Povežite se s nama

Međimurje

Ujutro svira u crkvi, navečer na rasprodanim koncertima Gibonnija

Objavljeno:

- dana

OTKRIVAMO

Maasej Kovačević, zajedno s dva brata, Abelom i Joshuom, nedjeljom svira na misi u baptističkoj crkvi u Mačkovcu, dok ostale dane u tjednu radi na glazbenim projektima ili svira na koncertima s Gibonnijem. Ovu je nedjelju iznimno preskočio misu jer je otputovao u Beograd na tri rasprodana koncerta u Sava centru.

On je jedan od deset međimurskih akademskih jazzista – neki su završili, neki još studiraju, a neki su tek upisali studij – za koje ravnatelj Centra za kulturu Čakovec Ladislav Varga veli da su „produkt Jazz faira“. Taj respektabilni festival, čije se 22. izdanje održava 24. i 25. studenoga, jedno je od najvećih jazz događanja u regiji. Smatra se da je upravo zahvaljujući Festivalu Međimurje postalo vjerojatno najjača jazzerska jezgra s obzirom na broj stanovnika u Hrvatskoj.

Maasej Kovačević je sedam puta nastupio na Festivalu. Možda to ne zvuči puno, ali za čakovečki Jazz fair to je čak iznimno. Jer, od 30-ak prijava, koliko ih stigne svake godine, na događanju nastupi četiri izvođača.

Jazzer

Klavijaturist biblijskog imena iz Starog zavjeta, Maasej, jedan je od najboljih primjera veze Međimurja i jazza.
Maasej se klavirom zarazio kao dvanaestogodišnjak, završio je osnovnu glazbenu školu u Čakovcu, srednju u Varaždinu, a diplomu jazz klavira je dobio na Jazz akademiji u Klagenfurtu. Zašto baš jazz? – Odrastao sam u obitelji koja je puno svirala i pjevala. Tata vodi crkveni zbor baptističke crkve, a doma su često u goste dolazili glazbenici. Kad sam imao 12 godina i bio u 4. razredu glazbene škole, u posjet je došao Pete James, koji je završio Royal Jazz Academy u Londonu. Bilo je vrijeme rata, prekinuo je karijeru jer je osjetio poziv da pomaže ljudima. Jedno vrijeme je i u Bosni davao satove klavira. Kad sam ga prvi put čuo kako svira, sam sebi sam rekao „To“. Želim tako svirati. Budio sam se rano i čekao da se probudi i sjedne za klavir. Krajem devedesetih se vratio doma, izgubili smo kontakt, ali hvala Bogu za Facebook pa smo se našli. Kad sam prije tri godine s Gibonnijem snimao engleski album u Londonu, sreli smo se nakon puno godina. Danas je renomirani glazbenik – prisjeća se Maasej, kojeg su u školi prozvali „jazzer“ jer je znao harmonijske trikove kojima ga je naučio Pete James.

Jednaku pozornost pridaje nedjeljnoj misi kao i koncertu u Areni. Voli svirati i profesionalan je, kažu suradnici.

Za vrijeme školovanja Messej je povremeno svirao u Big bend orkestru, drugom koji je osnovan nakon onoga HRT-ovog. 
Osnovao ga je Ladislav Varga, inicijator pokretanja Jazz faira. U Big bandu je stalni bubnjar bio njegov mlađi brat Abel Kovačević, koji je završio jazz bubanj u Grazu. Najmlađi brat Joshua studira u Austriji saksofon.

Maasej je još je na Akademiji počeo nastupati s poznatim glazbenicima. S dvadeset godina je već pratio Elvisa Stanića, koji mu je bio jedan od glazbenih uzora i, kako veli, nije ni sanjao da bi mogao zasvirati s tim, kako ga zove, velikanom. Nakon toga nije nedostajalo poziva. Surađivao je s Tamarom Obrovac, Vlatkom Stefanovskim, Josipom Lisac… ali i radio vlastite projekte. Jedan od njih je i CD „Friendly“ s bubnjarom Branimirom Gazdekom, koji je zaradio nominaciju za Porin 2008. godine u kategoriji najboljeg jazz albuma godine. Kad je godinu dana kasnije Gibonni ostao bez klavijaturista, Matija Dedić ga se sjetio i nazvao ga, pa je Maasej već godinama redovni član Gibonnijevog pratećeg benda. – Matija me pitao bih li želio svirati s Gibonnijem, naravno da sam odgovorio potvrdno, Gibonni me nazvao i evo, suradnja traje već sedam godina. Slušao sam ga kao klinac i, jednako kao i za Elvisa, nisam mogao sanjati da ću svirati s njim – veli Maasej.

Michael Jackson

Na pitanje stigne li redovito svirati nedjeljnu misu, Maasej spominje tri rasprodana koncerta u Sava centru. Iz svake geste i riječi se može zaključiti da je za njega jednako važna ta nedjeljna misa kao i koncert. Voli svirati i profesionalan je, kažu njegovi suradnici u crkvi i na estradi. Instrumentu uvijek pristupa s jednakim žarom i poštovanjem. Jednostavan je i sretan. – Svjestan sam da su prilike kao što je svirati s Gibonnijem dar. Bog mi je otvorio ta vrata, nikad se nisam gurao – veli.

Ako netko još uvijek misli da je scena seks, drugs and rock and roll, Maasej je najbolji primjer da su ta vremena prošla. Iz vrlo religiozne je obitelji, s ocem je kao volonter američke kršćanske organizacije obišao cijeli svijet održavajući glazbene radionice u baptističkim centrima, nedjeljom svira u crkvi i u svemu se vodi biblijskim učenjem. Pa tako veli da je u životu sretan, ali da se ne boji ni patnje, jer je, kaže, sve to dio života. – Svjestan sam da je to što živim Božji dar, tko zna što se može dogoditi sutra… Ne mora se ništa ni dogoditi, ali toliko je dobrih glazbenika…

Na jednom od putovanja upoznao je Egipćanku Haidi, oženio se i danas je u sretnom braku. I Haidi je u Gibonnijevoj Toleranci otpjevala nekoliko stihova na arapskom.
Maasej danas, osim s Gibonnijem, svira i u Marko Ramljak bendu, s Igorom Garžinom, svira i u Chewbakka bandu s Antom Gelom, Daliborom Marinkovićem iz Parnog valjka i Novosađaninom Vladom Samardžićem. Dečki sviraju jazz obrade Michaela Jacksona i za koji mjesec izlazi album.

Što god da radi, Maasej razmišlja što Bog misli o tome, pa tako vjeruje da mu je Bog dao talent za jazz i ne bi ga bilo u redu „zakopati“ nego iskoristiti na najbolji način.
Maasej Kovačević ovogodišnji će Jazz fair gledati iz publike. Veli da jedva čeka ovo događanje jer voli dobar jazz, a to je na Festivalu, kaže, zagarantirano. Iako ima malo godina, iskustva mu ne nedostaje i valja mu vjerovati.

Tri brata

Maasej se klavirom zarazio kao dvanaestogodišnjak, završio je osnovnu glazbenu školu u Čakovcu, srednju u Varaždinu, a diplomu jazz klavira je dobio na Jazz akademiji u Klagenfurtu. Mlađi brat Abel Kovačević završio je jazz bubanj u Grazu. Najmlađi brat Joshua studira u Austriji saksofon.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

Međimurje

U Međimurju 157 novih slučajeva zaraze i jedna preminula osoba

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, u protekla 24 sata obrađena su 364 uzorka, od čega su evidentirana 154 pozitivna nalaza na SARS-CoV-2 virus u Međimurskoj županiji, što je 42,3% pozitivnih od broja testiranih, priopćio je 3. prosinca županijski Stožer civilne zaštite.

Iz drugih županija prijavljena su 3 pozitivna slučaja kod osoba s prebivalištem/boravištem u Međimurskoj županiji.

U protekla 24 sata oporavilo se 165 osoba. Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 1199.

Do danas je u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo uzeto 87.247 uzoraka, ne računajući testiranja naših građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije.

U Županijskoj bolnici Čakovec hospitalizirano je 115 pacijenata pozitivnih na SARS-CoV-2 virus. U protekla 24 sata hospitalizirano je 10 osoba, otpušteno je 15 osoba, 3 pacijenta su na invazivnoj respiraciji. Preminula je 1 osoba, muška osoba stara 87 godina.

Građani se mogu cijepiti svakim radnim danom od 9 do 13 sati u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije te od 13 do 18 sati u trijaži Županijske bolnice Čakovec.

Sutra, 4. prosinca 2021. godine, cijepljenje će se provoditi u Čakovcu (u trijaži Županijske bolnice Čakovec i u Zavodu za Javno zdravstvo Međimurske županije) od 9:00 do 13:30 sati.

U subotu, 11. prosinca 2021. godine, cijepljenje će se provoditi u Prelogu u školskoj sportskoj dvorani, dok će se u subotu, 18. prosinca 2021. godine, cijepljenje provoditi u Murskom Središću.

Za cijepljenje nije potrebna prethodna najava, a cijepit će se s 1., 2., i 3. dozom svim dostupnim cjepivima. Svi građani kojima je prošlo šest mjeseci od cijepljenja 2. dozom, mogu se cijepiti 3. dozom.

Nastavite čitati

Međimurje

Međimurska priroda: Tri velika istraživanja i brojni monitorinzi

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO: Dušan Jelić

Autorica teksta: Sara Kočiš, stručna suradnica za opće poslove zaštite prirode
Autor fotografije: Dušan Jelić

Na predstavljanju rezultata istraživanja “Međimurske prirode”, održanom 24. studenoga u CZK-u “Rudar” u Murskome Središću, imali smo prilike izravno iz usta istraživača čuti njihova iskustva, doživljaje i zaključke s opsežnih terenskih istraživanja u Međimurju provedenih ove godine.

Coprnice i matuli

Istraživanjem raznolikosti leptira Regionalnog parka Mura-Drava na području Međimurske županije zabilježili smo ukupno 56 vrsta dnevnih i čak 593 vrste noćnih leptira. Zabilježeni broj danjih leptira čini približno 28% faune danjih leptira Hrvatske i ukazuje na relativno veliku raznolikost.

Za noćne leptire možemo smatrati da se radi tek o početku višegodišnjih istraživanja te je za potpuniji pregled faune potrebno mnogo više terenskih izlazaka u različitim godišnjim dobima. Mnoge zabilježene vrste noćnih leptira predstavljaju tek drugi ili treći nalaz za faunu Hrvatske, a neke od njih nisu bilježene nekoliko desetljeća!

Čikov ili piškur

Riba piškur, Međimurcima znana kao čikov, često se nalazila na jelovniku starih Međimuraca, što dokazuje i izreka “Motaš se kak piškur v loncu!” Bila im je dostupna zato što nastanjuje stajaće vode, rukavce i bare, zadržavajući se u muljevitom dnu, a lovili su je pomoću pletenih košara. Od 51 istražene lokacije, piškur je zabilježen na trima lokacijama, što je posljedica njegova obitavanja na teže dostupnim, gusto obraslim staništima i stoga relativno teškog uzorkovanja pomoću standardnih ihtioloških metoda, kao što je elektroribolov.

Osim piškura, zabilježeno je još 30 vrsta riba, od kojih posebno vrijedi istaknuti drugi nalaz koljuške za Međimursku županiju te devet novih lokaliteta crnke, koja u Međimurju trenutačno broji oko stotinu populacija, što je veća populacija od ostatka Europe zajedno.

Veliki dunavski vodenjak

Veliki i dunavski vodenjak

Nakon što su potvrđeni uz rijeku Muru, veliki vodenjaci prvi put su zabilježeni i uz rijeku Dravu te na zapadnom dijelu županije uz granicu sa Slovenijom. Kako u Hrvatskoj postoje dvije slične vrste velikih vodenjaka koje međusobno mogu stvoriti hibride mješovitih morfoloških osobina, tek daljnjom genetičkom analizom uhvaćenih jedinki potvrđena je prisutnost obje vrste, to jest dunavskog i velikog vodenjaka, što daje novu sliku o njihovoj rasprostranjenosti u županiji i u Hrvatskoj.

Na kraju su predstavljeni i rezultati dvadesetak monitoringa koje je provela “Međimurska priroda”, a sve je to još jedan veliki korak k upoznavanju i zaštiti naše prirode.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje