Povežite se s nama

Život i društvo

Ukrajinka Svetlana na sigurnom u Varaždinu: “Svoj Mariupolj želim pamtiti kakav je bio prije rata”

Objavljeno:

- dana

Otkad je započela ruska invazija na Ukrajinu, svjetski i hrvatski mediji bruje o strahotama koje se događaju u Mariupolju. U Varaždinskoj županiji smješteno je nekoliko izbjeglica iz Mariupolja. Jedna od njih je 55-godišnja Svetlana Solovjova. Ona je živjela u centru grada koji je prije ratnih zbivanja brojio oko 550.000 stanovnika. Mariupolj, lučki grad, prije ruske invazije na Ukrajinu proživljavao je svoju renesansu.

– Grad je u posljednje dvije-tri godine baš procvjetao. Investicije su se vidjele na svakom koraku. Uređena je šetnica uz rijeku, dio uz Azovsko more, obnavljali su se vrtići i škole – ističe Svetlana, koja je više od 30 godina radila u osnovnoj školi kao učiteljica i psihologinja, a radila je i s djecom s posebnim potrebama na njihovoj inkluziji.

Noćna mora

No normalan život stanovnika prekinula su ratna zbivanja. Život je za stanovnike 24. veljače, odnosno na dan početka ruske invazije na Ukrajinu, postao noćna mora.

– Iskreno, osjećalo se da će doći do sukoba, no nekako su svi mislili da će se to riješiti dogovorom i da neće izbiti rat. Već od prvog dana invazije osjećali smo velik strah. Svakodnevna bombardiranja postala su naša svakodnevica. Čak dva tjedna živjeli smo samo u podrumu, u neljudskim uvjetima – govori nam sa zebnjom u srcu Svetlana.

No ona i njezini sugrađani nisu cijelo vrijeme bili u podrumima. Morali su se popeti do svojih stanova da uzmu osnovne životne potrepštine.

– Jednom prilikom granata je eksplodirala, odnosno pogođena je zgrada. Bila sam u stanu, stakla su popucala, a ja sam sa susjedima pobjegla u predvorje. Otad sam osjećala neopisiv strah kad god bih morala otići po neke osnovne potrepštine u svoj stan – prisjeća se Svetlana.

Njezin 30-godišnji sin živio je u na drugom kraju grada i uspio je sa svojom djevojkom pobjeći iz Mariupolja. Svetlana pripovijeda da su on i djevojka pobjegli pod kišom metaka, prvo do Studenskog doma. Zatim su stigli do nje u stan, no nisu je uspjeli pronaći.

Strahote

– Nije me mogao pronaći, pa je sa svojom djevojkom pješačio 10 sati do jednog sela izvan grada. Prespavao je kod nekih ljudi i ujutro se s njom zaputio prema gradu Berdjansku. Poslije su otišli u Kirovogradsku oblast i ondje se skrasili u jednom selu. Sada ondje oboje rade i na sigurnom su – otkrila je Ukrajinka koja je u Mariupolju pod opsadom provela nešto manje od mjesec dana.

– Bilo je stvarno užasno i tek sada dolazim k sebi. U podrumima nas je bilo mnogo. Mnogo žena, starijih ljudi i male djece. Spavalo se na stolcima. Nije bilo struje, grijanja, a potom ni pitke vode. Kad smo si željeli nešto skuhati, morali smo zapaliti vatru. Čekali smo u ogromnim redovima da nam u posude natoče vodu za piće, no ubrzo je i toga nestalo. Tad sam odlučila da moram otići – rekla je 55-godišnja Ukrajinka iz Mariupolja.

Svoj je izlaz pronašla u ženi koju je upoznala u jednom prihvatnom centru koji je bio u blizini podruma njezine zgrade a u koji su dolazili ljudi koji su ostali bez svega u predgrađima Mariupolja.

– Ona mi je rekla da odlazi i neka se javim Henriku ako i ja želim otići. Javila sam mu se i on je pristao na to. Išli smo njegovim dvama automobilima van iz grada i te slike nikad neću zaboraviti. Grad je bio do neprepoznatljivosti razrušen, trupla uz cestu, ljudi su pokojne sahranjivali u svojim vrtovima, ljudi u redu stoje da se zapišu za evakuaciju – prisjetila se traumatičnog iskustva Svetlana. Bilo je to 23. ožujka, tad kad je Svetlana posljednji put vidjela svoj grad.

Bijeg

Zaputila se prema Berdjansku, zatim je preko Zaporižja stigla do Lavova. Iz Lavova je 31. ožujka stigla u Varaždin.

– Posljednja dva tjedna u Mariupolju bilo je neizdrživo. Osjećala sam užasan strah. Samo sam molila Boga za svoje bližnje – rekla je Svetlana, koja se redovito čuje sa svojim prijateljima koji su pobjegli od ratnih strahota, no ne može stupiti u kontakt s bratićima i sestričnama.

– Ne mogu stupiti u kontakt s njima. Ne znam što je s njima. Mnogi prijatelji iz Mariupolja otišli su u sigurniji dio Ukrajine, ali i po cijeloj Europi – otkrila je 55-godišnjakinja.

Sigurnost

Zanimljivo je da njezina starija sestra živi u ruskom gradu Iževsku, no kod nje ne želi ići. Trenutno je smještena u Hotelu Turist, uči hrvatski jezik i željela bi pomoći volonterima Crvenoga križa Varaždinske županije.

– Ovdje su me ljudi jako lijepo dočekali. Brinu se o meni i jako sam im zahvalna. Jedno vrijeme sam bila u Poreču i ondje sam 13 sati radila teške fizičke poslove. Vratila sam se u Varaždin k ovim predivnim ljudima kojima želim pomoći i biti korisna – dodala je Svetlana, koja se namjerava vratiti u rodni grad.

– Mariupolj je moj grad i volim ga. U njemu sam rođena, u njemu sam živjela i radila. Ondje su mi sahranjeni djed, baka i roditelji. Ondje sam rodila svog sina, no Mariupolja više nema jer je 90 % grada sravnjeno sa zemljom. Nemam se kamo vratiti. Nosim ga u srcu i želim ga pamtiti i sjećati se kakav je bio i izgledao prije ratnih razaranja – zaključila je Ukrajinka.

Život i društvo

Varaždinski gimnazijalac – istraživač pobjednik natjecanja “Znanstvenik u meni“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Jan Špiclin iz Prve gimnazije Varaždin pobjednik je natjecanja u komunikaciji znanosti za učenike i učenice srednjih škola u Republici Hrvatskoj, Znanstvenik u meni u kategoriji originalnih istraživačkih radova, a Lucija Filep i Petra Vidaković iz Srednje škole Novska u komunikacijskim kategorijama.

Na Završnici natjecanja održanoj u zadarskoj multifunkcionalnoj dvorani Centra za kreativne industrije u suorganizaciji Educateama i Društva za edukaciju van okvira sudjelovalo je 16 učenika s 10 vrhunskih radova, uključujući i originalna istraživanja te ocjenjivački žiri i publika.

Jan Špiclin pobijedio je s originalnim istraživačkim radom o Utjecaju fenola iz ekstrakta zelenog matcha čaja na smanjenje stope oštećenja DNA molekule iz sperme lososa uslijed izlaganja UV-A zračenju. (https://prijave.znanstvenikumeni.org/public/video/4411113)

– Otkako sam u srednjoj školi bavim se istraživanjima iz biologije i uvijek mi je drago kada svoje radove mogu prezentirati publici i pokazati okolini čime se bavim iza zatvorenih vrata školskog laboratorija. Znanstvenik u meni izvrsna je prilika za takvo što, posebno zato što su na tom natjecanju vrlo bitne komunikacijske vještine i način kako kompleksno istraživanje prikazati i objasniti na što jednostavniji i atraktivniji način. Posebno mi je drago što se ovogodišnja završnica mogla realizirati uživo u prekrasnom Zadru. Bila je to izvrsna prilika za razmjenu iskustva, druženja s drugim učenicima, sklapanja novih prijateljstava i putovanja kroz Lijepu Našu izjavio je pobjednik natjecanja Jan Špiclin.

Nastavite čitati

Život i društvo

DVD Kneginec i varaždinska JVP sudjeluju u osebujnoj izložbi: “Iza vatrenog zida – Žene u vatrogastvu”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Osebujna izložba “Iza vatrenog zida – Žene u vatrogastvu” bit će otvorena u petak, 8. srpnja, s početkom u 19 sati u Tehničkom muzeju Nikola tesla u Zagrebu.

U stručnoj vatrogasnoj terminologiji, „vatreni zid“ označava strukturu koja ograničava područje širenja požara i smanjuje štetu na građevinama uslijed požara. U kontekstu izložbe, „vatreni zid“ simbolički predstavlja teško propusne strukture koje su ženama priječile ili im otežavale ulazak u svijet vatrogastva.

Izložba daje prikaz povijesti, položaja i uloge žena u vatrogastvu na području Hrvatske, od prvih spomena žena u kontekstu vatrogastva i pionirki vatrogastva u Hrvatskoj – žena koje su prve probile „vatreni zid“ – preko ulaska većeg broja žena u vatrogastvo u vrijeme socijalizma do suvremenog doba, kada usprkos još uvijek prisutnim predrasudama i izazovima s kojima se susreću svjedočimo intenzivnom rastu broja žena u vatrogastvu.

Uz predmete iz fundusa Tehničkog muzeja Nikola Tesla i Muzeja hrvatskog vatrogastva, na izložbi će biti predstavljene i osobne priče i predmeti (odore, oprema, nagrade) suvremenih hrvatskih vatrogaskinja.

Izložba je realizirana u partnerstvu Tehničkog muzeja Nikola Tesla i Hrvatske vatrogasne zajednice / Muzeja hrvatskog vatrogastva, uz suradnju s hrvatskim vatrogaskinjama i brojnim dobrovoljnim vatrogasnim društvima…

Iz impresuma izložbe može se iščitati da su njezinu realizaciju između ostalih pomogli DVD Gornji Kneginec, JVP Grada Varaždina i Hrvatski vatrogasni muzej iz Trenkove ulice.

Više o svemu pročitajte OVDJE

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje