Povežite se s nama

U fokusu

“Urod krumpira ponovo je podbacio, morat ćemo ga uvoziti, a cijena će mu sigurno rasti”

Objavljeno:

- dana

U vrijeme sveopćeg rasta cijena, svaki novi udar na kućni budžet većini je hrvatskih obitelji povod dodatnoj glavobolji.

Ples cijena goriva i energenata na globalnom tržištu itekako se odrazio na poskupljenja u svim sferama društva. Gotovo da ne postoji roba i usluge koji u posljednjih nekoliko mjeseci nisu poskupjeli, neki od njih dosegli i drastično visoke cijene. Inflacija je zahvatila cijelu euro zonu, a unatoč intervencijama Europske komisije i nacionalnih vlada, pa tako i Vlade RH, građani su dobili slabu zadovoljštinu.

Poskupljenja

Naime, malo gdje je rast cijena pratio i rast osobnih dohodaka. A i tamo gdje su plaće ostale iste, ostao je jedak tek njih iznos, ne i njihova vrijednost. Ono što su građani prije mogli kupiti za 100 kuna, sada moraju izdvojiti 120 ili više.

Trend poskupljenja prate i sve češće i glasnije najave o mogućim nestašicama osnovnih prehrambenih namirnica koje među ljude unose dodatni osjećaj straha i neizvjesnosti. I dok smo protekle dvije godine zimske mjesece provodili u praćenju izvještaja o broju zaraženih i preminulih od koronavirusa, sada medijski prostor pune vijesti o cijenama i količinama energenata i hrane.

Dok o energentima u najvećoj mjeri ovisimo o globalnim trendovima, vlastitom ili ne vlastitom krivnjom, dostupnost i kvaliteta hrane i poljoprivrednih proizvoda Hrvatskoj ne bi trebala predstavljati problem. Predstavnici Vlade umiruju javnost porukama da ničega neće nedostajati, no nas je zanimalo kakvo je uistinu stanje na terenu. Provjerili smo jedan konkretni slučaj, onaj sa stanjem ovogodišnjeg uroda krumpira.

– Volio bih da imam dobre vijesti, ali već treću godinu zaredom proizvođači ne mogu biti zadovoljni urodom krumpira. Prošle godine urod je bio manji za 60 do 70 posto. Ove godine imamo sličnu situaciju. U dobrim, da kažem normalnim godinama, prinos po hektaru je od 30 do 35 tona, dok u iznimno dobrim godinama prinos se penje na 40 do 45 tona po hektaru. Ove godine ubiremo 12 do 15 tona po hektaru – otkriva nam u razgovoru Damir Mesarić, predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira.

Drastično smanjenje količina uvjetovano je enormnim sušama, kako ljetnim tako i zimskim, zbog čega pate svi poljoprivredni proizvođači.

– Moramo se prilagoditi novim uvjetima koji nas okružuju. Ovdje se više ne radi o jednoj vremenski ekstremnoj godini. Očito je da klimatske promjene uzimaju danak. Jedno od rješenja je izgradnja sustava navodnjavanja. Na Belici već postoji projekt, ali sve je zapelo na trivijalnim problemima i nemogućnosti detektiranja vlasnika na pojedinim zemljišnim parcelama. Da tragedija bude veća, novac za projekt je već osiguran, postoji volja da se provede, a sve je stalo zbog banalnosti sustava u kojem živimo – govori Damir Mesarić.

Novi troškovi

Iako je urod smanjen, a potražnja za krumpirom velika, ne bi trebalo doći do nestašice.

– Nemaju sve zemlje iste probleme, tako da krumpira ima dovoljno na tržištu – smiruje Mesarić, ali upozorava na novi problem koji bi se mogao pojaviti.

– Zbog smanjenog prinosa mi ćemo svoje zalihe prodati do kraja ove godine. Hrvatska će biti prisiljena uvoziti krumpir, a pitanje je kolika će mu biti cijena. Sada se otkupne cijene kreću od 2,20 do 2,30 kuna. Kolika će biti cijena uvoznom krumpiru tek ćemo vidjeti. Sigurno će biti veća.

Kao i mnogobrojni drugi poslovni subjekti na tržištu i poljoprivrednici su zahvaćeni rastom cijena energenata i repromaterijala.

– Morate znati da domaći proizvođači krumpira od ove sezone prilikom skladištenja ne smiju više koristiti preparat klorprofam. Morali smo graditi posebna skladišta u kojima se krumpir čuva u kontroliranim uvjetima. Za nas je to još jedan dodatni trošak s kojim se dosad nismo susretali. Samo trošak struje za moje skladište kapaciteta 3600 tona je oko 200.000 kuna. Zbog rasta troškova i ostalih problema s kojima se suočavamo sve više ljudi odustaje od poljoprivrede i napušta zemlju – zaključuje međimurski proizvođač krumpira i predsjednik Udruge Damir Mesarić.

Vladine subvencije

Iako se rast cijena osnovnih živežnih namirnica pokušao obuzdati mnogobrojnim mjerama i u konačnici smanjenjem stope PDV-a, na policama trgovačkih lanaca ipak svjedoči gotovo svakodnevnim poskupljenjima. Vlada RH najavljuje novi potez koji je usmjeren prema onima koji su državne povlastice koristili za vlastito bogaćenje. Riječ je o posebnom porezu na dobit, a odnosi se na tvrtke čija je dobit jako narasla u krizi.

– Predložit ćemo saboru poseban porez na dobit zbog pravedne raspodjele tereta krize. Želimo oporezovati ona poduzeća čija dobit je posebno narasla u okvirima krize. To je načelo pravednosti. S ovoliko snažnim paketima svatko mora dati doprinos, prekomjerna dobit nije primjerena ovim okolnostima, ona nije moralno prihvatljiva – pojasnio je premijer Andrej Plenković na jednoj od posljednjih sjednica Vlade RH.

Najavljen je i nastavak pomoći poljoprivrednicima. Osim smanjenja PDV-a na pet posto za svježu hranu i poljoprivredne proizvode, fiksirana je cijena plavog dizela na 8,49 kuna, a u planu su i razne subvencije za kupnju mineralnih gnojiva, sadnog materijala i pokrivanje troškova tekućeg poslovanja. Početkom listopada u planu je i natječaj kojim će se omogućiti jednokratna pomoć od 15.000 eura za poljoprivrednike ili više za prerađivače, pri čemu će se maksimalno smanjiti administrativna opterećenja da bi poljoprivrednicima potpora bila isplaćena što prije.

U fokusu

Habijan o radu na izborni dan: Neradni je dan, a oni koji žele radnike na poslu moraju platiti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Već neko vrijeme traju polemike o tome je li dan izbora neradni dan ili poslodavci mogu radnicima naložiti da dođu na posao.

Danas smo pisali o slučaju gdje je poslodavac, odnosno tvrtka iz Ludbrega, svojim radnicima naložila da 17. travnja dođu na posao.

Dan izbora je neradni dan? Očito ne i za radnike jedne poznate ludbreške tvrtke

O toj temi danas se oglasio i ministar gospodarstva Damir Habijan.

Izborni dan je neradni te su poslodavci obvezni osigurati radnicima ostvarivanje njihova biračkog prava, a oni koji na izborni dan 17. travnja budu radili imaju pravo na povećanu plaću za taj dan, izjavio je Damir Habijan.

Habijan naglašava da zakon propisuje da je to neradni dan, a i Državno izborno povjerenstvo je reklo da su poslodavci obvezni radnicima osigurati ostvarivanje njihova biračkog prava.

Dodaje i da zakon propisuje kako radnici koji rade u dane blagdana i neradne dane imaju pravo na povećanu plaću.

Svima treba osigurati izlazak na izbore, a onima koji rade uvećati plaću za taj dan, rekao je Habijan.

Nastavite čitati

U fokusu

Ovo su imena ljudi na HDZ-ovoj listi u našoj izbornoj jedinici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon sastanka stranačkih tijela, predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković predstavio je izborni program “Za sve izazove” kao i izborne liste.

-S nama na liste idu dosadašnji partneri – HSLS, HDS, HNS, Hrvatska stranka umirovljenika i Marijana Petir. Naša ključna poruka bila je politička stabilnost, koju smo zadržali i održali. Rezultat je to politike desnog centra, liberalnih stranaka, demokršćanskih stranaka i manjinskih stranaka. Sastavit ćemo Vladu, bit ćemo relativni pobjednici – rekao je Plenković.

Nositelji HDZ-ovih lista bit će: Andrej Plenković (prva izborna jedinica), Gordan Jandroković (druga), Anđelko Stričak (treća), Ivan Anušić (četvrta), Marin Piletić (peta), Davor Božinović (šesta), Tomo Medved (sedma), Oleg Butković (osma), Ivan Malenica (deveta), Branko Bačić (deseta), dok će listu za dijasporu (11 izborna jedinica) nositi državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas.

Lista u III. izbornoj jedinici izgleda ovako:

1. Anđelko Stričak

2. Zoran Gregurović

3. Ljubomir Kolarek

4. HNS (Predrag Štromar)

5. Damir Habijan

6. Žarko Tušek

7. Sanja Borovec

8. Dražen Srpak

9. Ljubica Jembrih

10. Siniša Jenkač

11. HNS (Robert Šplajt)

12. Gordana Ramušćak

13. Zdravko Tušek

14. Goran Kaniški

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje