Povežite se s nama

Međimurje

Ujutro svira u crkvi, navečer na rasprodanim koncertima Gibonnija

Objavljeno:

- dana

OTKRIVAMO

Maasej Kovačević, zajedno s dva brata, Abelom i Joshuom, nedjeljom svira na misi u baptističkoj crkvi u Mačkovcu, dok ostale dane u tjednu radi na glazbenim projektima ili svira na koncertima s Gibonnijem. Ovu je nedjelju iznimno preskočio misu jer je otputovao u Beograd na tri rasprodana koncerta u Sava centru.

On je jedan od deset međimurskih akademskih jazzista – neki su završili, neki još studiraju, a neki su tek upisali studij – za koje ravnatelj Centra za kulturu Čakovec Ladislav Varga veli da su „produkt Jazz faira“. Taj respektabilni festival, čije se 22. izdanje održava 24. i 25. studenoga, jedno je od najvećih jazz događanja u regiji. Smatra se da je upravo zahvaljujući Festivalu Međimurje postalo vjerojatno najjača jazzerska jezgra s obzirom na broj stanovnika u Hrvatskoj.

Maasej Kovačević je sedam puta nastupio na Festivalu. Možda to ne zvuči puno, ali za čakovečki Jazz fair to je čak iznimno. Jer, od 30-ak prijava, koliko ih stigne svake godine, na događanju nastupi četiri izvođača.

Jazzer

Klavijaturist biblijskog imena iz Starog zavjeta, Maasej, jedan je od najboljih primjera veze Međimurja i jazza.
Maasej se klavirom zarazio kao dvanaestogodišnjak, završio je osnovnu glazbenu školu u Čakovcu, srednju u Varaždinu, a diplomu jazz klavira je dobio na Jazz akademiji u Klagenfurtu. Zašto baš jazz? – Odrastao sam u obitelji koja je puno svirala i pjevala. Tata vodi crkveni zbor baptističke crkve, a doma su često u goste dolazili glazbenici. Kad sam imao 12 godina i bio u 4. razredu glazbene škole, u posjet je došao Pete James, koji je završio Royal Jazz Academy u Londonu. Bilo je vrijeme rata, prekinuo je karijeru jer je osjetio poziv da pomaže ljudima. Jedno vrijeme je i u Bosni davao satove klavira. Kad sam ga prvi put čuo kako svira, sam sebi sam rekao „To“. Želim tako svirati. Budio sam se rano i čekao da se probudi i sjedne za klavir. Krajem devedesetih se vratio doma, izgubili smo kontakt, ali hvala Bogu za Facebook pa smo se našli. Kad sam prije tri godine s Gibonnijem snimao engleski album u Londonu, sreli smo se nakon puno godina. Danas je renomirani glazbenik – prisjeća se Maasej, kojeg su u školi prozvali „jazzer“ jer je znao harmonijske trikove kojima ga je naučio Pete James.

Jednaku pozornost pridaje nedjeljnoj misi kao i koncertu u Areni. Voli svirati i profesionalan je, kažu suradnici.

Za vrijeme školovanja Messej je povremeno svirao u Big bend orkestru, drugom koji je osnovan nakon onoga HRT-ovog. 
Osnovao ga je Ladislav Varga, inicijator pokretanja Jazz faira. U Big bandu je stalni bubnjar bio njegov mlađi brat Abel Kovačević, koji je završio jazz bubanj u Grazu. Najmlađi brat Joshua studira u Austriji saksofon.

Maasej je još je na Akademiji počeo nastupati s poznatim glazbenicima. S dvadeset godina je već pratio Elvisa Stanića, koji mu je bio jedan od glazbenih uzora i, kako veli, nije ni sanjao da bi mogao zasvirati s tim, kako ga zove, velikanom. Nakon toga nije nedostajalo poziva. Surađivao je s Tamarom Obrovac, Vlatkom Stefanovskim, Josipom Lisac… ali i radio vlastite projekte. Jedan od njih je i CD „Friendly“ s bubnjarom Branimirom Gazdekom, koji je zaradio nominaciju za Porin 2008. godine u kategoriji najboljeg jazz albuma godine. Kad je godinu dana kasnije Gibonni ostao bez klavijaturista, Matija Dedić ga se sjetio i nazvao ga, pa je Maasej već godinama redovni član Gibonnijevog pratećeg benda. – Matija me pitao bih li želio svirati s Gibonnijem, naravno da sam odgovorio potvrdno, Gibonni me nazvao i evo, suradnja traje već sedam godina. Slušao sam ga kao klinac i, jednako kao i za Elvisa, nisam mogao sanjati da ću svirati s njim – veli Maasej.

Michael Jackson

Na pitanje stigne li redovito svirati nedjeljnu misu, Maasej spominje tri rasprodana koncerta u Sava centru. Iz svake geste i riječi se može zaključiti da je za njega jednako važna ta nedjeljna misa kao i koncert. Voli svirati i profesionalan je, kažu njegovi suradnici u crkvi i na estradi. Instrumentu uvijek pristupa s jednakim žarom i poštovanjem. Jednostavan je i sretan. – Svjestan sam da su prilike kao što je svirati s Gibonnijem dar. Bog mi je otvorio ta vrata, nikad se nisam gurao – veli.

Ako netko još uvijek misli da je scena seks, drugs and rock and roll, Maasej je najbolji primjer da su ta vremena prošla. Iz vrlo religiozne je obitelji, s ocem je kao volonter američke kršćanske organizacije obišao cijeli svijet održavajući glazbene radionice u baptističkim centrima, nedjeljom svira u crkvi i u svemu se vodi biblijskim učenjem. Pa tako veli da je u životu sretan, ali da se ne boji ni patnje, jer je, kaže, sve to dio života. – Svjestan sam da je to što živim Božji dar, tko zna što se može dogoditi sutra… Ne mora se ništa ni dogoditi, ali toliko je dobrih glazbenika…

Na jednom od putovanja upoznao je Egipćanku Haidi, oženio se i danas je u sretnom braku. I Haidi je u Gibonnijevoj Toleranci otpjevala nekoliko stihova na arapskom.
Maasej danas, osim s Gibonnijem, svira i u Marko Ramljak bendu, s Igorom Garžinom, svira i u Chewbakka bandu s Antom Gelom, Daliborom Marinkovićem iz Parnog valjka i Novosađaninom Vladom Samardžićem. Dečki sviraju jazz obrade Michaela Jacksona i za koji mjesec izlazi album.

Što god da radi, Maasej razmišlja što Bog misli o tome, pa tako vjeruje da mu je Bog dao talent za jazz i ne bi ga bilo u redu „zakopati“ nego iskoristiti na najbolji način.
Maasej Kovačević ovogodišnji će Jazz fair gledati iz publike. Veli da jedva čeka ovo događanje jer voli dobar jazz, a to je na Festivalu, kaže, zagarantirano. Iako ima malo godina, iskustva mu ne nedostaje i valja mu vjerovati.

Tri brata

Maasej se klavirom zarazio kao dvanaestogodišnjak, završio je osnovnu glazbenu školu u Čakovcu, srednju u Varaždinu, a diplomu jazz klavira je dobio na Jazz akademiji u Klagenfurtu. Mlađi brat Abel Kovačević završio je jazz bubanj u Grazu. Najmlađi brat Joshua studira u Austriji saksofon.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

Međimurje

Zna se plan djelovanja: potresi, poplave, vremenske nepogode, klizišta i epidemije najveće su prijetnje

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Potresi na području Sisačko-međimurske županije još su jednom pokazali kolika je važnost postojanja jasno propisanih procedura djelovanja u takvim i sličnim katastrofičnim situacijama. Važnost što brže normalizacije funkcioniranja ključnih službi i institucija, presudne su u spašavanju ljudskih života i izbjegavanju mogućih nesretnih slučajeva.

Temeljem Zakona o sustavu civilne zaštite, Međimurska županija je donijela Procjenu rizika od velikih nesreća za svoje područje. Procjenom se uređuju opasnosti i rizici koji ugrožavaju Međimursku županiju, procjenjuju se potrebe i mogućnosti za sprječavanje, umanjivanje i uklanjanje posljedica katastrofa i velikih nesreća te stvaraju uvjeti za izradu planova zaštite i spašavanja stanovništva uz djelovanje svih mjerodavnih struktura, operativnih snaga zaštite i spašavanja i resursa cjelovitog i sveobuhvatnog županijskog sustava upravljanja u zaštiti od katastrofa i velikih nesreća.

U Smjernicama je navedeno da su potres, poplava, ekstremne vremenske pojave (ekstremne temperature, grmljavinsko nevrijeme, padaline, snijeg i led), epidemije i pandemije te degradacija tla (klizišta) prijetnje od kojih postoji veliki rizik za prostor Međimurske županije. Osim navedenih, prijetnje, odnosno rizici koji mogu uzrokovati velike materijalne štete su i poplave uzrokovane pucanjem brana te industrijske nesreće.

– Temeljem Procjene rizika od velikih nesreća donesen je Plan djelovanja civilne zaštite za Međimursku županiju. Njime se određuje postupanje operativnih snaga sustava civilne zaštite Županije u otklanjanju posljedica ugroza. Aktiviranje operativnih snaga sustava civilne zaštite odlukom nalaže izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (župan) samostalno ili na prijedlog odgovorne osobe žurnih službi ili operativnih snaga sustava civilne zaštite kada utvrdi da izvanredni događaj ima tendenciju razvoja u veliku nesreću i kada je proglašena velika nesreća – objašnjava Josip Grivec, načelnik Stožera civilne zaštite Međimurske županije.

U slučaju neposredne prijetnje od nastanka katastrofe ili veće nesreće na području Međimurja, župan ima pravo i obvezu mobilizirati sveukupne ljudske i materijalno-tehničke potencijale s područja Županije. Ugroze mogu biti predvidive, poput poplava ili ekstremnih vremenskih uvjeta ili pak nepredvidive, kao što su potres, epidemije i pandemije, klizišta i industrijske nesreće. Za slučaj predvidivih ugroza župan uvodi pripravnost operativnih snaga sustava civilne zaštite, dok kod nepredvidivih ugroza, nakon što se dogode, župan aktivira sve potrebne snage civilne zaštite po nastanku istih.

– Stožer civilne zaštite kao savjetodavno tijelo obavlja zadaće koje se odnose na prikupljanje i obradu informacija ranog upozoravanja o mogućnosti nastanka velike nesreće i katastrofe, razvija plan djelovanja sustava civilne zaštite, upravlja reagiranjem sustava civilne zaštite, obavlja poslove informiranja javnosti i predlaže donošenje odluke o prestanku provođenja mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite. Kada se sustav civilne zaštite aktivira na razini gradova i općina, sustav civilne zaštite na područnoj županije postupno se prema stvarnim potrebama stavlja u stanje pripravnosti. Temeljem zahtjeva lokalne razine, regionalna razina usklađuje pružanje materijalne i druge pomoći lokalnoj razini pogođenoj velikom nesrećom – pojašnjava Grivec.

HGSS

Nakon regionalne razine i sustav civilne zaštite na državnoj razini postupno se prema stvarnim potrebama stavlja u stanje pripravnosti. Nakon što je aktivirala sve raspoložive snage sustava civilne zaštite iz svoje nadležnosti koje su se pokazale nedostatne u sprečavanju, odnosno otklanjanju posljedici u velikim nesrećama, Međimurska županija može zahtijevati pomoć s više razine. Pomoć će zatražiti s državne razine putem Centra 112.

– Veliku nesreću na području svoje nadležnosti proglašava izvršno tijelo jedinice lokalne i regionalne samouprave, odnosno župan, na prijedlog načelnika Stožera civilne zaštite ili Ministarstva unutarnjih poslova. Župan donosi odluku i o prestanku provođenja mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite. Stožer civilne zaštite je stručno, operativno i koordinativno tijelo za provođenje mjera i aktivnosti civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama i obavlja poslove koji proizlaze iz Zakona o sustavu civilne zaštite, Pravilnika o sastavu stožera, načinu rada te uvjetima za imenovanje načelnika, zamjenika načelnika i članova stožera civilne zaštite te drugih propisa koji uređuju sustav civilne zaštite – zaključuje Josip Grivec.

Borba protiv stvarne ugroze

Kako sustav funkcionira u praksi, najbolje dokazuje primjer djelovanje u slučaju epidemije koronavirusa. Stožer civilne zaštite Međimurske županije te gradski i općinski stožeri aktivirani su temeljem naloga Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske. Konkretno uz aktivnosti vezane uz COVID-19, u rad županijskoga Stožera uključivani su ravnateljica Ljekarne Čakovec, epidemiolozi Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, liječnici specijalisti, pročelnici nadležnih upravnih odjela i drugi. Komunikacija sa Stožerom civilne zaštite Republike Hrvatske, s gradskim i općinskim stožerima, zdravstvenim institucijama i svim ostalim operativnim snagama koje su bile uključene u aktivnosti u cilju suzbijanja bolesti COVID-19, odvija se telefonom, odnosno mobitelom, e-poštom, preko WhatsApp i Viber grupe, neposrednim kontaktom, radiouređajem, odnosno sustavom TETRA te video konferencijom. Sve operativne snage redovno obnavljaju opremu i imaju je u dovoljnim količinama. Također, redovito se osposobljavaju i to formalnim i neformalnim obrazovanjem, informativnim i promidžbenim aktivnostima, uvježbavanjem, treninzima i vježbama, na savjetovanjima, radionicama i tečajevima.

– Slijedom navedenoga može se zaključiti da sustav civilne zaštite na području Međimurske županije omogućava izvršavanje svih zadaća vezanih uz zaštitu i spašavanje stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od velikih nesreća i katastrofa zahvaljujući dobroj organiziranosti i opremljenosti svih operativnih i ostalih gotovih snaga koje se i zaštitom i spašavanjem bave u okviru svoje redovne djelatnosti – poručuje Josip Grivec.

Grad Čakovec provjerava stanje javnih objekata

Grad Čakovec je potaknut nedavnim događanjima uzorkovanima razornim potresima na području Siska, Petrinje i čitave Banije, pristupio dodatnim provjerama nekih javnih objekata, pa se tako uz I. osnovnu školu provjeravaju i zgrade područnih škola u Novom Selu Rok i Krištanovcu.

– Ostale građevine obrazovnih ustanova na području Grada Čakovca građene su nakon 1964. godine, što znači da zadovoljavaju sve propise i tehničke regulative seizmičke otpornosti. Isto tako, nevezano uz potrese, redovno se provjeravaju i prema potrebi zamjenjuju dimnjaci na školskim zgradama što spada u redovito održavanje javnih objekata na području Grada Čakovca – informirali su iz Grada Čakovca.

Nastavite čitati

Međimurje

Udruga slijepih Međimurske županije traži volontere za rad sa slijepim osobama

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Udruga slijepih Međimurske županije u potrazi je za volonterima za rad sa slijepim osobama u sklopu programa „Osjetimo život“, koji financira Ministarstvo rada, mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike.

Traži se po jedan volonter za svako od sljedećih volonterskih mjesta:

Voditelj kreativnih radionica

„Na kreativnim radionicama imat ćeš mogućnost kreativno se izraziti te probuditi maštu slijepih.

Rad će obuhvaćati: u suradnji s voditeljicom programa prilagođavanje već postojećih radionica te osmišljavanje novih, nabavku i pripremu materijala, vođenje radionica.

Prijavi se za ovo volontiranje ukoliko si kreativna osoba te možeš izdvojiti dva sata mjesečno.“

Videća pratnja na nordijskom hodanju

„Članovima Udruge potrebna je pomoć/videća pratnja u nordijskom hodanju.

Bavljenje sportskim aktivnostima povećava mobilnosti slijepih osoba i pozitivno utječe na njihovo zdravlje te doprinosi povećanju njihovog samopouzdanja. Druženjem i pomaganjem slijepoj osobi u sportskim aktivnostima, volonter pruža, ne samo pomoć, već i svoje prijateljstvo.

Udruga traži volontera koji će svaki utorak po jedan sat (tijekom travnja, svibnja, lipnja, rujna i listopada) hodati sa slijepim osobama u Perivoju Zrinskih.“

Voditelj radionica međusobnog osnaživanja slijepih žena

„Slijepe žene četiri puta godišnje sudjeluju na radionicama koje se provode s ciljem njihovog međusobnog osnaživanja.

Za vođenje ovih radionica tražimo volontera – socijalnog radnika, psihologa, rehabilitatora ili osobu slične struke.“

Voditelj književnog kluba

„Jednom mjesečno Udruga održava književni klub za članove na kojem oni čitaju, raspravljaju o knjigama, imaju mogućnost upoznavanja književnika i slično.

Tvoj posao će biti: čitati tijekom književnog kluba, moderirati rasprave o knjigama te u suradnji s voditeljicom programa dogovarati susrete s književnicima.

Za ovu poziciju tražimo književnog entuzijasta.“

Dakle, Udruga traži osobe za volontiranje koje su senzibilizirane prema slijepim osobama, kreativne, pouzdane, snalažljive, fleksibilne, druželjubive, komunikativne, proaktivne i strpljive.

– Pomoći ćeš slijepim osobama obogatiti slobodno vrijeme i time pridonijeti održavanju njihova aktivnog života. Imat ćeš mogućnost raditi na sebi usvajanjem novih znanja i vještina. Putem kontakta s članovima i djelatnicima Udruge upoznat ćeš se s načinom rada Udruge i karakteristikama rada sa slijepim osobama te steći nova iskustva i poznanstva. Volonterske sate upisat ćemo ti u volontersku knjižicu te, po želji, izdati potvrdu o volontiranju. Bit će ti pružena kontinuirana podrška koordinatorice volontera te, po potrebi, stručnih osoba, koje će ti biti na raspolaganju za pomoć i savjete tijekom volontiranja – poručuju iz Udruge slijepih Međimurske županije.

Za sve koje žele pomagati drugima, a ujedno raditi na sebi, mogu se prijaviti putem e-mail adrese: [email protected] ili na broj mobitela: 091/639-0005.

Nastavite čitati