Više od 20 učenika završilo u varaždinskoj Bolnici zbog trovanja hranom?
Krenuli su u ponedjeljak na izlet, a jučer su završili u bolnici na infuziji jer svi povraćaju. Zvali smo i...
SLATKA AKCIJA
Svake godine povodom Svjetskog dana dijabetesa varaždinsko Društvo za zaštitu od dijabetesa na Korzu provodi akciju mjerenja šećera u krvi.
Odaziv je uvijek velik jer je građanima ovo odlična prilika da brzo, bez uputnica i čekanja u laboratoriju, prekontroliraju razinu šećera u krvi. S obzirom na najave ružnog vremena, društvo dijabetičara dobro se pripremilo i osiguralo šator koji je postavljen na Korzu ispred zgrade FOI-ja. Prošlih je godina odaziv znao biti i veći, ali i sada su prolaznici na povratku s tržnice ili trgovine obavezno navratili u šator kako bi izmjerili šećer te ih u toj namjeri nije mogla omesti ni snježna kiša.
– Mjerenje je brzo i građanima se odmah očita razina šećera u krvi. Dolaze obično sve generacije ljudi koji su u prolazu i to uglavnom zdravi ljudi. Kad izmjerimo veću razinu šećera, obično ih pitamo i kažu nam da su dijabetičari – govori predsjednica društva Antonija Brlek koja nam je usput istaknula da društvo sljedeće godine slavi svoju 50. obljetnicu. Nekad su se mjerenja radila i u svibnju, a sad se obavljaju za vrijeme biciklijade i Špancirfesta.
– Ove je godine tijekom deset dana mjerenje šećera u krvi na Špancirfestu bilo oko tisuću ljudi – kaže ona.
Članovima dijabetičarskog društva u šatoru su se bili pridružili i djelatnici Zavoda za javno zdravstvo te mladi nutricionisti, učenici Prehrambene škole koji su građanima mjerili indeks tjelesne mase i davali im savjete o zdravoj prehrani.
Među onima koji su zavirili u šator i sjeli da im se izmjeri šećer najviše je bilo starijih ljudi.
– Uvijek iskoristim ovu priliku, zadnji puta sam mjerila šećer na Špancirfestu. Dosad nikad nisam imala povišeni šećer, uvijek je bio između 4 i 6. Sad su mi izmjerili malo veći, ali puno sam jela ovih dana pa znam od čega je i znam da se sad moram malo dovesti u red – kazala je starija gospođa uz osmijeh.
Izvor:
Foto: Ivan Agnezović
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto.
– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.
Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto.
Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.
Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda.
Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada.
Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022.
Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj.
U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda.
Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.
U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja.
Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati.
Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.
Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike.
Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a
Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.
Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.