MJESEC BORBE PROTIV VIRUSNIH HEPATITISA

Procjenjuje se da u Hrvatskoj od 80.000 do 100.000 građana ima kronični virus hepatitsa B ili C, pri čemu veliki broj nije ni svjestan infekcije zbog čega nekontrolirano i nesvjesno šire zarazu.

Ističu to u Hrvatskoj udruzi “Hepatos” koja je danas u Zagrebu zajedno sa Savezom oboljelih od hepatitisa organizirala okrugli stol pod nazivom „Razvoj Nacionalne strategije za borbu protiv virusnih hepatitisa“. Time su započeli s obilježavanja Mjeseca svjesnosti o virusnim hepatitisima koji će završiti 28. srpnja na Svjetski dan hepatitisa.

Posljedice zaraze – ciroza i karcinom

Dobra je vijest da je danas na okruglom stoglu formirana radna skupina za izradu Nacionalne strategije i Akcijskog plana za borbu protiv virusnih hepatitisa, što je podržao i resorni ministar.

– Hepatitis je zarazna i prenosiva bolest koja će se neumitno širiti ako je ne liječimo i ne preveniramo. Sve dostupne analize pokazale su da je značajno učinkovitije, ali i jeftinije, liječiti hepatitis u ranoj fazi bolesti, nego posljedice zaraze kao što je ciroza, hepatocelularni karcinom, zatajenje jetara i transplantacija – rekao je na okruglom stolu ministar zdravlja Rajko Ostojić, koji je upozorio da je upravo zbog toga Hrvatskoj potreban hitan akcijski plan borbe protiv virusnih hepatitisa. To je i na tragu preporuka EU parlamenta.

U Varaždinskoj županiji se, srećom, posljednjih godina ne bilježi veliki broj novooboljelih od ove virusne bolesti. Prema podacima Županijskog zavoda za javno zdravstvo, prošle godine je registrirano pet novooboljelih od hepatitisa B i tri od hepatitisa C. Slično je bilo i 2010. godine, kada je zabilježeno sedam novih slučajeva.

– Više od 80 posto zaraženih osoba čine intravenski ovisnici. Zbog toga je iznimno važno otkrivanje zaraze, savjetovanje i upućivanje na liječenje upravo u toj populaciji – navodi dr. Irena Stipešević Rakamarić, voditeljica Djelatnosti javnog zdravstva i socijalne medicine u Županijskom zavodu za javno zdravstvo.

Jesam li ja broj 12?
Budući da je najviše oboljelih među ovisnicima heroinu i drugim drogama koje se uzimaju intravenski, u varaždinskom centru za ovisnike, koji djeluje u sklopu Zavoda za javno zdravstvo, prošle tri godine provodili projekt „Jesam li ja broj 12“. – Glavni cilj bio je spriječiti širenje virusa među ovisnicima i na zdravu populaciju. Rezultat projekta je da je 25 osoba uvedeno u liječenje hepatitisa C interferonom – navodi dr. Stipešević Rakamarić.
– Većina liječenih osoba eliminirali su virus te se smatraju izliječenima. Pritom treba istaknuti da je suradnja pacijenta i ustrajanje do kraja provedbe liječenja hepatitisa od bitnog značaja za ishod liječenja. Prijevremenim odustajanjem od liječenja značajno se smanjuju šanse za eliminaciju virusa, pa se kliconoštvo lokalnoj zajednici ne smanjuje – napominje liječnica.

Tko bi se trebao testirati?
Hepatitis znači „upala jetre“, koju u velikom broju slučajeva uzrokuju virusi. Virusni hepatitis B i C se prenose zaraženom krvlju, ali i spolnim putem. Problem je što osobe s kroničnim hepatitisom dugo nemaju nikakve simptome pa se bolest otkrije slučajno ili već u poodmakloj fazi.
– Oko 20 posto kronično zaraženih osoba razvit će cirozu jetre, a od 100 osoba s cirozom, godišnje će njih 5 oboljeti od raka jetre – objavili su u Zavodu za javno zdravstvo Andrija Štampar.
Zbog toga bi se na ovu virusnu bolest svakako trebale testirati osobe koje žive ili su u spolnoj vezi sa zaraženima ili intravenskim ovisnicima. Isto tako, testiranje se preporučuje osobama koje su bile izložene krvi koja je mogla biti zaražena virusom hepatitisa, onima koji su se upustili u spolni odnos bez zaštite, stavljale piercing ili tetovažu, bile na transfuziji ili su na drugi način bile izložene zarazi.

 

 

 

Izvor:
Foto: mentalhealthy.co.uk