Ministarstvo dalo zeleno svjetlo za projekt u Ludbregu vrijedan 14 milijuna eura
Zagrebačka tvrtka Solarwatt, jedan od prvih domaćih ulagača u proizvodnju zelenog vodika, dobila je ovih dana pozitivno rješenje Ministarstva zaštite...
Ustavni sud RH većinom je glasova (uz izdvojena mišljenja dvoje sudaca) donio rješenje kojim je odbio ustavne tužbe Grada Ivanca i još 19 hrvatskih gradova, općina i tvrtki podnesenih protiv nove Uredbe o uslužnim područjima, koju je Vlada RH donijela krajem lipnja 2023. godine, objavio je Grad Ivanec.
– To znači da je Ustavni sud „blagoslovio“ Uredbu o uslužnim područjima HDZ-ove Vlade, slijedom koje Varkom d.d. Varaždin postaje jedini isporučitelj vode na cijelom području Varaždinske županije. Ujedno, Vlada RH tom Uredbom Ivkom vodama oduzima uslužno područje na kome su vodu distribuirale više od 60 godina. Posljedica te odluke je gašenje Ivkom voda Ivanec d.o.o., poduzeća u većinskom vlasništvu Grada Ivanca, te njegovo pripajanje Varkomu Varaždin, sa svom svojom imovinom vrijednom desetke milijuna eura – objavio je Grad Ivanec.
Gradonačelnika Ivanca Milorada Batinića ovo je komentirao: “Iako ništa drugo nisam ni očekivao od Ustavnog suda, kao produžene ruke HDZ-a i pukog izvršitelja Vladinih političkih odluka, tužan je ovo trenutak za Ivanec. Tužan je to trenutak i za 10.000 Ivančana i građana susjednih sredina, koji su se potpisom peticije borili za očuvanje svoje vode i vodovoda, a i za mene osobno. Na žalost, iako je cijelo vrijeme nada tinjala, pravo i pravdu Ivanec i njegovi građani nisu dočekali. Štoviše, ovo ne samo da je poraz pravde, već je i brodolom pravne države i ustavnih načela na kojima je zasnovana. Sve ovo iznimno je loša poruka koju je Vlada, potpomognuta Ustavnim sudom, poslala građanima.”
Borba
U novom javnom savjetovanju i Grad i Ivkom vode uputili su niz primjedbi i prijedloga kojima su vrlo precizno argumentirali svoja stajališta i tražili da se Ivkom vodama omogući vlastito uslužno područje.
Vlada je novu Uredbu donijela 29. lipnja 2023. te u njoj ponovila, faktički, sve ono što je navela i u prvoj.
Ne prihvaćajući takav, politički dekret, kojim mu se oduzima tvrtka sa svojom kompletnom imovinom, Grad Ivanec je putem svog odvjetničkog ureda u rujnu 2023. podnio novu ustavnu tužbu protiv Vladine Uredbe.
Ustavne tužbe zbog istih su ili sličnih razloga podnijele i brojne druge sredine diljem Hrvatske – gradovi Samobor, Jastrebarsko, Sveta Nedelja, Županja, Ploče, Makarska, Opatija, općine Lovran, Matulji, Mošćenička Draga, Brela, Podgora, Tučepi, Žumberak, Klinča Sela te više komunalnih tvrtki. Sve te tužbe Ustavni sud je odbio.
Čak 42% građana Hrvatske bi radilo u IT-ju, najnepoželjniji sektor je trgovina, a dodatne edukacije žele iz stranih jezika i digitalnih vještina
Zaposlene osobe u Hrvatskoj relativno pozitivno ocjenjuju svoje poslovne sposobnosti, pritom dajući sebi najviše ocjene u timskom radu, digitalnim kompetencijama kao i komunikacijskim vještinama, dok se većina najlošije ocjenjuje u marketinškim kompetencijama. Dio je to rezultata velikog istraživanja koje je u svibnju i lipnju ove godine provela agencija Ipsos na zaposlenim osobama u Hrvatskoj starijima od 18 godina u povodu četvrte sezone Mastercardovog projekta Uplift, namijenjenog mikro, malim i srednjim poduzetnicima.
Istraživanje je pokazalo i da ispitanici smatraju kako je za pronalaženje i kvalitetno obavljanje posla najvažnije imati kompetencije poput: izgradnje dobrih poslovnih odnosa (90%), komunikacijskih vještina (90%), organizacije rada i upravljanja vremenom (89%) te digitalnih kompetencija (89%). Općenito, većina ispitanika se slaže da su među manje važnim kompetencijama za dobro obavljanje posla prezentacijske vještine, administracija kao i znanje iz marketinga.
Upitani u kojim bi se segmentima htjeli dodatno educirati, ispitanici, čak njih 43%, ističu strane jezike. Nakon toga slijede edukacije o upravljanju stresom, digitalnim vještinama kao i prezentacijske vještine te javni nastup. Na začelju potrebnih edukacija su one iz područja izgradnje dobrih poslovnih odnosa (12%), poslovne administracije (12%) te timskog rada (9%).
Zanimljivi su i rezultati iz poželjnih dodatnih edukacija na temelju spola i dobi. Naime, želju za dodatnim edukacijama iz prezentacijskih vještina u značajno većoj mjeri iskazuju žene, za razliku od muškaraca čiji je interes prema navedenoj edukaciji značajno niži kao i prema edukaciji o upravljanju stresom. Mlađe osobe (do 30 godina) u većoj mjeri žele dodatne edukacije iz marketinga. Zaposlenici u javnom sektoru u većoj mjeri žele se educirati u području upravljanja konfliktnim situacijama, dok je želja za navedenim kod zaposlenika u privatnom sektoru manja.
U sklopu istraživanja, građani su upitani u kojoj industriji bi htjeli raditi, a posao u IT-ju opravdava svoju titulu jednog od najpoželjnijih – čak 42% ispitanih bi radilo u tom sektoru. Odmah nakon slijedi farmacija pa sektor financija. U ugostiteljstvu i turizmu rado bi se zaposlilo 22% svih ispitanika čime ovaj sektor ne spada među najpoželjnije prema analiziranim industrijama u ovom istraživanju, no popularniji je od prehrambene industrije i trgovine.
S obzirom na to da je turizam najvažnija gospodarska grana u Hrvatskoj zbog čega je projekt Uplift usmjeren upravo ka poduzetnicima u tom sektoru, kroz istraživanje se dodatno ispitalo što zaposleni građani misle o tom sektoru. Ispitanici, njih 76%, se slažu s tvrdnjom da bi turistički djelatnici trebali prolaziti posebne edukacije kako bi mogli obavljati posao što efikasnije i u skladu s potrebama turista, a samo njih 21% smatra da svatko može raditi u turizmu jer to ne zahtijeva specifična znanja.
Nešto manje od polovice ispitanih misli da se ne može dobro živjeti isključivo od sezonskog rada u turizmu, a njih 43% drži i da su djelatnici premalo plaćeni za obavljeni posao.
Ispitanici koji su zaposleni u turizmu i ugostiteljstvu kao najveće probleme s kojima se susreću vide nedostatak slobodnih dana, nakon čega slijedi previše radnih sati te niska plaća i loš odnos gostiju. Najmanje problema ističu vezano za fizičke uvjete rada kao i za odnose s nadređenima. Među svim problemima njih 33% navodi i nedostatak prilike za stjecanjem dodatnih vještina.
Danas je počela nastava za 18.668 učenika osnovnih i srednjih škola s područja Varaždinske županije. Od ukupnog broja učenika, 11.981 učenik pohađa osnovnu školu, a 6.687 srednju školu, dok je prvi puta u školske klupe sjelo 1.409 prvašića, devet više nego prošle godine.
Posebno svečano bilo je u Osnovnoj školi „Petar Zrinski“ Jalžabet te u Prvoj gimnaziji Varaždin. Svečanostima se pridružio i župan Varaždinske županije Anđelko Stričak sa svojim suradnicima.
Ravnateljica OŠ Jalžabet Mirjana Kučar istaknula je kako će ova školska godina za njih biti puna izazova kojima se vesele.
– U ovoj školskoj godini čeka nas energetska obnova škole, u koju ćemo uložiti više od 1.900.000 eura, a priprema se i projekt izgradnje sportske dvorane u našoj područnoj školi. To nas posebno veseli, jer će to za 152 učenika koliko ih sada pohađa Osnovnu školu Jalžabet, kao i za sve djelatnike škole značiti bolji uvjeti rada i učenja – rekla je ravnateljica Mirjana Kučar.
Prvašiće, njih 18, koliko će ih ove godine pohađati osnovnu školu u Jalžabetu, pozdravio je i tamošnji načelnik Rajko Solar. Dobrodošlicu učenicima prvih razreda Prve gimnazije Varaždin zaželjela je ravnateljica škole Janja Banić koja je istaknula kako su upisima jako zadovoljni.
– Interes učenika za našu školu bio je izuzetno velik. Dobili smo kvalitetne učenike i vjerujem da je još jedna izvrsna generacija pred nama. Ono što me posebno veseli, i mislim da je to itekako važno kada govorimo o deficitarnim kadrovima, jest činjenica da je 23 učenika izabralo pojačanu matematiku u prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji – rekla je između ostalog ravnateljica Banić.
Sretnu, uspješnu, radosnu školsku godinu, s puno veselja, te da savladaju programe,slušaju svoje učitelje i profesore jer će im sve ono što nauče kasnije biti itekako korisno u životu, poželio je župan Varaždinske županije Anđelko Stričak koji je naglasio kako Varaždinska županija i ove godine nastavlja s onim programima koji su se pokazali dobrima za poticanje izvrsnosti, ali i razvijanja sustava jednakih šansi.
– Varaždinska županija nastavlja sa svim programima, od produženog boravka koji će se provoditi u 23 osnovne škole čiji je osnivač Varaždinska županija, a gdje je za tu namjenu zaposleno 54 učitelja, do 147 pomoćnika u nastavi, sufinanciranja prijevoza za osnovnoškolce i srednjoškolce, kao i školske kuhinje, do centara izvrsnosti. Također, nastavljamo s nagradama i stipendiranjem naših izvrsnih učenika i studenata, a isto tako i onih kojima je zbog njihovih socijalno-ekonomskih mogućnosti potrebno malo više pomoći – nabrojao je župan te nastavio kako je Varaždinska županija i za ovu godinu pripremila jedan investicijski ciklus.
– Energetski ćemo obnoviti Osnovnu školu u Jalžabetu i staru školu u Svetom Iliji, s time da će školu u Jalžabetu i dalje koristiti učenici, a obnovljenu zgradu u Svetom Iliji planiramo iskoristiti za potrebe Tehnomreže. Krenuli smo i s dogradnjom triju škola – jedne osnovne, odnosno matične škole, a riječ je o školi u Ivancu te uskoro krećemo s radovima dogradnje na dvije područne škole u Novoj Vesi i Strmcu Podravskom. Nakon završetka radova, svi će naši učenici koji pohađaju osnovne škole imati mogućnost pohađanja jednosmjenske nastave. Naravno, usto će biti još cijeli niz manjih zahvata, investicija na obnovi učionica, prostora, okoliša. Vjerujem da će i ove godine sve dobro proći i završiti – zaključio je župan Stričak.