Povežite se s nama

U fokusu

Urolog dr.sc. Benko: „Onima u rizičnoj skupini za karcinom prostate savjetujem pregled do 45. godine“

Objavljeno:

- dana

Bliži se kraj studenoga, a samim time završava i globalni pokret “Movember” kojim se želi osvijestiti javnost, a posebice muškarce, na bolesti koje ih pogađaju i zbog kojih često umiru mladi.

Tim je povodom voditelj Odjela za urologiju Opće bolnice Varaždin dr.sc. Goran Benko odgovorio na pitanja koliko je rak prostate prisutan u Hrvatskoj, kako ga otkriti i je li izliječiv. Povodom “Movembra”, dao je i savjet svim muškarcima kada poći na prvi pregled prostate.

Na kraju smo studenoga, mjeseca posvećenog zdravlju muškaraca. Jedan od javnozdravstvenih problema je i rak prostate. Koliko je on prisutan u Hrvatskoj, odnosno u Varaždinskoj županiji?

Rak prostate je danas veliki javno zdravstveni problem, ne samo u Europi i svijetu, nego i u našoj zemlji. Kad ga gledamo prema broju novooboljelih, prema izvještaju Registra za rak iz 2015. godine, on je gotovo izjednačen s rakom pluća, odnosno dušnika bronha i zauzima oko 18 posto od svih karcinoma koji se mogu pojaviti kod muškaraca. U našoj je županiji također na visokom, praktički prvom mjestu. Karcinom prostate je bolest koja zahvaća stariju mušku populaciju i u tom smislu, budući da je velika incidencija karcinoma prostate, ona je i predmet interesa kampanja koje se provode u studenome.

Spomenuli ste da je to najčešća bolest kod starije populacije, ali kad govorimo o tzv. rizičnim skupinama, vjerojatno ima i onih nešto mlađih koji obolijevaju?

Prema istraživanjima, možemo podijeliti muškarce u dvije skupine. Jedni nemaju obiteljsko opterećenje, pozitivnu obiteljsku anamnezu, bilo s majčine ili očeve strane, dakle nemaju u obitelji karcinom prostate i preporuka njima je da se počnu kontrolirati i krenu u pretraživanje PSA markera, koji je nama važan za otkrivanje raka prostate, oko svoje 50. godine, a za one koji su rizični od 45. godine – prije toga ne postoji razlog za neko veliko pretraživanje. Uglavnom, radi se o starijoj populaciji, karcinom prostate se najčešće pojavi kod muškaraca iznad 70. godine. Gledamo li analize, u osmom ili devetom desetljeću života dvije trećine muškaraca će imati rak prostate, iako on neće nužno izazvati bilo kakvu bolest, odnosno imati smrtnu posljedicu.

Koji su simptomi raka prostate?

Rak prostate nema neke specifične simptome, zato ne treba svaki problem s mokrenjem povezati odmah s rakom prostate. Vrlo često su simptomi identični simptomima koje imaju muškarci s klasičnim dobroćudnim povećanjem prostate, a također ne moraju biti nikakvi simptomi, pogotovo u početnim fazama bolesti. Naravno, kad bolest uznapreduje, pojavljuju se nekakvi simptomi koji su znak proširene bolesti, kao što su bolovi u kostima, pogoršanje bubrežne funkcije. Upravo je to ideja ove kampanje da se muškarci jave puno ranije, da odrede taj svoj PSA u krvi, što je vrlo jednostavna metoda te da obave pregled kod urologa, pa da na taj način preduhitrimo razvoj bolesti i simptoma koji bi onda zapravo značili zakašnjenje u dijagnozi i liječenju.

Koliko je rak prostate moguće izliječiti otkrije li se dovoljno rano?

Treba naglasiti da masovni screening kod karcinoma prostate nema znanstvenu osnovu, znanstveno uporište. Provode se istraživanja već 13 godina na europskom nivou i nisu uspjela potvrditi benefit od masovnog screeninga, kao što je to slučaj s karcinomom debelog crijeva, cerviksa ili raka dojke, tako da naši potencijalni bolesnici neće dobivati poziv u sklopu nekakvog nacionalnog programa, ali se prakticira tzv. oportunistički probir, gdje se dobro osviještenim muškarcima od strane njihovih obiteljskih liječnika ili preko informacija u medijima savjetuje pregled u dobi koja je rizična za razvoj karcinoma.

Kolika je uspješnost liječenja?

Ako se otkrije u ranoj fazi, ako je bolest lokalizirana, bolesnici su praktički izliječeni i to nije nikakav problem. Kad je riječ o lokalno uznapredovanoj bolesti, također ju vrlo uspješno liječimo, uz dodatne terapijske mjere. U svakom slučaju, imamo dosta dobru, odnosno visoku uspješnost liječenja, samo u nekim fazama bolesti su potrebne još neke druge intervencije, kao što su dodatni lijekovi i terapije. Preživljavanje od raka prostate se u većini europskih zemalja povećava.

Kad govorimo o varaždinskoj bolnici, spomenuli ste da ste dosta dobro opremljeni.

Da, mi naše bolesnike od ovog probira koji se događa samoinicijativno ili na uputu liječnika odrađujemo preglede, diferenciramo one bolesnike koji imaju povećanu prostatu, dobroćudno povećanu, od onih koji imaju rizik da su potencijalni bolesnici s karcinomom prostate. Takve bolesnike regrutiramo na biopsiju prostate koju obavljamo u našoj bolnici, sav se materijal šalje u našu patologiju koja ga obrađuje i tako dobivamo dijagnozu ima li bolesnik ili nema karcinom prostate. Nakon toga se u skladu sa svim tim informacijama koje imamo, a to su informacije o dobi bolesnika, njegovom zdravstvenom stanju i stadiju bolesti, odlučimo za terapiju. Jedino što se u varaždinskoj bolnici ne provodi to je radioterapija koja je rezervirana za velike centre, tako da naši bolesnici to obavljaju u Zagrebu, a sve ostale metode, uključujući kemoterapiju koja se obavlja na našem onkološkom odjelu, imaju dostupne u našoj županiji.

Što muškarcima poručiti na kraju studenoga, odnosno „movembra“?

Onima koji su u rizičnoj skupini za karcinom prostate savjetujem pregled do 45. godine, ostalima do 50. Muškarci se trebaju javiti svom obiteljskom liječniku, kako bi se odredila vrijednost PSA u krvi, odnosno javiti se urologu zbog pregleda. Nakon toga će urolog predložiti interval kontrola i otkloniti svaku sumnju kod onih koji nemaju rak prostate, odnosno zatražiti dodatne dijagnostičke pretrage za one muškarce kod kojih postoji mogućnost za karcinom.

U fokusu

Hrvati dramatično lošije ocjenjuju zdravstvo nego prije četiri godine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Građani Hrvatske dramatično lošije ocjenjuju zdravstvo nego prije četiri godine te velika većina (njih čak 88 posto) tvrdi da će na njihovu odluku o odabiru političke opcije u najvećoj mjeri utjecati programi usmjereni na poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi.

Konkretno, ocjena zdravstva koja je 2020. bila prosječnih 3.3 danas je pala na jako niskih 2.7, piše index.hr.

Pri tome, samo 13 posto građana hrvatskom zdravstvu daje ocjenu vrlo dobar, a gotovo nitko odličan, dok tek svaki šesti građanin misli da je zdravstveni sustav fokusiran na pacijenta.

Najvažniji su to nalazi istraživanja o stanju zdravstvu u Hrvatskoj koje je prošlog mjeseca za HealthComm Forum provela agencija Ipsos.

Osim što su, ocjenjujući stanje po različitim aspektima zdravstva, nikad nezadovoljniji hrvatskim zdravstvenim sustavom, građani ističu da su iznimno nezadovoljni javnim zdravstvenim politikama Vlade i ministarstva (samo 17 posto građana ocjenjuje ih visokom ocjenom), a najviše hvale kvalitetu privatnih zdravstvenih ustanova i digitalizaciju zdravstva (52 posto daje visoku ocjenu privatnim zdravstvenim ustanovama, odnosno 53 posto digitalizaciji).

Kada se govori o konkretnim temama u zdravstvu, buduća Vlada najhitnije bi trebala riješiti pitanje lista čekanja jer čak 56 posto građana smatra ukidanje ili skraćivanje liste čekanja za dijagnosticiranje i liječenje, posebno za onkološka oboljenja, najvažnijom pojedinačnom zdravstvenom temom kampanje koja utječe na njihov odabir političara odnosno stranaka na proljeće.

Nastavite čitati

U fokusu

Ustavni sud: Milanović uopće ne smije biti kandidat za premijera

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ustavni sud u ponedjeljak je odlučio da Zoran Milanović mora dati ostavku ukoliko se namjerava kandidirati, odnosno biti na listi SDP-a.

-Ustavni sud je na današnjoj sjednici razmotrio izjavu predsjednika RH da će se kandidirati na izborima za Sabor kao neovisni i nestranački kandidat na listi SDP-a. Ustavni sud razmotrio je izjave predsjednika i na njegovoj Facebook stranici. Ustavni sud dužan je upozoriti sva tijela koja sudjeluju u izbornom procesu. Predsjednik predstavlja RH u zemlji i inozemstvu, brine za stabilnost državne vlasti, brine za teritorijalnu cjelovitost RH, vrhovni je zapovjednik i daje mandat osobi koja. Predsjednik Republike ne može obavljati nijednu funkciju. Predsjednik je nestranačka osoba. Kandidiranje predsjednika dok obavlja tu dužnost te isticanje njega kao kandidata za predsjednika Vlade nespojivo s njegovom dužnošću i trodiobom vlasti. Ako se kandidira ili istupa kao kandidat, odmah mora podnijeti ostavku – Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda, prenosi Telegram.

Izbori za predsjednika u slučaju ostavke trebaju se održati u roku od 60 dana, a do tog dana funkciju obnaša predsjednik Sabora Gordan Jandroković, ali napomenimo da onda on ne može biti na listi.

Međutim, Milanović teoretski može i dalje biti predsjednik, odustati od kandidature na listi, ali sudjelovati u kampanji. Šeparović je na današnjoj konferenciji naglasio da Ustavni sud može poništiti i odluku o raspisivanju izbora, kao i rezultate izbora.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje