Varaždinci i Međimurci imali manju neto plaću od hrvatskog prosjeka
Prosječna neto plaća u Hrvatskoj je za prosinac 2023. iznosila 1191 eura, što je za 13.9 % više nego za...
S obzirom na to da se od početka epidemije sve mjere uvode zahvaljujući mišljenju i savjetima struke, Forum za slobodu odgoja je proveo kratki upitnik kako bi saznao što odgojno-obrazovni radnici (OOR) – učitelji/ce, nastavnici/ce, profesori/ce, stručni/e suradnici/e, ravnatelji/ce – misle o ovakvom planu o početku nastave.
U upitnik je stavljena mogućnost da svoje mišljenje izraze i roditelji.
Upitnik je objavljen na Facebook stranici Foruma za slobodu odgoja 22. travnja u 11 sati i 40 minuta. Do 23. travnja u 17 sati ispunjen je 3663 puta. Upitnik je i dalje otvoren, a izvještaj u stvarnom vremenu se može pratiti ovdje.
Iako je u međuvremenu broj ispunjenih upitnika porastao, ovaj izvještaj se temelji na analizi upitnika ispunjenih do 17 sati 23. travnja.
– Analiza 3663 upitnika pokazala je da je 64% ispitanika protiv početka održavanja nastave u svibnju.
– Dvije trećine i odgojno-obrazovnih radnika (OOR), točnije njih 64% i 67% roditelja ne podržava takvu odluku.
– Odluku o početku nastave u svibnju najviše neodobravanja nalazi kod odgojno-obrazovnih radnika iz Koprivničko-križevačke županije, Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske i Zagrebačke županije, a najmanja je potpora kod ispitanika iz Brodsko-posavske i Ličko-senjske županije.
Najčešći razlozi protiv početka nastave:
– U školama je nemoguće održavati fizičku distancu;
– U pojedinim školama određeni broj učenika i učitelja su putnici;
– Problem usklađivanje rada u školi i rada na daljinu za one koji neće dolaziti na nastavu;
– Veliki rizik za učenike i učitelje koji su rizična skupina;
– Nepoštovanje prema učiteljima;
– Dodatni stres za učenike i učitelje.
Analiza 3663 upitnika pokazala je da je 64 % ispitanika protiv početka održavanja nastave u svibnju.
Dvije trećine i odgojno-obrazovnih radnika i roditelja ne podržava takvu odluku.
Analizom odgovora može se zaključiti da je odluka loša i neprovediva, a jedini razlog tomu je što donositelji te odluke – Vlada i nadležno ministarstvo – nisu poslušali glas učitelja i roditelja oko početka nastave.
U ovako osjetljivom trenutku kada svaki krivi korak može značiti širenje zaraze te produženje strogih protuepidemijskih mjera, vrlo je važno da se kod odluka sluša glas onih koji će sudjelovati u provođenju tih odluka. Upravo je suradnja učitelja i roditelja okosnica svake aktivnosti kako bi se učenike vratilo u škole i razrede, navode iz Foruma.
– Ako se posljednjih mjeseci mogla uspostaviti dobra praksa savjetovanja sa stručnjacima oko upravljanja epidemijom, vjerujemo da se moglo naći i vremena i načina da se nadležne vlasti savjetuju sa stručnjakinjama i stručnjacima – učiteljima/cama, nastavnicima/ama, profesorima/cama, stručnim suradnicima/ama i ravnateljima/cama – kao i s roditeljima kako bi se mogle donijeti odluke koje će biti smislene, provedive i koje će imati podršku onih koji će ih provoditi – poručuju.
Cjeloviti izvještaj o provedenom istraživanju možete pronaći na mrežnoj stranici FSO-a.
Forum za slobodu odgoja je organizacija civilnog društva aktivna u Hrvatskoj od 1992. godine, registrirana 1998. g. prema Zakonu o udrugama.
Temeljni cilj Foruma je implementacija obrazovnih standarda suvremenih demokratskih društva u hrvatski obrazovni sustav.
Članovi Foruma su obrazovni stručnjaci, iskusni eksperti i akademici, profesori i učitelji, roditelji, studenti i učenici koji su zainteresirani za unapređenje i razvoj obrazovanja.
U posljednje 24 godine svog rada glavne aktivnosti uključuju kreiranje i provedbu edukacijskih programa za metodičku izobrazbu nastavnog osoblja, nenasilno rješavanje sukoba, zdravstveno obrazovanje, integralno građansko obrazovanje, stipendiranje učenika te usavršavanje u metodici poučavanja.
Forum za slobodu odgoja član je „European Forum for Freedom in Education“, mreže „Street Law“, „RWCT International Consortium“, „Network of Education Policy Centers“ te Koordinacije udruga za djecu.
Pad temperature proteklih nekoliko dana opet je pogodio poljoprivrednike.
Naime, tijekom 21. i 22. travnja na nekim je mjestima temperatura otišla u minus, a povrće i voće oštetio je mraz.
– Šteta od mraza je 100 % i to drugu godinu zaredom. U ponedjeljak, 22. travnja, ujutro u voćnjaku je bilo – 3 stupnja – rekao nam je proizvođač jabuka, krušaka i šljiva te vinogradar Josip Žmegač iz Donje Voće.
Ove fotografije su s njegovog imanja u Donjoj Voći, ali kako saznajemo štete od mraza je bilo na području susjednih općina kao i diljem Hrvatske.
Revizori su u Međimurskoj županiji utvrdili poduži popis onoga što je napravljeno krivo, a Matija Posavec, u službenom očitovanju kaže da je dio nepravilnosti u međuvremenu već ispravljen.
Sada je objavljeno i službeno izvješće Ureda državne revizije u kojem mu se nalaže što sve mora promijeniti u poslovanju županije. Zbog utvrđenih nepravilnosti Međimurska županija je za 2022. dobila uvjetno mišljenje, piše n1info.hr.
Među ostalim, revizori su otkrili da u poslovnim knjigama Međimurske županije rashodi u iznosu od 2.837.430 kuna odnosno nešto više od 378 tisuća eura nisu evidentirani na propisanim računima Računskog plana. Osim toga, pogrešno su iskazani i u financijskim izvještajima.
Također, tijekom 2022. Međimurska županija naručila je razne usluge od tvrtki u svom vlasništvu. Računi su im plaćeni, no revizori su utvrdili da za gotovo 1,6 milijuna kuna odnosno oko 212 tisuća eura nije bilo priloženih specifikacija.
Otkriveni su i ozbiljni propusti u ugovoru o financiranju Županijske bolnice. U pitanju je ugovor za sufinanciranje dijela troškova projekta “Rekonstrukcija i opremanje bolnice za potrebe dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije”. Županija je, prema revizorskom izvješću, u prijašnjim razdobljima Županijskoj bolnici doznačila 8.343.804 kuna odnosno oko 1,1 milijun eura, a od 2021. prestala je plaćati preuzetu obvezu sufinanciranja. Krajem 2022. ostao je dug od 6,4 milijuna kuna odnosno oko 855 tisuća eura, ali on nije evidentiran u poslovnim knjigama niti je iskazan u financijskim izvještajima. Županijska bolnica je iz vlastitih sredstava podmirila ovaj iznos, umjesto Međimurske županije.
Više čitajte OVDJE.