Hrvatska ima najveći pad broja novozaraženih u Europi, ističu naši dužnosnici službene podatke više organizacija koje prate kretanje zaraze novim koronavirusom, piše Večernji list.
Tako smo s vrha ljestvice zemalja s najvećim brojem zaraženih dospjeli na vrh ljestvice zemalja s najvećim padom… No, nije još sve gotovo, kaže prim. dr. sc. Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a.
– Nemam što puno komentirati. Vrijeme će pokazati hoće li doći do porasta broja oboljelih zbog proteklih blagdana ili zbog pojave novog soja virusa. To je stvarno nemoguće prognozirati. Jedino što znam je da smo svjesni rizika unosa novog, zaraznijeg soja i da će vjerojatno nova odluka o prelasku preko granica uzeti to u obzir i donijeti mjere za smanjenje mogućnosti unosa i širenja novog soja iz inozemstva – kaže dr. Kaić. Svi stručnjaci ističu kako je ključno i dalje se držati mjera, ali i imati na umu moguću pojavu zaraznijeg soja koji je još jednom “zatvorio” Englesku.
– Što se tiče engleske varijante, mi ne možemo sa stopostotnom sigurnošću tvrditi da je kod nas nema, jedino što možemo reći da ni u jednom od dosad sekvenciranih 60 uzoraka ne nalazimo mutacije vezane uz tu varijantu. Europa je dosta prometno povezana i uvijek se može dogoditi da ta varijanta završi i kod nas – smatra prof. dr. sc. Kristian Vlahoviček s PMF-a u Zagrebu koji vodi projekt sekvenciranja sojeva novog koronavirusa u Hrvatskoj čiji su prvi rezultati nedavno objavljeni.
Imunolog Zlatko Trobonjača ističe da je pad broja dnevno novoinficiranih ljudi znak da protuepidemijske mjere daju rezultata, ali i posljedica još nekih odluka.
– Sniženje je posljedica prvenstveno činjenice da škole i fakulteti nisu održavali uživo nastavu te da su pored općih protuepidemijskih mjera na snazi bile i druge mjere ograničavanja okupljanja, a djelomično (do potresa) i ograničavanja kretanja. Dobrim vijestima pridonosi i činjenica da smo izbjegli širenje mutiranog tzv. britanskog soja virusa SARS-CoV-2, koji se, prema epidemiološkim podacima, i do 70% brže širi nego originalni virus “divljeg tipa”. Ipak, za potpuno realnu sliku broja dnevno novoinficiranih valjalo bi pridodati i one čija je infekcija otkrivena brzim antigenskim testovima ili je otkrivena izvan službenih institucija javnog zdravstva – kaže Trobonjača.
Da treba uzeti u obzir da smo tijekom ovih blagdana testirali manje, podvlači i prof. sr. sc. Bojan Polić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te ističe kako je možda najrelevantniji pokazatelj postotak pozitivnih slučajeva koji je s više od 30% pao na 10-ak posto u zadnjih nekoliko tjedana, što, opet, znači da su epidemiološke mjere imale pozitivan učinak.
Bez zaštite 85% ljudi
– Ipak, i dalje smo u osjetljivoj zoni. Može se izračunati kako još oko 85% populacije nije preboljelo bolest ili nije cijepljeno. To se može procijeniti i na temelju broja umrlih, koji trenutno iznosi 4.472 osobe. Na temelju procjena zapadnih zemalja stopa smrtnosti (na ukupan broj inficiranih) je 0,65%, što bi to značilo da je kod nas virusom zahvaćeno 688.000 ljudi ili nešto više od 15%. Ako uzmemo u obzir dinamiku isporuke cjepiva od Pfizer/Biontecha i Moderne i još prilično neizvjesnu situaciju oko Astra-Zenece i Johnson&Johnsona što se tiče regulatornih agencija, bit će dobro ako uspijemo cijepiti do ljeta negdje između 30-40% populacije, odnosno 1,2 do 1,6 milijuna ljudi. Ako tome pribrojimo one koji su preboljeli bolest, onda bismo trebali u ljeto ući s oko 50% imunih. Do ljeta ćemo se morati striktno pridržavati epidemioloških mjera jer bi nam se mogao ponovno dogoditi strmoglav porast broja novozaraženih. Tome mogu doprinijeti i nove varijante virusa koje se šire brže, kaže dr. Polić.
– Mislim da još nije vrijeme za popuštanje epidemioloških mjera kako bismo doveli epidemiju pod kontrolu, odnosno imali manje od 25 slučajeva na 1.000.000 stanovnika i održali to stanje dok se ne cijepi barem većina populacije iznad 55 godina. Pretpostavljam da će se o znatnijem popuštanju mjera moći govoriti tek u ožujku ili travnju, kada bi trebala biti zaštićena barem većina vulnerabilnog dijela populacije – objašnjava.
Pad temperature proteklih nekoliko dana opet je pogodio poljoprivrednike.
Naime, tijekom 21. i 22. travnja na nekim je mjestima temperatura otišla u minus, a povrće i voće oštetio je mraz.
– Šteta od mraza je 100 % i to drugu godinu zaredom. U ponedjeljak, 22. travnja, ujutro u voćnjaku je bilo – 3 stupnja – rekao nam je proizvođač jabuka, krušaka i šljiva te vinogradar Josip Žmegač iz Donje Voće.
Ove fotografije su s njegovog imanja u Donjoj Voći, ali kako saznajemo štete od mraza je bilo na području susjednih općina kao i diljem Hrvatske.
Revizori su u Međimurskoj županiji utvrdili poduži popis onoga što je napravljeno krivo, a Matija Posavec, u službenom očitovanju kaže da je dio nepravilnosti u međuvremenu već ispravljen.
Sada je objavljeno i službeno izvješće Ureda državne revizije u kojem mu se nalaže što sve mora promijeniti u poslovanju županije. Zbog utvrđenih nepravilnosti Međimurska županija je za 2022. dobila uvjetno mišljenje, piše n1info.hr.
Među ostalim, revizori su otkrili da u poslovnim knjigama Međimurske županije rashodi u iznosu od 2.837.430 kuna odnosno nešto više od 378 tisuća eura nisu evidentirani na propisanim računima Računskog plana. Osim toga, pogrešno su iskazani i u financijskim izvještajima.
Također, tijekom 2022. Međimurska županija naručila je razne usluge od tvrtki u svom vlasništvu. Računi su im plaćeni, no revizori su utvrdili da za gotovo 1,6 milijuna kuna odnosno oko 212 tisuća eura nije bilo priloženih specifikacija.
Otkriveni su i ozbiljni propusti u ugovoru o financiranju Županijske bolnice. U pitanju je ugovor za sufinanciranje dijela troškova projekta “Rekonstrukcija i opremanje bolnice za potrebe dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije”. Županija je, prema revizorskom izvješću, u prijašnjim razdobljima Županijskoj bolnici doznačila 8.343.804 kuna odnosno oko 1,1 milijun eura, a od 2021. prestala je plaćati preuzetu obvezu sufinanciranja. Krajem 2022. ostao je dug od 6,4 milijuna kuna odnosno oko 855 tisuća eura, ali on nije evidentiran u poslovnim knjigama niti je iskazan u financijskim izvještajima. Županijska bolnica je iz vlastitih sredstava podmirila ovaj iznos, umjesto Međimurske županije.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
Foto: Ilustracija
