STANARI POS ZGRADE U KOBLENZOVOJ 2:
– Umjesto dječjeg igrališta, mi stanari POS naselja u Ulici grada Koblenza i naša djeca ovdje imamo dizalicu s kranom koji se vrti, ovisno o tome kakve su vremenske prilike – istaknuli su predstavnik stanara POS zgrade u Ulici grada Koblenza 2 Marko Kolarić i njegov zamjenik Igor Vovk.
Nezaštićeno gradilište i kran koji se vrti opasnost su za djecu, ali i sve druge prolaznike.
Međutim, to je samo jedan od razloga zbog kojih su ogorčeni stanari u petak ispred svoje zgrade održali konferenciju za novinare.
Damir Habijan, također stanar POS zgrade, s Markom Kolarićem, predstavnikom stanara, i Igorom Vovkom, njegovim zamjenikom
Riječ je o POS zgradi s čijom se izgradnjom kasnilo dvije godine, a kad su u studenom 2013. stanari napokon preuzeli stanove, već su prvih dana uočili nedostatke.
– Fasada prokišnjava, pa voda kroz zidove prodire u stanove. Klupčice s vanjske, ali i unutarnje strane također su porozne i propusne, propusna je i stolarija, zrak prodire kroz prozore i vrata. U hodnicima pucaju zidovi, no došlo je i do pucanja betonskog zida i prodiranja vode u prostorije spremišta. Voda curi i u garaže – nabrojili su Kolarić i Vovk.
Poseban problem je fasada, koja kontinuirano puca ili bubri, čak i nakon adaptacije.
Konferencija za novinare održana ispred zgrade u Koblenzovoj 2
– Glavni uzrok svih problema jest što je fasada navučena na stiropor koji je više od godinu dana bio izložen kiši, vjetru, snijegu, vlazi,… Iako je bilo rečeno da će stiropor biti zamijenjen, to se nije dogodilo, a posljedica toga su stalni problemi s fasadom – rekli su stanari i pokazali nalaz sudskog vještaka, koji je sve to potvrdio.
Zadnja adaptacija dijela fasade s bočne strane zgrade počela je, navode, još u svibnju ove godine, ali nije dovršena. – I dok ti radovi nikako da počnu, na prednjem dijelu fasade, koji je ranije bio adaptiran, mi ponovno primjećujemo pucanje, curenje, bubrenje – pokazivali su Kolarić i Vovk.
Voda prodire u garaže
Jedino što traže jest da predstavnici Grada Varaždina, Javne ustanove Gradski stanovi i izvođača radova Zagorje-Tehnobetona i Coninga napokon održe zajednički sastanak sa stanarima.
– Tražimo da svi zajedno sjednemo za stol i dogovorimo da se zgrada napokon sanira kako treba. Zadnje tri godine prema nama se svi nekorektno odnose i marginaliziraju probleme iako su nedostaci na zgradi uzrokovani isključivo lošom kvalitetom izvedenih radova, lošom kvalitetom materijala i nemarnošću Gradskih stanova – navode stanari iz Koblenzove 2.
Fasada je, kažu stanari, navučena na stiropor po kojem je više od godinu dana “šibala” kiša, snijeg, sunce, vjetar
Kažu da oni drugi stan kupiti ne mogu. – Otplaćujemo po 3.000 kuna mjesečno, jer smo uzeli dugoročne kredite kako bi riješili svoje stambeno pitanje. Jedino što želimo jest da se nedostaci nakon pune tri godine cjelovito riješe – istaknuli su.
Kažu da nikome nije u interesu sudski spor te da zato pozivaju sve strane na zajednički dogovor.
Inače, na konferenciji za novinare bio je Damir Habijan, predsjednik varaždinskog HDZ-a, koji je također stanar zgrade u Koblenzovoj 2.
Izvor:
Foto: vms / stanari
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto.
– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.
Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto.
Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.
Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda.
Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada.
Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022.
Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj.
U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda.
Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.
U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja.
Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati.
Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.
Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike.
Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a
Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.
Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.
JAVNI NATJEČAJza dodjelu stipendija Međimurskih vodaza deficitarna zanimanja za učenike srednjih škola upisanih uškolsku godinu 2024./2025. Međimurske vode raspisuju natječaj...
O G L A S HRVATSKE CESTE d.o.o., Zagreb, Vončinina 3, u skladu sa svojim planom i programom izgradnje cesta,...
U petak je u Trnovcu Bartolovečkom otvorena nova rođendaonica ˝Hakuna Matata˝ i to na adresi Male ledine 37. Ova će...
