Život glazbenika
Maasej Kovačević, zajedno s dva brata, Abelom i Joshuom, nedjeljom svira na misi u baptističkoj crkvi u Mačkovcu, dok ostale dane u tjednu radi na glazbenim projektima ili svira na koncertima s Gibonnijem. Ovu je nedjelju iznimno preskočio misu jer je otputovao u Beograd na tri rasprodana koncerta u Sava centru. On je jedan od deset međimurskih akademskih jazzista – neki su završili, neki još studiraju, a neki su tek upisali studij – za koje ravnatelj Centra za kulturu Čakovec Ladislav Varga veli da su „produkt J
azz faira“.
Taj respektabilni festival, čije se 22. izdanje održava 24. i 25. studenoga, jedno je od najvećih jazz događanja u regiji. Smatra se da je upravo zahvaljujući Festivalu Međimurje postalo vjerojatno najjača jazzerska jezgra s obzirom na broj stanovnika u Hrvatskoj.
Maasej Kovačević je sedam puta nastupio na Festivalu. Možda to ne zvuči puno, ali za čakovečki Jazz fair to je čak iznimno. Jer, od 30-ak prijava, koliko ih stigne svake godine, na događanju nastupi četiri izvođača.
Klavijaturist biblijskog imena iz Starog zavjeta, Maasej, jedan je od najboljih primjera veze Međimurja i jazza.
Maasej se klavirom zarazio kao dvanaestogodišnjak, završio je osnovnu glazbenu školu u Čakovcu, srednju u Varaždinu, a diplomu jazz klavira je dobio na Jazz akademiji u Klagenfurtu. Zašto baš jazz?
– Odrastao sam u obitelji koja je puno svirala i pjevala. Tata vodi crkveni zbor baptističke crkve, a doma su često u goste dolazili glazbenici. Kad sam imao 12 godina i bio u 4. razredu glazbene škole, u posjet je došao Pete James, koji je završio Royal Jazz Academy u Londonu. Bilo je vrijeme rata, prekinuo je karijeru jer je osjetio poziv da pomaže ljudima. Jedno vrijeme je i u Bosni davao satove klavira. Kad sam ga prvi put čuo kako svira, sam sebi sam rekao „To“. Želim tako svirati. Budio sam se rano i čekao da se probudi i sjedne za klavir. Krajem devedesetih se vratio doma, izgubili smo kontakt, ali hvala Bogu za Facebook pa smo se našli. Kad sam prije tri godine s Gibonnijem snimao engleski album u Londonu, sreli smo se nakon puno godina. Danas je renomirani glazbenik – prisjeća se Maasej, kojeg su u školi prozvali „jazzer“ jer je znao harmonijske trikove kojima ga je naučio Pete James.
Za vrijeme školovanja Messej je povremeno svirao u Big bend orkestru, drugom koji je osnovan nakon onoga HRT-ovog.
Osnovao ga je Ladislav Varga, inicijator pokretanja Jazz faira. U Big bandu je stalni bubnjar bio njegov mlađi brat Abel Kovačević, koji je završio jazz bubanj u Grazu. Najmlađi brat Joshua studira u Austriji saksofon.
Maasej je još je na Akademiji počeo nastupati s poznatim glazbenicima. S dvadeset godina je već pratio Elvisa Stanića, koji mu je bio jedan od glazbenih uzora i, kako veli, nije ni sanjao da bi mogao zasvirati s tim, kako ga zove, velikanom. Nakon toga nije nedostajalo poziva. Surađivao je s Tamarom Obrovac, Vlatkom Stefanovskim, Josipom Lisac… ali i radio vlastite projekte. Jedan od njih je i CD „Friendly“ s bubnjarom Branimirom Gazdekom, koji je zaradio nominaciju za Porin 2008. godine u kategoriji najboljeg jazz albuma godine. Kad je godinu dana kasnije Gibonni ostao bez klavijaturista, Matija Dedić ga se sjetio i nazvao ga, pa je Maasej već godinama redovni član Gibonnijevog pratećeg benda. – Matija me pitao bih li želio svirati s Gibonnijem, naravno da sam odgovorio potvrdno, Gibonni me nazvao i evo, suradnja traje već sedam godina. Slušao sam ga kao klinac i, jednako kao i za Elvisa, nisam mogao sanjati da ću svirati s njim – veli Maasej.
Na pitanje stigne li redovito svirati nedjeljnu misu, Maasej spominje tri rasprodana koncerta u Sava centru. Iz svake geste i riječi se može zaključiti da je za njega jednako važna ta nedjeljna misa kao i koncert. Voli svirati i profesionalan je, kažu njegovi suradnici u crkvi i na estradi. Instrumentu uvijek pristupa s jednakim žarom i poštovanjem. Jednostavan je i sretan. – Svjestan sam da su prilike kao što je svirati s Gibonnijem dar. Bog mi je otvorio ta vrata, nikad se nisam gurao – veli.
Ako netko još uvijek misli da je scena seks, drugs and rock and roll, Maasej je najbolji primjer da su ta vremena prošla. Iz vrlo religiozne je obitelji, s ocem je kao volonter američke kršćanske organizacije obišao cijeli svijet održavajući glazbene radionice u baptističkim centrima, nedjeljom svira u crkvi i u svemu se vodi biblijskim učenjem. Pa tako veli da je u životu sretan, ali da se ne boji ni patnje, jer je, kaže, sve to dio života. – Svjestan sam da je to što živim Božji dar, tko zna što se može dogoditi sutra… Ne mora se ništa ni dogoditi, ali toliko je dobrih glazbenika…
Na jednom od putovanja upoznao je Egipćanku Haidi, oženio se i danas je u sretnom braku. I Haidi je u Gibonnijevoj Toleranci otpjevala nekoliko stihova na arapskom.
Maasej danas, osim s Gibonnijem, svira i u Marko Ramljak bendu, s Igorom Garžinom, svira i u Chewbakka bandu s Antom Gelom, Daliborom Marinkovićem iz Parnog valjka i Novosađaninom Vladom Samardžićem. Dečki sviraju jazz obrade Michaela Jacksona i za koji mjesec izlazi album.
Što god da radi, Maasej razmišlja što Bog misli o tome, pa tako vjeruje da mu je Bog dao talent za jazz i ne bi ga bilo u redu „zakopati“ nego iskoristiti na najbolji način.
Maasej Kovačević ovogodišnji će Jazz fair gledati iz publike. Veli da jedva čeka ovo događanje jer voli dobar jazz, a to je na Festivalu, kaže, zagarantirano. Iako ima malo godina, iskustva mu ne nedostaje i valja mu vjerovati.
Maasej se klavirom zarazio kao dvanaestogodišnjak, završio je osnovnu glazbenu školu u Čakovcu, srednju u Varaždinu, a diplomu jazz klavira je dobio na Jazz akademiji u Klagenfurtu. Mlađi brat Abel Kovačević završio je jazz bubanj u Grazu. Najmlađi brat Joshua studira u Austriji saksofon.
Izvor:
Foto: Ivan Agnezović
Unatoč kiši, drugi festivalski dan 28. Međunarodnog festivala čipke u Lepoglavi, protekao je u lijepoj atmosferi. Festivalska publika uživala je u atraktivnoj ponudi na „Danu Turske, koji je pripremila Turska, ovogodišnja zemlja – partner festivala u Lepoglavi.
Iako zbog lošeg vremena u subotu nije održan Tradicionalni sajam, posjetitelji Međunarodnog festivala čipke imali su priliku razgledati čak 35 izložbi na kojima su predstavljene najljepše čipke iz čak 15 europskih zemalja.
Za najmlađe su u Domu kulture u subotu priređene zanimljive radionice vezane uz rukotvorstvo i kulturnu baštinu na kojima su djeca pokazala svoju maštu i kreativnost.
U festivalskom šatoru u gradskom parku u subotu je održana gastronomska priredba – Okusi Hrvatske i Turske, na kojoj su ponuđena jela Hrvatskog zagorja te tradicionalni turski specijaliteti, koje su pripremili učenici – kuhari iz varaždinske Gospodarske škole pod vodstvom svojih mentora, članice KUD-a Lepoglavski pušlek i vrsnih kuhara iz Turske. Oni su za posjetitelje festivala pripremili pileće rolice punjene mlincima, hajdinu kašu s bukovačama, krpice sa zeljem, mlinčani kolač, turske pide s povrćem i mesom, ali i tradicionalne turske slastice – baklave i rahat lokum te pravu tursku kavu i turski čaj.
-Želimo da na našem festivalu uživaju sva čula. Posjetitelji tako mogu uživati u ljepoti izloženih čipaka, a zahvaljujući Turskoj, ovogodišnjoj zemlji – partneru, imaju priliku kušati tradicionalne turske s pecijalitete, ali i naša tradicionalna jela, kakav je primjerice, mlinčani kolač, koji smo i zaštitili. Gastronomska baština važan je dio naše bogate tradicije, stoga i nju, baš kao i čipku, želimo sačuvati i predstaviti na našem međunarodnom festivalu. Zahvaljujem našim partnerima iz Turske, Gospodarskoj školi u Varaždinu te našim turskim partnerima, uz čiju smo podršku i ove godine organizirali ovu atraktivnu gastronomsku priredbu – istaknuo je Marijan Škvarić, gradonačelnik Lepoglave na otvorenju „Okusa Hrvatske i Turske“.
Sadržajni subotnji program nastavljen je koncertom poznate turske pijanistice Tutu Aydinoğlu u lepoglavskoj župnoj crkvi. Virtuozna pijanistica iz Turske u Lepoglavi je izvela dojmljiv koncertni program pod nazivom – Međustoljetno putovanje Turskom. Publika u župnoj crkvi u Lepoglavi tako je uživala u izvedbi rijetko izvođenih skladbi koje počivaju na bogatoj glazbenoj tradiciji Turske, među kojima je bilo i jedno od najpoznatijih djela suvremenog turskog skladatelja Hasana Uçarsua – Ostaci ljetnog putovanja: Priča o četiri drevna grada, te djelo turskog skladatelja i pijanista Cemala Reşita Reyja – Šetnja gradom koji se sastoji od uspomena, koje je ovaj turski skladatelj posvetio starom Istanbulu.
Drugi festivalski dan završio je još jednim sjajnim koncertom na kojem su nastupile domaće estradne zvijezde – Vanna i Martin Kosovec. Koncert Vane i Martina Kosovca protekao je u pravom štimungu, uz najveće Vannine hitove te u odličnoj izvedbi domaćih i stranim evergreena sjajnog Martina Kosovca.
Organizatori su našoj poznatoj pjevačici poklonili ogrlicu od čipke, koju je izradila umjetnica Snježana Varović. Posjetitelji festivala čipke u Lepoglavi atraktivne izložbe čipke moći će razgledati i danas. Posljednjeg dana 28. Međunarodnog festivala čipke u svečanom šatoru od 14 sati i 30 minuta nastupit će na već tradicionalnom koncertu Limena glazba Lepoglava, kojoj će se na pozornici pridružiti i Big band iz Čakovca.
Od 15 sati u Domu kulture bit će organizirana i radionica Ivane Mikić inspirirana lepoglavskom čipkom, a od 16 sati će biti održana i tradicionalna priredba – Gradonačelnikov gulaš. U poslijepodnevnim satima Međunarodni festival čipke posjetit će i njegov visoki pokrovitelj – predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović. Program ovogodišnjeg, 28. Međunarodnog festivala čipke u Lepoglavi završit će izborom Miss Varaždinske županije za Miss Hrvatske u svečanom šatoru, koji će početi u 19 sati.
U sklopu Srijede u Muzeju 18. rujna u palači Herzer predstavlja se knjiga Grad u kojem spavaju anđeli autora Željka Prsteca.
Knjiga je rezultat opsežnog posla prikupljanja i sređivanja dokumentacije vezane uz rad likovnog umjetnika Željka Prsteca (Varaždin, 1950.), u kojoj se iscrpno predstavlja pedeset pet godina autorova stvaralaštva, kako u rodnom gradu tako i drugdje u Hrvatskoj. U njoj je obuhvaćen pregled predgovora, kritika i eseja koje su o Prstecovim djelima pisali naši istaknuti likovni kritičari, kao i popis održanih samostalnih i skupnih izložbi. Sastavni dio je i 87 reproduciranih djela te 43 fotografije ilustracija, koje dokumentiraju Prstecove likovne dosege i stvaralačku poetiku.
Umjetnički rad i akcije Željka Prsteca već se godinama u Varaždinu odvijaju pod geslom Grad u kojem spavaju anđeli, koje autor u okviru projekta Anđelinjak implementira svojim instalacijama u varaždinske prostore i sustavno ga provodi različitim sadržajima u svome Muzeju anđela. Akvareli, crteži i grafike Željka Prsteca izazivaju uzbuđenje zbog klasičnog načina na koji su rađeni i kao takvi prihvaćeni kod likovne publike i posjetitelja, i bez obzira na to što svaki njegov rad odiše tragičnim osjećajem prolaznosti, Željko Prstec je tražen slikar te će ova knjiga pomoći boljem upoznavanju njegove slikarske osobnosti.
Uz autora, knjigu će predstaviti povjesničari umjetnosti Mirjana Dučakijević i Miroslav Klemm, oboje umirovljeni muzejski savjetnici u GMV-u, a održat će se i projekcija dvaju kratkih filmova o stvaralaštvu Željka Prsteca nastalih u produkciji HRT-a i VTV Televizije.
Program počinje u 19 sati. Ulaz je besplatan.
U petak je u Trnovcu Bartolovečkom otvorena nova rođendaonica ˝Hakuna Matata˝ i to na adresi Male ledine 37. Ova će...
Vaše dijete je talentirano za driblanje loptom po stanu, ples na zadnjem sjedalu automobila, od svega što mu je nadohvat...
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
