, zašto se odlučili za uzgoj heljde, koji problemi ga tište i koliko mu znači ova nagrada ispričao nam je 38-godišnji Dario Pocedulić.
Za početak. Koliko vam znači ova nagrada?
Svakako sam počašćen što sam odabran za ovogodišnjeg najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika na Izboru održanom prošloga tjedna u sklopu 6. Međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu. Do sada je OPG primio nekoliko priznanja, ali ovo posljednje je uistinu najveće. Ono je ne samo meni već i ostatku OPG-a, potvrdilo da uistinu idemo u dobrom smjeru s našim razvojem. A opet također je i izuzetna čast predstavljati svoju državu na Europskom Izboru za najboljeg mladog poljoprivrednika.
Kad i zašto ste se započeli baviti poljoprivredom?
Možemo reći da je kod Pocedulića poljoprivreda obiteljski zanat. Moj djed se bavio poljoprivredom, moj otac, a nekako sam se i ja odlučio primiti poljoprivrede. Nadam se da će jednoga dana moj posao preuzeti sin i nastaviti razvoj OPG-a. Kako su godine prolazile, a ja postajao stariji, odlučio sam malo konkretizirati naslijeđeni OPG i pokušat ga napraviti specifičnim. Mislim da smo supruga i ja to uspjeli. Danas prodajemo bezglutenske prerađevine Varaždinske heljde, od brašna, kaše, pahuljica, kiflica, mlinci, tjestenine, krekera, grizeva, do pufzrnca, hrskača i svake godine povećavamo paletu prehrambenih proizvoda od tradicijske “hajdine” sa modernim prizvukom. Naravno, osim prehrambenih proizvoda, u ponudi imamo i jastuke punjene ljuskicama Varaždinske heljde različitih dezena i namjena.
Inače, OPG je registriran 2006 godine i tada smo obrađivali nekih šest hektara. Postepenim razvojem, neprestanim ulaganjem i ulaskom u preradu i proizvodnju prehrambenih proizvoda, značajno smo povećali obradivu površinu koju prijavljujemo ove godine u Upisnik – na 115 hektara.
S kojim problemima ste se kao poljoprivrednik susretali i još se susrećete?
S površinski malim parcelama. I papirologijom, odnosno birokracijom. Postoji par apsurdnih birokracijskih situacija koje sam doživio posljednjih nekoliko godina koje su uistinu zbunjujuće, možda čak i zabrinjavajuće, no nekako smo ih uspjeli prevazići. Ne sumnjam da me takovih još neće pa barem desetak dočekati u nastavku mog poslovanja. I naravno, postoji onaj klasičan problem na koji mi ne možemo utjecati, a to je – vremenska prognoza. Prije nekih dva tjedna kod nas u Gornjem Kućanu je unutar dva sata tri puta padala tuča. U travnju. Što nas onda čeka kroz ljeto? Malo tu na negativnu stranu ide i doživljaj nekih sugrađana kojima je to sve zabavno. Nama poljoprivrednicima koji se bavimo isključivo poljoprivredom to nije nimalo zabavno. Mi živimo od plodova koji su nezaštićeni na poljima i ne, ne možemo ih nikako “prekriti čarobnim plaštem” i spriječiti štetu.
Koliko je poljoprivreda zahtjevna grana?
Svaki posao je toliko zahtjevan koliko se pojedinac odluči njime baviti. Meni, našem OPG-u je poljoprivreda jako zahtjevna jer mi uvijek želimo napraviti najbolje i sebe ulažemo maksimalno. No, nekad jednostavno i kad se trudimo, odričemo puno stvari koje su nekima normalne, jednostavno “nemamo sreće” jer bude otkupna cijena uroda duplo manja od prošlogodišnje i jedva da pokrijemo tekuće troškove, troškove sjetve, dorade, popravaka mehanizacije. No, ne posustajemo – slijepo se držimo one “bit će bolje” iz godine u godinu.
Zašto baš heljda? Što vas je inspiriralo da se počinjete baviti njezinim uzgojem?
Heljda se povijesno, tradicijski uzgajala u našem kraju. Zašto ne pokušat oživjet tradiciju, baštinu i ponudit sugrađanima prije svega jednu zdravu namirnicu, ali u modernim oblicima? I Udruga Hajdina je tu na čelu s Ružom Levatić i udrugari se trude očuvat lokalnu baštinu i tradicijsku kulturu naša četiri južna naselja Grada. Bitna je volja. A i nekako su prošla vremena bila ljepša, ljudi su se više družili, bilo je veće zajedništvo i manja užurbanost. A opet, ona poslovna činjenica jest da kad uđete u trgovinu, teško da ćete naći domaće proizvode od heljde na policama. Zato ih možete naći kod nas ili vam ih mi dostavimo besplatno u Varaždin.
Imate široku paletu proizvoda od heljde. Kako je s plasmanom tih proizvoda na tržište?
Sve naše proizvode je moguće naravno kupiti kod nas u “Kući Varaždinske heljde” u Gornjem Kućanu. Kako smo spomenuli, besplatnu dostavu imamo za naše sugrađane u Varaždinu. Osim toga, šaljemo proizvode doslovno po cijeloj Hrvatskoj uz prethodnu narudžbu putem naše web trgovine. Dostupni smo u trgovinama “Delikatesa Veronika” te s krekerima smo od prošle godine ušli u svima dobro poznate Lidl trgovine. Osim na taj način, našim proizvodima opskrbljujemo i nekoliko restorana na području Varaždina i bliže okolice, a također, možemo pohvaliti i najmlađe Varaždince, oni u školama između ostaloga i zahvaljujući gradskom projektu “Čarobna osmica” koji se provodi uz uz certifikat Ministarstva znanosti i obrazovanja, a u suradnji sa poznatim varaždinskim nutricionistima Anitom Car i Davorom Hostić, za obroke dobivaju i naše proizvode.
Godišnje proizvedete oko 40 tona heljde. Traži li se kilogram više Varaždinske heljde?
Da. Sugrađani su počeli prepoznavati Varaždinsku heljdu i zadovoljni su našim proizvodima. Prošle godine smo u jednom trenu ostali bez kaše pa onda bez kiflica. Jednostavno nismo uspjeli pripremiti toliku količinu koliko je u tom trenu tržište tražilo, a uvijek proizvodimo svježe, ne radimo robu za skladište.
Vi se ne bavite direktnom prodajom heljde ni otkupom, no većina heljde u Hrvatsku se uvozi. Je li riječ je o nekvalitetnoj heljdi?
Da li je nešto kvalitetno ili ne provjeravaju institucije zadužene za to. U smislu, da li je sukladno našim zakonima i pravilnicima. A posljednji glas daju kupci. Mi sami znamo prošetat po trgovačkim lancima i vidimo razne proizvode koji se uvoze kako iz EU, tako iz trećih zemalja. Kod toga je dosta nezgodno što u tim trećim zemljama najčešće nisu na snazi ista pravila i politike što se tiče zaštite i tretiranja usjeva, skladištenja i proizvodnje. I onda najčešće ti proizvodi budu jeftiniji. Koliko se kontrolira domaća proizvodnja, toliko bi se trebala ispitivati i kontrolirati uvozna koja se nalazi po trgovinama.
Kakav je po vama položaj poljoprivrednika u Hrvatskoj? Što se treba poboljšati?
Poljoprivrednici su po mom iskustvu marginalizirani. Na rubu društva. Nekima će biti smiješna ta izjava, ali ako je realno sagledate, shvatit ćete zašto. Na nama je da radimo na polju, u ne kontroliranim vremenskim uvjetima. Mi možemo uložiti mnogo u proizvodnju hrane, a zbog vremenskih nepogoda ili recimo pada cijene u tri mjeseca ostat ćemo bez prihoda. Ne samo od zarade nego i bez sredstava za sljedeću žetvu. Ne vlastitom krivicom. Isto tako, od poljoprivrednika koji radi najčešće po cijele dane, nevezano na nedjelje i svetke, se očekuje da ispunjava sve više i više papirologije.
Recimo, ja obrađujem nekih 115 hektara i to na otprilike 249 ARKOD iD-a, i sad prema novoj odluci sam trebao do svake njive doći traktorom. Pozicionirati traktor, vodeći pritom računa na njegovu poziciju u odnosu na neki prirodni marker, izaći van i fotografirati i geo tagirat ga. Sjest u traktor, doći do završetka te iste njive i ponovit postupak te potom učitat fotografije u aplikaciju, zatražit putem aplikacije dodjeljivanje zadataka od strane APPRRR-a. I tek nakon toga počet raditi na toj njivi. Posao koji radim cijeli život. Ja imam 249 takvih njiva. Ne znam tko je došao do te odluke, ali ona je sad postala opcionalnom nakon onih žustrih prosvjeda u EU.
Onda pak možemo i o kupcima malo, ne puno, samo malo. Imamo kvalitetan proizvod ali ne prodajemo na tržnici, nudimo besplatnu dostavu na adresu za narudžbe veće od 11 eura za Grad. I onda ljudi zovu i pitaju i kad im kažemo da smo u Gornjem Kućanu, onda nekad bude odgovor – a šteta što niste na tržnici. Nismo, i nećemo biti jer si ne možemo priuštiti stajati na tržnici jer mi kod kuće dok ne prodajemo, svaki dan proizvodimo svježe proizvode i planiramo kako povećati kvalitetu. Nisu poljoprivrednici bogati ljudi, samo su radišni.
Što još imate u planu u budućnosti?
Puno toga. Još sam mlad, ako me zdravlje posluži Varaždinska heljda će se proizvodit i prerađivat još dugi niz godina. Samo nebo je granica.
OPG Pocedlić uz pomoć i suradnju Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Varaždinske županije (dr. Mara Bogović i njenin tim) te same Varaždinske Županije (dr. Dragutin Vincek i njegove kolegice iz Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša), Agronomskog fakulteta i Ministarstva poljoprivrede 2021. godine uspješno je registrirao i uvrstio na sortnu listu “Varaždinsku heljdu” kao prvu hrvatsku sortu heljde. Danas je OPG Pocedulić njezin registrirani čuvar, uzgajivač i dorađivač.
Svi proizvodi OPG-a Pocedulić od Varaždinske heljde su certificirano bez glutena.
– Cilj nam je svake godine ponuditi sugrađanima jedan novi proizvod od heljde. Ove godine predstavljamo dva nova proizvoda. Jedan je već vani, a to su “Puf zrnca”. Izvrsna su sa jogurtom, fina, hrskava. Heljda je prirodno bez glutena, no lagano se kontaminira pa treba imati izdvojenu proizvodnju.
Inače se OPG svake godine s novim proizvodom prijavljuje na “Ocjenjivanje prehrambenih proizvoda” koje zajedno provode Prehrambeni i Agronomski fakultet iz Zagreba u suradnji naravno s Ministarstvom poljoprivrede. Do sada su naši krekeri te mlinci od Varaždinske heljde bili proglašeni najinovativnijim prehrambenim proizvodima. Kiflice i tjestenina su primile zlatnu diplomu a pahuljice brončanu. Veliko iznenađenje nam je stiglo prošle godine iz Bruxellesa za naše krekere, Zaprimili su medalju za izvrsnost i kakvoću, “Superior taste award**” od International Taste Instituta” a što je prvo takvo priznanje za jeda hrvatski OPG. I jako smo ponosni na to – ističe Pocedulić.
Kako je drvno-prerađivačku industriju i graditeljstvo pogodila kriza, ponajprije u Njemačkoj, čini se da se po prvi put događa da Hrvatske šume ne mogu prodati predviđenu količinu trupaca. Odnosno, prema nekim informacijama do kojih je došao Lider, imaju višak.
Pad narudžbi je očekivan, jer nakon štete izazvane olujnim nevremenom uslijedila je kriza u Njemačkoj koju sve više osjećaju i druge europske zemlje. Potvrđuje to i čelni čovjek Požgaj grupe Nikola Požgaj koji kaže da se pad narudžbi mogao očekivati čak i da krize u Njemačkoj nije bilo s obzirom na to da su 2021. i 2022. bile rekordne godine u proizvodnji i izvozu drvno-prerađivačke industrije.
Naime, to su godine nakon pandemije kada su kupci nastojali popuniti skladišta robom koju su k tome plaćali skuplje, pa kad su se trgovci namirili, bilo je za očekivati pad bez obzira na krizu u Njemačkoj.
Doduše, on ne vjeruje da je došlo do ukupnog pada narudžbi drvnoprerađivačkih proizvoda i posljedično tome pojave viška trupaca zbog toga, nego kao jedini mogući uzrok neprodanih trupaca vidi u spomenutoj vjetrolomnoj oluji koja je oštetila mnoga stabla.
– Nisam siguran da ima viška trupaca u Hrvatskim šumama jer ih i oni režu onoliko koliko treba. Ako bi ih rezali više, to bi značilo da trupci negdje leže i postoji opasnost da počnu trunuti. Ali u HŠ najbolje znaju taj podatak, a ono što se može reći jeste da je s nekih tržišta, tu prvenstveno mislim na njemačko, naručeno manje drvno-prerađivačke robe u zadnje vrijeme – kaže Požgaj.
No dodao je da Požgaj grupa i dalje radi s istim kapacitetom, odnosno, pad njemačkih narudžbi nadomještaju novim narudžbama iz drugih zemalja.
Više o svemu pročitajte OVDJE
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
Beauty centar “Čarolija” u Varaždinu i 7Plus Regionalni tjednik daruje dva puta jedan poklon bon. Riječ je o mezo liftu...
