Povežite se s nama

U fokusu

Urolog dr.sc. Benko: „Onima u rizičnoj skupini za karcinom prostate savjetujem pregled do 45. godine“

Objavljeno:

- dana

Bliži se kraj studenoga, a samim time završava i globalni pokret “Movember” kojim se želi osvijestiti javnost, a posebice muškarce, na bolesti koje ih pogađaju i zbog kojih često umiru mladi.

Tim je povodom voditelj Odjela za urologiju Opće bolnice Varaždin dr.sc. Goran Benko odgovorio na pitanja koliko je rak prostate prisutan u Hrvatskoj, kako ga otkriti i je li izliječiv. Povodom “Movembra”, dao je i savjet svim muškarcima kada poći na prvi pregled prostate.

Na kraju smo studenoga, mjeseca posvećenog zdravlju muškaraca. Jedan od javnozdravstvenih problema je i rak prostate. Koliko je on prisutan u Hrvatskoj, odnosno u Varaždinskoj županiji?

Rak prostate je danas veliki javno zdravstveni problem, ne samo u Europi i svijetu, nego i u našoj zemlji. Kad ga gledamo prema broju novooboljelih, prema izvještaju Registra za rak iz 2015. godine, on je gotovo izjednačen s rakom pluća, odnosno dušnika bronha i zauzima oko 18 posto od svih karcinoma koji se mogu pojaviti kod muškaraca. U našoj je županiji također na visokom, praktički prvom mjestu. Karcinom prostate je bolest koja zahvaća stariju mušku populaciju i u tom smislu, budući da je velika incidencija karcinoma prostate, ona je i predmet interesa kampanja koje se provode u studenome.

Spomenuli ste da je to najčešća bolest kod starije populacije, ali kad govorimo o tzv. rizičnim skupinama, vjerojatno ima i onih nešto mlađih koji obolijevaju?

Prema istraživanjima, možemo podijeliti muškarce u dvije skupine. Jedni nemaju obiteljsko opterećenje, pozitivnu obiteljsku anamnezu, bilo s majčine ili očeve strane, dakle nemaju u obitelji karcinom prostate i preporuka njima je da se počnu kontrolirati i krenu u pretraživanje PSA markera, koji je nama važan za otkrivanje raka prostate, oko svoje 50. godine, a za one koji su rizični od 45. godine – prije toga ne postoji razlog za neko veliko pretraživanje. Uglavnom, radi se o starijoj populaciji, karcinom prostate se najčešće pojavi kod muškaraca iznad 70. godine. Gledamo li analize, u osmom ili devetom desetljeću života dvije trećine muškaraca će imati rak prostate, iako on neće nužno izazvati bilo kakvu bolest, odnosno imati smrtnu posljedicu.

Koji su simptomi raka prostate?

Rak prostate nema neke specifične simptome, zato ne treba svaki problem s mokrenjem povezati odmah s rakom prostate. Vrlo često su simptomi identični simptomima koje imaju muškarci s klasičnim dobroćudnim povećanjem prostate, a također ne moraju biti nikakvi simptomi, pogotovo u početnim fazama bolesti. Naravno, kad bolest uznapreduje, pojavljuju se nekakvi simptomi koji su znak proširene bolesti, kao što su bolovi u kostima, pogoršanje bubrežne funkcije. Upravo je to ideja ove kampanje da se muškarci jave puno ranije, da odrede taj svoj PSA u krvi, što je vrlo jednostavna metoda te da obave pregled kod urologa, pa da na taj način preduhitrimo razvoj bolesti i simptoma koji bi onda zapravo značili zakašnjenje u dijagnozi i liječenju.

Koliko je rak prostate moguće izliječiti otkrije li se dovoljno rano?

Treba naglasiti da masovni screening kod karcinoma prostate nema znanstvenu osnovu, znanstveno uporište. Provode se istraživanja već 13 godina na europskom nivou i nisu uspjela potvrditi benefit od masovnog screeninga, kao što je to slučaj s karcinomom debelog crijeva, cerviksa ili raka dojke, tako da naši potencijalni bolesnici neće dobivati poziv u sklopu nekakvog nacionalnog programa, ali se prakticira tzv. oportunistički probir, gdje se dobro osviještenim muškarcima od strane njihovih obiteljskih liječnika ili preko informacija u medijima savjetuje pregled u dobi koja je rizična za razvoj karcinoma.

Kolika je uspješnost liječenja?

Ako se otkrije u ranoj fazi, ako je bolest lokalizirana, bolesnici su praktički izliječeni i to nije nikakav problem. Kad je riječ o lokalno uznapredovanoj bolesti, također ju vrlo uspješno liječimo, uz dodatne terapijske mjere. U svakom slučaju, imamo dosta dobru, odnosno visoku uspješnost liječenja, samo u nekim fazama bolesti su potrebne još neke druge intervencije, kao što su dodatni lijekovi i terapije. Preživljavanje od raka prostate se u većini europskih zemalja povećava.

Kad govorimo o varaždinskoj bolnici, spomenuli ste da ste dosta dobro opremljeni.

Da, mi naše bolesnike od ovog probira koji se događa samoinicijativno ili na uputu liječnika odrađujemo preglede, diferenciramo one bolesnike koji imaju povećanu prostatu, dobroćudno povećanu, od onih koji imaju rizik da su potencijalni bolesnici s karcinomom prostate. Takve bolesnike regrutiramo na biopsiju prostate koju obavljamo u našoj bolnici, sav se materijal šalje u našu patologiju koja ga obrađuje i tako dobivamo dijagnozu ima li bolesnik ili nema karcinom prostate. Nakon toga se u skladu sa svim tim informacijama koje imamo, a to su informacije o dobi bolesnika, njegovom zdravstvenom stanju i stadiju bolesti, odlučimo za terapiju. Jedino što se u varaždinskoj bolnici ne provodi to je radioterapija koja je rezervirana za velike centre, tako da naši bolesnici to obavljaju u Zagrebu, a sve ostale metode, uključujući kemoterapiju koja se obavlja na našem onkološkom odjelu, imaju dostupne u našoj županiji.

Što muškarcima poručiti na kraju studenoga, odnosno „movembra“?

Onima koji su u rizičnoj skupini za karcinom prostate savjetujem pregled do 45. godine, ostalima do 50. Muškarci se trebaju javiti svom obiteljskom liječniku, kako bi se odredila vrijednost PSA u krvi, odnosno javiti se urologu zbog pregleda. Nakon toga će urolog predložiti interval kontrola i otkloniti svaku sumnju kod onih koji nemaju rak prostate, odnosno zatražiti dodatne dijagnostičke pretrage za one muškarce kod kojih postoji mogućnost za karcinom.

U fokusu

Bunić nudi sporazumni raskid ugovora s Varkomom, Bosilj tvrdi da će tvrtka tako uštedjeti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Željko Bunić uskoro će biti bivši direktor Varkoma, a pod kojim uvjetima odlazi za sad ostaje nepoznanica. Pitanje vezano za uvjete odlaska, odnosno hoće li zamjena na direktorskoj fotelji Varkoma podrazumijevati i izdašnu isplatu postavili smo prošlog tjedna Gradu Varaždinu, ali do danas nismo dobili odgovor. Međutim, o tome se raspravljalo i na današnjoj sjednici Gradskog vijeća.

– Pitanje se odnosi na medijski istup gradonačelnika Bosilja u kojem je naveo da je s aktualnim direktorom Varkoma postigao sporazumni raskid njegove funkcije. Pitanje je tko je taj sporazumni raskid dogovorio i pod kojim uvjetima – upitao je Hrvoje Petrić iz platforme Budimo.

Gradonačelnik Bosilj na pitanje nije odgovorio konkretno.

– Gospodin Bunić je zatražio prijem kod mene kao član skupštine i većinskog dioničara i zamolio da se sporazumno raziđemo. Ja sam rekao da je to stvar Nadzornog odbora, da ja mogu Nadzornom odboru predložiti. Vjerujem da će u utorak, kada je Nadzorni odbor Varkoma, prihvatiti takav prijedlog i inicijativu s obzirom da bi gospodinu Buniću moglo pripasti puno više otkazivanjem ugovora, nego sporazumno,  tako da vjerujem da će Nadzorni odbor vidjeti na ovaj način popriličnu uštedu – objasnio je gradonačelnik Neven Bosilj.

Petrić nije bio zadovoljan odgovorom.

– Na moje pitanje i njegovu nagodbu nisam dobio odgovor. Dobio sam odgovor da će biti povoljnije pa zanima me koliko je to povoljnije i po čemu ako je sam stupio u kontakt da želi ići pa zašto bi mu se platilo – rekao je Petrić.

Prošlog tjedna Gradu Varaždinu postavili smo konkretna pitanja, ima li trenutni direktor pravo na otpremninu i koliko bi iznosila s obzirom na njegov ugovor.

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinci sve više mijenjaju imena, a sklopljeno je nešto manje brakova nego prošle i pretprošle godine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Mladenci diljem Varaždinske županije s veseljem su, ali i nestrpljenjem dočekali ljetne mjesece kako bi konačno izrekli sudbonosno “da”, s obzirom na to da su neki unazad dvije godine zbog koronavirusa i aktualnih epidemioloških uvjeta svadbenu svečanost odgađali nekoliko puta.

Ljubav kroz statistiku

Je li stoga ljetos, prije dva do tri mjeseca, u ovom kraju obavljen rekordan broj vjenčanja, crkvenih i građanskih, provjerili smo kod matičnih ureda Varaždinske županije, odnosno nadležnoga Upravnog odjela za opću upravu, na čijem je čelu privremeni pročelnik Miljenko Plukavec.

Naime, ove je godine sklopljeno 245 crkvenih i 271 građanski brak. Građanski oblik braka podrazumijeva sklapanje braka pred matičarem, dok se u vjerskom obliku s učincima građanskog braka sklapa pred službenikom vjerske zajednice koja s Hrvatskom ima uređene pravne odnose. Tako je ukupan broj svih brakova sklopljenih 2019. godine 752, dok je u 2020. godini sklopljeno nešto manje, 676 brakova.

Nadalje, pročelnika Plukavca upitali smo i o najvećem dnevnom broju sklopljenih brakova u Varaždinskoj županiji, na što odgovara da je ovoga kolovoza u jednom danu vjenčano čak sedam parova. Nevjesta i ženik mogu se vjenčati i u inozemstvu, a ukupan broj brakova sklopljenih izvan granica Hrvatske u 2021. godini iznosi 62.

Izvan službenih prostorija, odnosno matičnih ureda, u ovoj je godini održano ukupno 10 vjenčanja, što se, naravno, i dodatno naplaćuje. Cijena se izračunava prema prosječnoj bruto plaći zaposlenih u Hrvatskoj za mjesec u kojem se radi zapisnik za vjenčanje, prema danu u tjednu i satu održavanja vjenčanja, a raspon cijena je od 2500 do čak 6500 kuna.

U Varaždinskoj županiji trenutno djeluje 10 matičara, a ako želite da vas jedan od njih vjenča, za upravne pristojbe potrebno je izdvojiti 210 kuna (70 kuna za prijavu sklapanja braka i 140 kuna za čin sklapanja braka pred matičarem).

Odlučite li se na brak u vjerskom obliku s učincima građanskog braka, to će vas stajati nešto manje – 90 kuna (70 kuna za prijavu sklapanja braka, odnosno upravnu pristojbu propisanu za sastavljanje zapisnika prijave o sklapanju braka, te 20 kuna za izdavanje dviju potvrda o ispunjenju pretpostavki za sklapanje braka u vjerskom obliku).

Ove godine je izdano i 245 potvrda o ispunjenju pretpostavki za sklapanje braka, a brakova stranih državljana nije bilo. Unutar tri godine sklopljena su i dva životna partnerstva, oba u 2020. godini, a riječ je o hrvatskim državljanima.

Zanimljiv je i podatak da je ove godine zabilježen jedan slučaj u kojem je ženik uzeo prezime nevjeste, s obzirom na to da u većini slučajeva nevjesta uzima prezime ženika ili dodaje svom prezimenu i prezime ženika, izvijestio je Plukavec.

Promjena imena

Osim što nadležni upravni odjel obavlja djelatnosti vezane uz maticu vjenčanih, izdaje i druge isprave i dokumente, poput zahtjeva za promjenu osobnog imena. U 2019. godini takvih je zahtjeva bilo 83, u 2020. godini 89, a do 30. rujna 2021. godine upućen je čak 121 zahtjev za promjenu osobnog imena.

– Razlozi promjene osobnog imena su različiti, najčešći razlog je vraćanje na prezime prije sklapanja braka (ako je prošao rok od godine dana od dana razvoda) – objašnjavaju iz matičnih ureda Varaždinske županije.

Pritom napominju da nema određenog popisa zabranjenih imena u Hrvatskoj te da se promjena osobnog imena neće odobriti ako se, primjerice, predloženim osobnim imenom vrijeđaju i ugrožavaju prava i slobode drugih ljudi, pravni poredak i javni moral i slično.

Ove je godine provedeno i 1119 upisa djece u maticu rođenih. Unazad tri godine dvoje djece je rođeno kod kuće (jedno 2020. godine i jedno ove godine), a ostala u nadležnim ustanovama, bolnicama. Provedena su i ukupno 93 upisa djece rođene u inozemstvu u ovoj godini.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje