Na raskrižju s kružnim tokom prometa kod Južne obilaznice grada Čakovca i gradske ceste koja povezuje Čakovec i Savsku Ves, jučer se, u srijedu, 17. kolovoza, oko 18 sati dogodila prometna nesreća.

Nesreću je skrivio 48-godišnji vozač, koji je južnom obilaznicom upravljao osobnim automobilom (Chevrolet Lacetti) koprivničkih registarskih oznaka, pod utjecajem alkohola od 3,69 g/kg i u vrijeme dok mu je vozačka dozvola oduzeta zbog zdravstvene nesposobnosti.

Nailaskom na raskrižje s kružnim tokom prometa zbog neprilagođene brzine kretanja osobinama i stanju ceste, automobilom je sišao izvan kolnika na travnatu površinu središnjeg dijela kružnog toka, a u nastavku kretanja i na biciklističko – pješačku stazu te travnatu površinu uz rub kolnika južne obilaznice.

U prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih sudionika, dok je na automobilu i cestovnoj infrastrukturi nastala materijalna šteta. Vozač je uhićen i priveden u Postaju prometne policije Čakovec.

Zbog počinjenja više prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama 48-godišnji vozač sankcionirat će se novčanom kaznom u ukupnom iznosu od 22.000 kuna uz izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozila B kategorije u ukupnom trajanju od šest mjeseca.

Ujedno, nakon pravomoćnosti odluka kojima je proglašen krivim za opisane prekršaje, vozaču će se u evidenciju upisati 12 negativnih prekršajnih bodova, ističu iz PU međimurske.

Prema aktualnom teritorijalnom ustroju u Međimurskoj županiji tri su grada, 22 općine i 131 naselje. U Hrvatskoj je pak 21 županija (uključujući Grad Zagreb, nap. a.), 128 gradova, čak 428 općina i 6755 naselja. Upravo ovoliko velika administrativna rascjepkanost natjerala je Vladu Republike Hrvatske da započne s definiranjem kriterija za spajanjem općina. Ono što će se naći na stolu kao konačni prijedlog su stvarna i funkcionalna spajanja općina, a onima koji se odluče na ovaj korak Vlada nudi razne oblike financijske pomoći.

Kod stvarnog spajanja općina država osigurava preuzimanje dugovanja, a novooformljena veća općina dobivat će dvostruko veći iznos od onoga koji je manja, odnosno spojena općina do tog trenutka dobivala iz fonda fiskalnog izravnanja. Poticaji za dobrovoljna stvarna spajanja uključivat će i jednokratne kapitalne transfere tijekom sljedećih pet godina, koji će se namjenski koristiti za infrastrukturne projekte. Druga mogućnost koja će se naći na stolu je tzv. funkcionalno spajanje općina. U ovom slučaju općine će se udruživati na obavljanju pojedinih zajedničkih poslova, a država se obvezuje pokrivati dio troškova tekućeg poslovanja. Iako je i dalje riječ o prijedlogu plana za spajanje općina, Vlada RH se napokon odlučila uhvatiti u koštac s ovim problemom. Doduše, „poguranac“ dolazi iz Bruxellesa, koji od svih članica EU-a traži istu stvar.

Plan je ukinuti 85 općina, a njih 171 funkcionalno spojiti

Konačni cilj je da se do 2026. godine stvarno spoji barem 20 posto, odnosno funkcionalno spoji minimalno 40 posto općina. Bude li plan uspješno realiziran, do lipnja 2026. godine u Hrvatskoj bi bilo ukinuto oko 85 općina, odnosno njih 171 bilo bi funkcionalno spojeno.

– Iako do nas tek dolaze prve informacije o planu spajanja općina, činjenica je da su potrebne reforme. Čak 25 jedinica lokalne samouprave u Međimurju, tri grada i 22 općine, daleko je prevelik broj. Realno, najveći učinak lokalne uprave bio bi s tri grada i tri općine. Tada bi općine, u smislu kakvim ih danas doživljavamo, imale puni učinak – konkretan je u svojim stavovima Nikola Novak, načelnik Općine Nedelišće, najveće međimurske općine i druge po veličini općine u Hrvatskoj.

Dodaje načelnik Novak da se svakako trebaju definirati svi odnosi između spojenih općina, kao i novonastalih općina s višim razinama odlučivanja, županijama i, posebno, državom.

– Financije treba decentralizirati i dati novooformljenih jedinicama veće ovlasti. U suprotnom će se stvoriti samo još jedan birokratska piramida bez stvarnih pomaka nabolje – mišljenja je načelnik Nedelišća.

Protivnici spajanja općina kao najveći problem ističu bojazan od nemogućnosti financiranja kapitalnih projekata i preusmjeravanja novca u općinska središta.

– Ne vjerujem da se može pojaviti taj problem. Naime, Općina Nedelišće sada u svojem sastavu ima 11 naselja. Svako naselje ima svoje vijeće mjesnog odbora na kojem se donose prijedlozi i planovi za financiranje programa i projekata. Svi prijedlozi se uzimaju u obzir, potvrđuju na Općinskom vijeću Općine Nedelišće i time omogućuje da se sva naselja ravnomjerno razvijaju. S obzirom na našu veličini, mi već sada funkcioniramo kao spojena općina, jer neka su naša naselja veća od pojedinih općina u Međimurju. Spajanjem općina izbjegle bi se situacije koje sada imamo, a to je da općinu čini jedno naselje. Koji je smisao općine koja ne može financirati nijedan zahtjevniji projekt, već joj se funkcioniranje svodi na preusmjeravanje novca lokalnim vatrogascima? To je administrativni apsurd – poručuje načelnik Općine Nedelišće.

U Međimurju je čak sedam općina koje čini samo po jedno naselje: Dekanovec, Donja Dubrava, Donji Vidovec, Goričan, Kotoriba, Pribislavec i Strahoninec. Još pet općina se sastoji od svega dva naselja: Belica, Domašinec, Sveta Marija, Šenkovec i Vratišinec.

U svakom slučaju, formiranjem većih općina smanjili bi se administrativni troškovi, jer bi velika većina zajedničkih poslova bila stavljane pod istu kapu. Također, i same općine bi lakše pristupale državnom i europskom novcu te tako financirale skupe projekte.

– Stava sam da nikako ne bi trebale postojati općine s manje od 20.000 stanovnika. Općina koja zadovoljava taj kriterij jedina je gospodarski, infrastrukturno i financijski dovoljno jaka da sama pokriva tekuće troškove, financira javne potrebe svojih mještana i aplicira na javne natječaje za financiranje kapitalnih projekata. Treba se usredotočiti na javnu korist. Manje je bitno kako će se općina zvati i gdje će joj biti središte pa i u našem slučaju, iako smo druga najveća općina u Hrvatskoj. Svima nam mora biti najvažnije da svojim mještanima osiguramo maksimalne uvjete za visoki životni standard – zaključuje načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak.

„Gradovi i općine u Međimurju opravdavaju svoje postojanje“

Međimurska županija o temi spajanja općina još uvijek ima neutralni stav. Dok s jedne strane brani broj jedinica lokalne samouprave na svojem području, s druge poziva na strpljenje do konačne odluke Vlade RH i definiranja jasnih kriterija spajanja.

– U Međimurskoj županiji svi gradovi i općine iznimno dobro samostalno funkcioniraju i opravdavaju svoje postojanje. Svaka naša općina na svom području ima osnovnu školu, vrtić, ambulantu, ljekarnu, a neke općine već sad zajednički surađuju putem zajedničkih komunalnih redara, pročelnika ili pak zajedničkih projekata. Sve naše općine uspješne su u privlačenju europskih sredstava i provođenju europskih projekata te na taj način definiraju svoj razvoj. Da bi se moglo govoriti o konkretnim prednostima i nedostacima spajanja općina, potrebno je jasno razraditi kriterije njihova spajanja. Smatramo da u Hrvatskoj postoji puno više prostora za spajanje općina nego je to situacija u Međimurskoj županiji, no važno je utvrditi ciljeve, kriterije te što se time želi postići i tek tada se mogu voditi ozbiljnije rasprave – odgovorili su nam iz Međimurske županije.

U trenutku kada prijedlog Vlade bude potvrđen, o ovoj temi će se raspravljati i na županijskom Kolegiju gradonačelnika i načelnika.

– Prema našim saznanjima zasad nijedna općina nije iskazala interes za spajanjem – dodali su iz Međimurske županije.