Piše: Janja Kovač, kustosica etnografskih zbirki Muzeja Međimurja Čakovec

Božićne jaslice su trodimenzionalni prikaz rođenja Isusa Krista prema biblijskom opisu njegova rođenja u staji. Prije trodimenzionalnog načina prikazivanja ta je scena bila prisutna kao likovni motiv u bizantskoj, romaničkoj i gotičkoj umjetnosti. Jaslice kakve danas poznajemo osmislio je u 13. stoljeću Franjo Asiški. Pod utjecajem njegova kulta u Hrvatskoj proširile su se i po našim krajevima. Jaslice dodatno populariziraju isusovci u 16. stoljeću koji ih koriste kao sredstvo privlačenja pozornosti, ali i prikupljanja ljudi, koji se mogu usmjeriti na put kršćanstva.

U štalici, na slamici…

Franjo Asiški osmislio je kompoziciju u čijem je središtu tek rođeno dijete u kolijevci okruženo majkom i ocem (Josipom i Marijom), a uz njih domaće životinje i pastiri tri mudraca koji su slijedeći zvijezdu repaticu našli mjesto Isusova rođenja i donijeli mu poklone. Svi su ovi likovi smješteni u ambijent (drvene) staje kojoj je prva strana otvorena kako bi se mogao vidjeti prizor s Isusom unutar staje.

Jasle

Naziv pod kojim ih svi znamo danas dolazi od predmeta u koji je položena figura Isusa. On, naime, leži u jaslama. Jasle su obično drveni spremnik zatvoren s tri strane, a otvoren s gornje strane koji nalazimo u stajama. U njih se stavlja sijeno i hrana za životinje. Iako najčešće izgleda kao da mali Isus leži u kolijevci, u originalu to su ipak jasle.

Ukras za crkve

Jaslice su se isprva gradile samo za crkve u kojima su bile smještene u božićno doba. Za potrebe njihove izrade angažirali su se obrtnici različitih struka poput zlatara, keramičara, drvorezbara, kipara. Iz crkvene sfere prešle su u građanske domove, a potom i u seoske. Kako seosko stanovništvo nije imalo financijskih sredstava za naručiti jaslice kod obrtnika, spretniji su ih muški članovi obitelji počeli sami izrađivati. Ta se vještina zadržala i do danas.

Betlehemi

Pod nazivom „Umijeće izrade tradicijskih božićnih jaslica s područja sjeverozapadne Hrvatske“ ručna izrada jaslica zaštićena je kao nematerijalno dobro Republike Hrvatske.

Specifičnost ovih hrvatskih jaslica u odnosu na europsku tradiciju jest unošenje lokalnih motiva u kompozicije. Tako graditelji u eksterijer koji okružuje štalicu uključuju vlastiti neposredni eksterijer (npr. brijeg u blizini kuće, drvenu ogradu – plot – koji okružuje kuće) ili domaće životinje koje se nalaze i u graditeljevoj staji. Jaslice u sjeverozapadnoj Hrvatskoj još nazivaju Betlehemi, Betlemi ili samo štalice.

Prirodni materijali

Jaslice su najčešće izrađene u drvu i kartonu te su bojane kako bi bile ljepše i privlačnije. U samu štalicu se stavlja prava usitnjena slama, a oko nje mahovina. Danas se jaslice grade i od gline, slanog tijesta, kore drveta, papira. Tako izrađene jaslice imaju svoje mjesto u svakoj kući. To se mjesto obično naziva svetim kutom, a u njega su smještene slike svetaca i raspelo. Taj se kut kuće ukrašava zelenilom kao i drugim ukrasima (kinč, girlande, partice) u predbožićno vrijeme.

„Riznica Međimurja“

Ovo umijeće će kao i sva druga zaštićena nematerijalna dobra koja nalazimo na području Međimurja biti prezentirana u novom muzeju nematerijalne baštine „Riznici Međimurja“. Muzej nastaje u fortifikacijskoj zgradi Starog grada u Čakovcu, a otvorenje je planirano za proljeće 2021. godine. U stalnom postavu bit će izložene posve nove jaslice od komušine te pokojeg drvenog elementa.