Matica i Sindikat umirovljenika Hrvatske upućuju hitan zahtjev Vladi RH za izmjenu formule za usklađivanje mirovina.
– Postojeća formula nastavila je srozavati udjel prosječnih mirovina u odnosu na prosječne plaće, te je taj udjel u lipnju ove godine pao na rekordno niskih 35,99 posto. Umirovljeničke udruge zatražile su da se umjesto sadašnjeg modela uvede usklađivanje mirovina prema 100-postotnom iznosu povoljnijeg indeksa rasta – plaća ili cijena, a taj svoj zahtjev već godinu dana ponavljaju i na sjednicama Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Stopa siromaštva svih starijih od 65 godina dosegla je 33,8 posto, a čak 66 posto mirovina je ispod hrvatske linije siromaštva. Podsjetimo da je 1990. udjel mirovine u plaći iznosio čak 75,3 posto – piše u priopćenju Matice i Sindikata umirovljenika Hrvatske.
Takvi podaci su alarmantni i apsolutno zabrinjavajući jer se temeljem zakonom propisanog modela usklađivanja sustavno osiromašuje umirovljenike postojećom nepravednom formulom za usklađivanje mirovina, kojom se mirovine povećavaju prema samo 70 posto povoljnijeg indeksa rasta cijena odnosno plaća, upozoravaju predstavnici umirovljenika i ističu da se ta formula mora mijenjati.
Usklađivanje u stopostotnom iznosu bi samo zaustavilo daljnji pad realne vrijednosti mirovina, pa je stoga potrebno i povećati mirovine najugroženijih skupina umirovljenika. Zbog toga umirovljeničke udruge zahtijevaju da se mirovine onih koji primaju mirovine u iznosu manjem od 2.000 kuna, usklađuju prema indeksu od 120 posto rasta povoljnijeg indeksa, a za one koji primaju između 2.000 kuna i 4.000 kuna za 110 posto povoljnijeg indeksa.
Čak 414 tisuća umirovljenika prima manje od 2.000 kuna mirovine, a još 550 tisuća između 2.000 i 4.000 kuna. Provedbom ove inicijative, nakon desetljeća pada udjela mirovina u plaći, blago bi se preokrenuo proces, i za desetak godina došlo bi se do udjela od 40 posto, što je i dalje jako loše u usporedbi s drugim zemljama EU ili okruženja, gdje se udjeli kreću oko 50 posto.
Slični modeli većeg „nagrađivanja“ siromašnijih umirovljenika već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne povišice siromašnijim umirovljenicima.
DIP je 18. travnja održao konferenciju za medije na kojem su govorili i o nepravilnostima na koje su birači naišli tijekom samih izbora.
Otkrili su kako će se u dvije izborne jedinice izbori ponoviti, piše 24sata.hr.
Riječ je o III. i V. izbornoj jedinici, gdje se utvrđene nepravilnosti.
– Što se tiče III. izborne jedinice, riječ je o Općini Sračinec, a odnosi se na listu kandidata u 12 izbornoj jedinici. Što se tiče V. izborne jedinice, radi se o općini Markušica, tamo je pronađeno više glasačkih listića nego što ih je trebalo biti – komentirao je potpredsjednik Povjerenstva Josip Salapić.
Na tim će se biračkim mjestima izbori ponoviti i to ove nedjelje za predstavnika manjina.
U našoj III. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima 17. travnja glasalo je 218.591 birača, odnosno 62,63 %.
Zanimljivo je pogledati raspored preferencijalnih glasova birača. Da bi kandidati preferencijalno ušli u Sabor morali su skupiti više od 10 posto od ukupnih glasova liste. To ovaj put nije uspjelo nikome iz III. izborne jedinice. Najbliže prolazu bio je Siniša Jenkač, kandidat na listi HDZ-a i partnera koji je s 10 mjesta pokušao ˝uloviti˝ mandat.
Na listi koju predvodi SDP u III. izbornoj jedini najviše preferencijalinih glasova dobio je prvi na listi Siniša Hajdaš Dončić. Cijela lista je dobila 77.793 glasova. Hajdaš Dončić prikupio je 21.765 glasova. Drugi je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar s 5760 glasova, a treći predsjednik Reformista Radimir Čačić s 4960 glasova.
U III. izbornoj jedinici lista koju predvodi HDZ dobila je 58.346 glasova. Varaždinski župan Anđelko Stričak dobio je 9599 glasova, na drugom mjestu je gradonačelnik Novoga Marofa Siniša Jenkač s 4934 glasa, a treći je predsjednik HDZ-a Krapinsko – zagorske županije Zoran Gregurović s 4649 glasova.
Nezavisna platforma Sjever (NPS) dobila je ukupno 25.829 glasova. Najviše njih, čak 16.241, pripalo je Matiji Posavcu. Drugi po broju glasova je gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić s 1502 glasa, a treći gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić s 832 glasa.
U Sabor iz III. izborne jednice prvi put ide i “Možemo”, čija je lista dobila 13.229 glasova. Najviše glasova dobio je nositelj Luka Korlaet, odnosno 1773. Varaždinka Dubravka Novak je druga s 1028 glasova, a treća je Varaždinka Dorotea Strelec s 373 glasa.
Razina države
Nakon prebrojanih 99,43 posto glasova, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković osvojio je, kao nositelj liste u I. izbornoj jedinici, 32.874 preferencijalna glasa, a više od njega dobio je Ivan Anušić, prvi na listi u IV. jedinici, osvojivši 37.520 glasova.
U koaliciji Rijeke pravde najviše preferencijalnih glasova osvojio je Siniša Hajdaš Dončić (21.755), Peđa Grbin (19.844), Arsen Bauk (16.733), Boris Lalovac (13.161) i Mišel Jakšić (12.683).
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
Beauty centar “Čarolija” u Varaždinu i 7Plus Regionalni tjednik daruje dva puta jedan poklon bon. Riječ je o mezo liftu...
