Povežite se s nama

Kultura

Umjetnički zvjerinjak na varaždinskim pročeljima

Objavljeno:

- dana

OKO NAS

Dok su varaždinskim ulicama šetali na promociju knjige „Varaždinski zvjerinjak“ Miroslava Klemma, kojom su u Županijskoj palači započeli Dani Varaždinske županije, rijetko je tko od uzvanika pogledao oko sebe i pomnije promotrio pročelja, krovove, prozore… usputnih zgrada. 

Možda to nisu učinili ni prije, pa su se iznenadili kad su u Varaždinskom zvjerinjaku pročitali da su možda baš koju minutu ranije prošli kraj nekog pročelja koje krasi lik neke od 80-ak životinja, fotografiranih i obrađenih u Klemmovoj knjizi. Možda jednako tako idu nedjeljom u crkvu, a ne primjećuju životinju koju je Miroslav Klemm uočio na glavnom oltaru katedrale ili na propovjedaonici. Ili lava koji drži grb obitelji na palači Patačić. Upravo je iz tog razloga, da bi upozorio na, kako su ih kritičari nazvali, „arhitektonske i kulturne bisere povijesne gradske jezgre i nepovratnog uništavanja kulturne i umjetničke baštine“, Miroslav Klem napisao „Vararaždinski zvjerinjak“.

– Ponekad potaknut znanjem, nekad slučajnošću, nalazio sam neočekivane demonstracije umijeća i vještine nekadašnjih stanovnika – građevine, kipove, slike, predmete što su nastajali stoljećima i ostali do naših dana, neki posve nepoznati. Toliko sačuvane, a neprimijećene ljepote. Trebalo je samo otvoriti oči i usmjeriti pogled – istaknuo je Klemm.

Jednostavnost

Vjerojatno će biti onih koji će reći da više pažnje obraćamo na „tuđe“ nego svoje, aludirajući da je Klemm zagrebački dotepenec, ali teško će to „proći“ – Miroslav Klemm u Varaždinu živi 40 godina. Kroz ta je četiri desetljeća Grad već odavno počeo doživljavati svojim. Ipak, svjesno ili ne, povlači paralelu s rodnim gradom. – Kao što Zagreb ima zoološki vrt s pravim životinjama, tako sam se, sjećajući se pravoga Zoološkog vrta, sjetio da i u Varaždinu ima okamenjeni ili jedan mrtvi, ali ipak postojeći zoološki vrt. Likovi životinja koje nalazimo u umjetničkim izvedbama po cijelome gradu. Ipak sam se ja obrazovao da bih prepoznao takve stvari, pa sam u situaciji kad mogu ljude potaknuti da vide ono što je vrijedno vidjeti, ali nisu dozvali k svijesti iako su to vidjeli puno puta. S vjerom da će kad spoznaju da imaju nešto lijepo, nastojati to i sačuvati.

Ne piše li čovjek u ovo dehumanizirano vrijeme moderne tehnologije, kad se i novine čitaju na internetu, umjesto listaju uz prvu jutarnju kavu – uzalud? Kao da je knjiga dio nekih prošlih vremena koja bi otišla u zaborav, da nema entuzijasta poput vas?

– Ideja o pisanju tih knjiga došla je od nakladnika – Modernista, priča Klemm, ističući kako sam nije ambiciozna osoba i da što se njega tiče nijednog od četiri vrijedna djela ne bi bilo.- Osobno sam više pisao radi zabave, bez ambicije profilirati se kao pisac povijesnih knjiga. Moje su knjige vrlo jednostavne – maloga su formata, gore je fotografija u boji, dolje komentar pisan priprostim jezikom. Sve je odrađeno s lakoćom, a tako se i čita, veli Klemm. Vjerojatno je ipak i u tome razlog što su tako nepretenciozna, a vrijedna djela – svojevrsni vodiči varaždinskim vidljivim, a neprimjetljivim i zaboravljenim kulturnim detaljima – naišle na odličan odjek među publikom. On će ih sam nazvati „Varaždinskom slikovnicom“.

Iako su sve njegove knjige pijetet starim vremenima i upozorenje na „neuočenu“ ljepotu oko nas – „Izgubljeni grad“, „Nepoznato cvijeće Varaždina“ i „Stoljeća oko nas“ – Miroslav Klemm u svakodnevnom je životu skloniji modernizmu.

– Sam po sebi ne bih nikada kupio antikni predmet. Kupio bio radije nešto novo, što je jučer nastalo u nekom slikarskom ili kiparskom atelieru. Niti bih gradio kuću koja sliči palači. Povjesničar umjetnosti skloniji modernizmu ostat će upamćen po djelima koji razotkrivaju varaždinsku kulturnu baštinu.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

Kultura

Denis Peričić u Karlovcu primio svoju 111. književnu nagradu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“ u Karlovcu na pjesnikov je rođendan, 21. ožujka,
održana svečana dodjela nagrada najboljima na drugom Natječaju „Na tragu pjesnika“,
posvećenom velikom hrvatskom književniku Ivanu Goranu Kovačiću, poginulom u Drugom
svjetskom ratu.

Natječaj je organiziran uz potporu Ministarstva kulture i medija RH. Varaždinski književnik Denis Peričić dobio je drugu nagradu za pjesmu „Što je preostalo“.

Prema procjeni stručnog povjerenstva, u kojem su bili Mojca Rapo Waite, Bruno Vojvodić i
Nataša Vojnović, prvu nagradu osvojio je Tin Fresl iz Jastrebarskog, a treću Jelena Stanojčić
iz Zagreba.

Na prošlogodišnjem, prvom izdanju ovog natječaja, prvu nagradu osvojio je upravo – Denis
Peričić.

– Nakon prve i druge, volio bih iduće godine dobiti i treću nagradu! Pa da kompletiram te
svoje ‘male Gorane’… Naravno, šalim se, ali nimalo se ne šalim kad kažem da svaka nagrada
vezana uz Goranovo ime zauzima posebno mjesto u mom srcu. Organizatorima i stručnom
povjerenstvu upućujem svoju duboku zahvalnost na ovom priznanju – ističe Denis Peričić kojem je ovo već 111. književna nagrada.

Nastavite čitati

Kultura

Nagrada Porin za zbor Chorus angelicus i Dječji zbor glazbene škole u Varaždinu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Glazbena škola u Varaždinu/Facebook

Dodjela 31. po redu glazbene nagrade Porin održana je u subotu, 23. ožujka.

Dvorana u zagrebačkom HoB-u bila je prepuna velikih, dobro poznatih i priznatih imena hrvatske glazbene scene, kao i onih koji „tek kreću“ na svoj glazbeni put. Crvenim tepihom prošetali su nominirani glazbenici zajedno s brojnim poznatim licima koja su se našla na ovogodišnjoj dodjeli u ulozi gostiju ili uručitelja najpoželjnije glazbene statue.

Veliki uspjeh na ovogodišnjem Porinu postigli su Berislav Šipuš i Vojko V sa suradnicima osvojivši po četiri statue Porina. Tri statue Porina pripale su Letu 3 i Tamari Obrovac sa suradnicima, a još jedna posebnost ovogodišnjeg Porina su i čak tri dobitnika u kategoriji Najbolja izvedba klasične glazbe.

U kategoriji Najbolja izvedba klasične glazbe su čak tri dobitnika, a u ovoj karegoriji nagrade su otišle i u Varaždin.

Među dobitnicima je Chorus angelicus, Capella Savaria, Dječji zbor glazbene škole u Varaždinu, Ivana Lazar, sopran; Tia Pikija, sopran; Sonja Runje, alt; Hugo Hymas, kontratenor; Franko Klisović, kontratenor; Emanuel Tomljenović, tenor; Grga Peroš, bariton; Krešimir Stražanac, bas; Zsolt Kalló; umjetnički voditelj; Capelle Savarie; dirigent: Anđelko Igrec, za skladbu „Johann Sebastian Bach: Muka po Mateju BWV 244“.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje